Dizalica topline zrak-voda vs. zemlja-voda

Dizalica topline zrak-voda i dizalica topline zemlja-voda rješavaju potpuno istu zadaću – uzimaju toplinu iz okoline i prenose je u sustav grijanja kuće – ali to rade toliko drugačijim načinom da uspoređivanje samo prema cijeni bilo bi kratkovidno. Jedna uzima toplinu iz zraka koji se tijekom zime hladi na negativne temperature, a druga iz zemlje, gdje je temperatura nekoliko metara ispod površine gotovo cijeli godinu dana jednaka. Tako jedan razlika u izvoru topline odražava se na učinkovitost, cijenu, prostorne zahtjeve, buku i trajnost. U ovom članku ćemo objasniti oba sustava na praktičan način, s realnim brojkama i tipičnim situacijama iz običnih kuća u Hrvatskoj – ne na reklamnim sloganima proizvođača.

Unaprijed jedna važna napomena: u ovoj kategoriji trenutno nemamo konkretne modele dizalica topline, pa u članku nećete pronaći preporuku za konkretan proizvod ni cjenik. Cilj je da ste nakon čitanja sami u stanju procijeniti koji tip odgovara vašoj kući i vama zemljištu, te da možete postaviti prave pitanja firmi koja će vam pripremiti ponudu.

Kako funkcioniraju oba sustava – princip ukratko

Oba sustava su dizalice topline u pravom smislu riječi – funkcioniraju na principu kompresorskog hladnog kruga, samo obrnuto: umjesto hlađenja unutrašnjeg prostora (kao hladnjak) uzimaju toplinu iz vanjskog okoliša i prenose je u vodu za grijanje. Razlika je isključivo u tome odakle se uzima toplina.

Dizalica topline zrak-voda usisava vanjski zrak kroz veliki ventilator u vanjskoj jedinici, hladno sredstvo u isparivaču uzima toplinu iz zraka (iako je zrak samo -10 °C, i dalje sadrži upotrebljivu toplinu), kompresor stisne hladno sredstvo i time povećava njegovu temperaturu, a u kondenzatoru se ta temperatura prenosi na vodu za grijanje. Ohlađeni zrak se izbacuje van, hladniji za nekoliko stupnjeva.

Dizalica topline zemlja-voda funkcionira s istim hladnim krugom, samo da izvor topline nije zrak, već nezamrziva smjesa (glikol) koja cirkulira u zemljanim rupama ili u plošnom kolektoru smještenom ispod površine zemljišta. Ta smjesa preuzima toplinu iz stijena ili tla koje u našim geografskim širinama na dubini otprilike 1,5 – 2 m iznad zamrzavanja ima gotovo konstantnu temperaturu oko 8 – 12 °C tijekom cijele godine, a na većim dubinama rupa (60 – 150 m) temperatura je još stabilnija, obično 10 – 14 °C.

Na donjoj je sličici jednostavna shema oba kruga – primijetite da je različit samo prvi korak (izvor topline), a ostