Koliku snagu električnog kotla trebam

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Koju snagu električnog kotla trebam

Izbor prave snage električnog kotla je jedno od najvažnijih odluka pri kupnji – važnije nego marka ili dizajn. Nedovoljno dimenziran kotao neće u najnižim temperaturama održavati traženu temperaturu u kući, stalno će raditi na punoj snazi, a ipak će u kući biti hladno. Preveliko dimenziranje kotla pak nepotrebno opterećuje električnu instalaciju, može zahtijevati skuplju trofaznu priključnicu ili pojačanje osigurača, a osim toga, u stvarnoj upotrebi često će raditi samo na dio svoje snage, što kod nekih vrsta regulacije znači manje učinkovito uključivanje. Cilj ovog članka je pokazati jasan, praktično primjenjiv postupak kako izračunati orijentacijsku snagu prema površini i izolaciji kuće, kako se treba prilagoditi ako kotao služi samo kao dopunski ili rezervni izvor topline, i zašto je prije kupnje nužno provjeriti kapacitet električne instalacije.

Električni kotao – za razliku od plinskog – direktno ovisi o tome koliko električne energije može sigurno uzeti iz kućne mreže. Zbog toga izbor snage nije samo pitanje udobnosti i štednje, već i tehničkog i sigurnosnog ograničenja. U sljedećim poglavljima korak po korak prolazimo orijentacijski izračun prema površini, razliku između glavnog i dopunskog izvora, pitanje električne instalacije, a na kraju i dva stvarna primjera izračuna za konkretne kuće različite veličine i izolacije.

Orijetacijska snaga prema površini

Kao i kod plinskih kotlova, kod električnih kotlova vrijedi jednostavan orijentacijski princip: potrebnu snagu možete procijeniti množenjem podnožne površine kuće koeficijentom koji izražava specifične toplinske gubitke po kvadratnom metru. Taj koeficijent se prvenstveno razlikuje prema kvaliteti izolacije, ali i prema starosti zgrade, kvaliteti prozora, obliku kuće, visini stropa i klimatskoj regiji u kojoj se kuća nalazi.

Orijetacijske vrijednosti koeficijenta s kojima se može računati:

Nova izgradnja s kvalitetnom izolacijom (niskoenergetski ili pasivni standard): oko 0,04 – 0,05 kW/m². Niske toplinske gubitke, kvalitetni prozori s trostranim staklima, minimalni toplinski mostovi.
Obično izolirana kuća (standardna novija ili dodatno izolirana zgrada): oko 0,06 – 0,08 kW/m². Ovo je najčešća kategorija hrvatskih kuća izgrađenih ili izoliranih u posljednjih 15 – 20 godina.
Starija, neizolirana ili samo djelomično izolirana zgrada: oko 0,08 – 0,10 kW/m², u ekstremnim slučajevima (zida bez bilo koje izolacije, staro drvena prozora, visoki stropovi) i više.

Važno upozorenje: radi se uvijek samo o orijentacijskoj procjeni koja služi za brzu prvu predodžbu, a ne o preciznom izračunu. Precizan i obvezujući podlog za izbor snage kotla je uvijek izračun toplinskih gubitaka zgrade (termotehnički pregled ili barem pojednostavljeni izračun prema HNS), koji uzima u obzir stvarnu strukturu vanjskog zida, površinu i vrstu prozora, orijentaciju kuće prema svjetlucnim stranama, visinu prostorija i klimatsku regiju. Orijetacijski koeficijent je međutim dovoljan da biste znali u koju kategoriju snage pripada vaša kuća, i da ne kupujete kotao za polovicu nedimenziran ili pak bespotrebno prevelik.

Sljedeća tablica pokazuje orijentacijsku procjenu potrebne snage za tri tipične veličine kuće (60 m², 100 m² i 150 m²) pri tri različite razine izolacije:

Površina kuće	Dobro izolirana nova kuća (0,045 kW/m²)	Obično izolirana kuća (0,07 kW/m²)	Starija neizolirana zgrada (0,10 kW/m²)
60 m²	oko 2,7 kW	oko 4,2 kW	oko 6 kW
100 m²	oko 4,5 kW	oko 6 – 8 kW	oko 10 kW
150 m²	oko 6,75 kW	oko 10,5 – 12 kW	oko 15 kW
200 m²	oko 9 kW	oko 14 kW	oko 20 kW

Za bolju vizualnu predodžbu kako raste potrebna snaga s povećanjem površine kod obično izolirane kuće (koeficijent 0,07 kW/m²), služi sljedeći jednostavan stupčasti graf:

Iz tabele i grafa se vidi da se kod iste podnožne površine potrebna snaga može razlikovati i za desetice posto ovisno o izolaciji. Zato je besmisleno gledati samo na površinu kuće bez toga da ste razmislili u koju kategoriju izolacije pripada vaša kuća. Ako niste sigurni u koju kategoriju pripada vaša kuća, sigurnije je naginuti prema višem koeficijentu – većina kućanstava podcjenjuje stvarne toplinske gubitke, posebno kod starijih prozora, neizolirane krovište ili nezagrijanih, ali neposredno susjednih prostorija (garaza, stepenište, podrum).

Jednostavaniji postup izračuna opisan u prethodnoj sekciji.

Glavni izvor vs. dopunski/zaštitni izvor – drugačiji pristup snazi

Izračun naveden iznad važi u punom opsegu kada električni kotao mora pokrivali cijelu toplinsku gubitak kuće sam, tj. kada je jedini (glavni) izvor grijanja. Situacija se međutim značajno mijenja ako električni kotao nije jedini izvor topline, već samo dopunski ili zaštitni rješenje uz neki drugi glavni izvor.

Tipični slučajevi u kojima električni kotao funkcioniše kao dopunski ili zaštitni izvor:

Bivalentni sustav s dizalicom topline – dizalica topline pokriva većinu grijanog perioda, električni kotao dolazi u igru tek pri ekstremnim mrazovima, kada snaga i učinkovitost dizalice pada, ili kao zaštitni izvor u slučaju kvara/servisa dizalice.
Kamin ili peć na kruto gorivo s toplom vodom – glavno grijanje u prelaznom periodu i uobičajenoj upotrebi osigurava kamin, električni kotao dopunski grijanje u vremenima kada u kaminu nitko ne grije (npr. tijekom noći ili tijekom odsustva).
Kućica ili rekreacijski objekt s povremenom upotrebom – nije potrebno dimenzionirati za stalno boraviti u najhladnijem razdoblju, dovoljna je snaga za održavajuću temperaturu i brzo zagrijavanje pri dolasku.
Dopunska zagrijavanja dijela kuće – npr. krovište, nadgradnja ili prostorija koja je na glavnom grijanom krugu nedovoljno zagrijana.

U ovim slučajevima nije nužno (a često ni ekonomski opravdan) kupiti kotao na punu izračunatu snagu prema površini. Kao orijentacijsko pravilo može se reći da kod kvalitetne suradnje s glavnim izvorom (npr. dobro nadimenziran dizalica topline) često je dovoljan električni kotao na oko 30 – 60 % izračunate ukupne toplinske gubitka kuće, jer glavni izvor pokriva ostatak. Tačan omjer ovisi o tome koliko je nadimenziran glavni izvor i na kojoj bivalentnoj točki (vanjska temperatura) se treba uključiti elektrokotao.

S druge strane, ako električni kotao mora poslužiti kao punopravni zaštitni izvor u slučaju dugotrajnog prekida ili kvara glavnog izvora (ne samo za dopunjavanje vrhova), pametnije je dimenzionirati ga bliže punoj izračunatoj snazi, jer u tom slučaju mora biti sposoban preuzeti cijelo grijanje kuće samostalno, iako možda samo na ograničeno vrijeme i s manjim udobnošću (niža postavljena sobna temperatura tijekom hitnog režima).

Nije treba zaboraviti ni na pripremu tople vode za upotrebu (TUV). Ako električni kotao osim grijanja treba zagrijavati i TUV (direktno protočno ili preko akumulacijskog bojlera), treba dodati rezervu za zagrijavanje vode na izračunatu snagu grijanja, naročito ako u kući istovremeno teče tuširanje i punjenje kupke pri nižim vanjskim temperaturama. Ta rezerva kod obične obitelji kreće se u jedinicama kW više, ovisno o izabranom načinu pripreme TUV i veličini spremnika.

Isti koeficijenti se koriste u izračunima iznad.

Zašto provjeriti električnu instalaciju prije odabira snage

Električni kotao pripada u kategoriju posebnih električnih uređaja i njegovo priključenje mora odgovarati važećim normama kao i kapacitetu kućne električne instalacije. Dok kod plinskog kotla pitanje dovoda goriva rješava pretežno dobavljač plina i dimenzioniranje cijevi, kod električnog kotla ograničavajući faktor je direktno električni priključak, glavni osigurač i unutarnja električna instalacija kuće.

Ključne točke koje treba provjeriti prije kupnje kotla određene snage:

Jednofazni vs. trofazni priključak. Niže snage (tipično do otprilike 6 – 9 kW ovisno o konkretnom modelu i njegovom unutarnjem priključku grijača) kod nekih kotlova mogu se koristiti i u jednofaznom priključku, dok više snage obično zahtijevaju trofazni (3×400 V) priključak, jer bi struja u jednoj fazi narasla na vrijednosti koje obična kućna instalacija ni osiguranje ne mogu izdržati. Tačna granica varira ovisno o proizvođaču i modelu, pa je uvijek nužno pogledati tehnički list konkretnog kotla.
Veličina glavnog osigurača i rezervirana snaga od distributera električne energije. Svaka kuća ima od distributivne kompanije dodijeljenu tzv. rezerviranu snagu (maksimalnu potrošnju), koja odgovara veličini glavnog osigurača ispred brojila. Ako je trenutna snaga već gotovo potpuno iskorištena postojećim potrošačima (električna peć, grijač vode, dizalica topline, punjač električnog automobila), dodavanje jakog električnog kotla može zahtijevati povećanje rezervirane snage kod distributera, što je naplaćeno i vremenski zahtjevna administrativna promjena.
Promjer i stanje postojećih kabela i osiguranja pojedinih krugova. Iako bi glavni osigurač mogao imati kapacitet, sam dovodni kabel do kotla i njegovo osiguranje moraju odgovarati snazi konkretnog modela – to procjenjuje isključivo kvalificirani električar, nije ništa što se može procijeniti laički.
Revizija. Priključak električnog kotla zahtijeva provjeru električne instalacije i samog uređaja ovlaštenom osobom – bez valjane revizije uređaj možda neće biti moguće legalno i sigurno uključiti u upotrebu, a osiguranje u slučaju štete može biti pitanje.

Praktični savjet: prije nego što odaberete konkretnu snagu i model, konzultirajte svoj plan s električarem koji poznaje stanje vaše električne instalacije i može reći koja snaga je bez većih promjena stvarno priključiva i je li potreban trofazni priključak. Bezvrijedno je odabrati „idealnu“ snagu prema površini kuće ako električna instalacija kuće takvu potrošnju uopće ne može izdržati bez skupog rekonstruiranja. U tom slučaju se isplati razmotriti investiciju u pojačanje električne instalacije ili alternativno rješenje – npr. kombinaciju s drugim izvorom topline (bivalentni sustav), koji smanjuje zahtjeve za trenutnom vrhom električne potrošnje.

Povezana tema koju nije treba zanemariti je i tarifa i tarifikacija električne energije – mnoge kuće s električnim grijanjem koriste dvotarifnu tarifu s noćnim strujem (tzv. HDO – hromatsko daljinsko upravljanje), što omogućuje jeftiniju upotrebu, naročito u kombinaciji s akumulacijskom posudom. Ova tema direktno se odnosi na operativne troškove, kojima se detaljno bavimo u posebnom članku o troškovima rada električnog kotla (link dolje u sekciji povezanih tema).

Praktičan primjer

Primjer 1 – običajno izoliran kućanski dom, glavni izvor grijanja. Kućanski dom s podnožjem 130 m², izgrađen u 90. godišnjima, izvorno bez izolacije, ali tijekom godina dodatno izoliran kontaktne izolacijske sustava debljine 8 cm i s zamijenjenim plastičnim prozorima s dvostrukim staklima. Ovu građevinu možemo uvrstiti u kategoriju „običajno izoliran dom“ s koeficijentom bližim gornjoj granici, dakle oko 0,08 kW/m², jer je krov još uvijek nije dodatno izoliran, a njegova rekonstrukcija planira se tek za nekoliko godina. Izračun: 130 m² × 0,08 kW/m² = 10,4 kW. Na to je potrebno dodati manju rezervu za pripremu tople vode za četveročlani domaćinstvo i lagani sigurnosni faktor za razdoblja ekstremnog mraza, što pomakne preporučenu snagu na vrijednost otprilike 12 – 14 kW. U ovom slučaju je prikladna izbora model Protherm Ray 14KE (14 kW) – nešto iznad izračunate vrijednosti, što daje rezervu za budućnost (npr. ako se izolacija krova zakaže, ili pri većim mrazovima, nego što je običajno) bez toga da je kotao izraženo prevelik.

Primjer 2 – veći, starije izoliran dom, glavni izvor grijanja. Kućanski dom s podnožjem 220 m², izvorna zidačka građevina iz 80. godišnjima, dodatno izolirana kontaktne izolacijske sustava debljine 10 cm, s djelomično zamijenjenim prozorima. Ova kombinacija odgovara više gornjoj granici kategorije „običajno izoliran dom“, dakle koeficijentu oko 0,08 kW/m². Izračun: 220 m² × 0,08 kW/m² = 17,6 kW, nakon zaokruživanja i male rezerve za TUV i vrhunski mraz iznosi preporučena snaga otprilike 18 kW. Ta točno vrijednost pokriva model Protherm Ray 18KE (18 kW), koji je za takav dom gotovo idealno dimenziran – bez suvišne rezerve, ali istovremeno bez rizika poddimenziranja. Pri toj snazi je s velikom vjerojatnošću potrebna trofazna priključna linija, što treba provjeriti s električarem prije kupnje.

Primjer 3 – mali vikend dom, dopunski/glavni izvor za manji prostor. Rekreacijski dom s podnožjem 55 m², izgrađen kao noviji, dobro izoliran drveni dom, koristi se uglavnom vikendima i u ljetnoj sezoni, zimi slučajno. Uz obzir na kvalitetnu izolaciju može se računati s nižim koeficijentom, oko 0,05 kW/m², što daje izračun 55 m² × 0,05 kW/m² = 2,75 kW. Budući da je riječ o manjem prostoru s slučajnim radom (nije nužno dimenzirati za neprekidno grijanje u najhladnijim danima zimi s cijelodnevnom prisutnošću), a isto tako je prikladno imati lagani rezerv za brže zagrijavanje prostora nakon duže stanke, dovoli je model snage oko 8 kW. Ovdje se kao prikladna izbora nudi manji model Thermona THERM EL 8, koji je upravo za manje prostore i pruža dovoljnu rezervu za brzo početno grijanje vikend doma nakon dolaska, pri čemu nije suvišno prevelik za površinu objekta.

Svi tri primjera pokazuju isti princip: osnova je orijentacijski izračun prema površini i izolaciji, koji se zatim prilagodi prema namjeni upotrebe (glavni ili dopunski izvor), načinu pripreme TUV i stvarnim uvjetima rada (trajno stanovanje u odnosu na slučajni vikend dom). Tek na temelju takvog prilagođenog broja ima smisla izabrati konkretan model i istovremeno provjeriti mogućnosti električne instalacije.

Drugi pristup dimenziranju prema ulozi kotla u sustavu.

Preporučeni modeli prema snazi

U nastavku navodimo tri konkretna modela električnih kotlova iz ponude atria.sk, koji pokrivaju različite snage opisane gore – od manjih prostora i dopunskog grijanja do glavnog izvora topline za veći kućanski dom.

Thermona THERM EL 8 – kompaktni električni kotao manje snage, prikladan za manje stanove, vikend domove i rekreacijske objekte ili kao dopunski izvor grijanja jednog dijela kuće. Zbog niže snage nije zahtjevan prema električnoj instalaciji i u mnogim slučajevima dovoljno je i jednogubni priključak (uvijek se provjerite s električarem prema konkretnoj instalaciji). Cijena od 709,53 €.

Protherm Ray 14KE – srednja snaga prikladna kao glavni izvor grijanja za običajno izoliran kućanski dom s podnožjem otprilike 130 – 180 m² (prema konkretnoj kvaliteti izolacije), ili kao snagovitiji dopunski/zaštitni izvor pri bivalentnoj konfiguraciji s drugim glavnim izvorom topline. Cijena od 961,00 €.

Protherm Ray 18KE – viša snaga namijenjena kao glavni izvor grijanja za veće kućanske domove s podnožjem otprilike 200 – 230 m², ili za starije, lošije izolirane građevine s višom toplinskom strujom i pri manjoj površini. Pri toj snazi računajte na veću vjerojatnost potrebe trofaznog električnog priključka. Cijena od 1 001,73 €.

Attack Electric Excellent 8 (7,5 kW) – suprotni kraj snage u odnosu na prethodna dva modela, prikladan za manje i dobro izolirane prostore, vikend domove ili kao dopunski/zaštitni izvor s nižom snagom. Točna PID regulacija može prilagoditi snagu finom prema trenutnoj potrebi topline i pri takvoj niskoj razini. Cijena od 1 018,00 €.

Ako Vaš dom izgleda prema orijentacijskom računu negdje između navedenih snaga, ili ako vam je potrebna snaga iznad 18 kW za stvarno veliki ili neizoliran objekt (s električnim kotlovima obično se krećemo u rasponu od otprilike 3 – 4 kW kod najmanjih modela do otprilike 20 – 28 kW kod najvećih modela koji su namijenjeni kao glavni izvor za veće kuće), preporučujemo konzultaciju s našim prodajnim timom – s radosti ćemo pomoći s izborom prilagođenim Vašem domu i njegovoj električnoj instalaciji, a ako je potrebno, preporučit ćemo kombinaciju više manjih kotlova umjesto jednog velikog tamo gdje je to iz perspektive električne instalacije povoljnije.

Često postavljana pitanja

Koju snagu električnog kotla trebam za kuću od 100 m²?
Za obično izoliranu kuću s područjem od 100 m² orijentacijska snaga kreće se oko 6 – 8 kW (koeficijent otprilike 0,06 – 0,08 kW/m²). Za vrlo dobro izoliranu novu građevinu to može biti tek oko 4,5 kW, a za stariju neizoliranu građevinu pak čak i do 10 kW. Tačan broj treba potvrditi izračunom toplinske gubitka konkretne građevine.

Može li biti električni kotao poddimenziran i što se događa ako jest?
Da, isto kao i kod drugih vrsta kotlova. Poddimenziran električni kotao radi neprekidno na 100 % snage čak i pri običnim zimskim temperaturama i ipak ne može održavati traženu sobnu temperaturu, posebno tijekom jakih mrazova. To se ogleda hladnim prostorijama, sporim uključivanjem grijanja nakon isključivanja i na kraju i većom potrošnjom energije po jedinici proizvedene topline, jer uređaj radi neprekidno u ekstremnom režimu.

Je li bolje odabrati veću snagu „za sigurnost“?
Ne automatski. Prevelike dimenzije električnog kotla znače veće početne cijene, veće zahtjeve prema osiguranju i električnoj instalaciji (u ekstremnim slučajevima nužnost trofaznog priključka tamo gdje bi inače bilo dovoljno jednog faza) i u nekim radnim režimima manje polumjernu održavanje temperature zbog čestog uključivanja i isključivanja na nisku snagu. Pravi pristup je izračunati stvarnu potrebu prema površini, izolaciji i namjeni i odabrati najbliži prikladan model s odgovarajućom, a ne prekomjernom rezervom.

Kako se snaga električnog kotla odnosi na osiguranje i električnu instalaciju kuće?
Veća snaga kotla znači veću potrošnju električnog struje, koju mora preuzeti dovodni kabel, osiguranje tog kruga i glavni osiguratel ispred brojila kao i rezervni kapacitet dodijeljen distributerom električne energije. Od određene granice snage (razlikuje se prema modelu, obično negdje u rasponu 6 – 9 kW) kod jednog faza je potrošnja već prevelika i potreban je trofazni (3×400 V) priključak. Provjera kod električara je stoga nužan korak još prije kupnje konkretne snage.

Koja snaga je dovoljna ako želite električni kotao samo kao rezervni ili dopunski izvor?
Ako električni kotao dopunjuje drugi glavni izvor topline (npr. dizalica topline ili kamin s vodovodnim toplinskim izmjenjivačem) i ne mora sam pokrivali toplinske gubitke kuće, obično je dovoljna snaga reda veličine oko 30 – 60 % od vrijednosti izračunate za samostalno grijanje cijele kuće. Tačan udio ovisi o tome koliko je nadimenziran glavni izvor topline i pri kojoj vanjskoj temperaturi bi trebao električni kotao ući u rad.

Utječe li zagrijavanje tople vode na potrebnu snagu kotla?
Da. Ako električni kotao osim grijanja treba osiguravati i pripremu tople vode, potrebno je dodati odgovarajuću rezervu na izračunatu snagu grijanja, posebno ako se u kući očekuje istovremena potrošnja topline za grijanje i za zagrijavanje vode tijekom hladnih dana. Ta rezerva se razlikuje prema izabranom načinu pripreme TUV (protok ili preko spremnika) i veličini spremnika.

Trofazni ili jednog faza priključak – koji je potreban kada?
Niže snage električnih kotlova kod mnogih modela je moguće raditi u jednog faza priključku, a više snage (obično od otprilike 9 – 12 kW i više, tačna granica se razlikuje prema modelu) obično zahtijevaju trofazni priključak 3×400 V, jer inače struja u jednom fazu premašuje bezbedne i tehnički dopuštene vrijednosti. Tu informaciju uvijek možete pronaći u tehničkom listu konkretne modela, a konačnu potvrdu treba dati električar koji zna stanje Vaše kućne električne instalacije.

Može li se kasnije zamijeniti električni kotao za snagom većim ako se ispostavi da je izvorna snaga premala?
Da, zamjena kotla sama po sebi je tehnički moguća, ali ako novi, snagom veći model premaši kapacitet postojećeg osiguranja ili zahtijeva prelazak s jednog faza na trofazni priključak, nužno je učiniti i izmjene u električnoj instalaciji i, ako je potrebno, povećati rezervni kapacitet kod distributera. Zato se uvijek isplati napraviti pažljiv izračun snage pri prvoj kupnji, kako bi se izbjegla dodatna ulaganja.

Povezana tema

Ako želite provjeriti tačan izračun snage za Vaš dom, napišite nam njegovu površinu, izolaciju i vrstu električnog priključka – s radosti ćemo pomoći.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u Vašoj kući? Napišite nam – s radosti ćemo savjetovati.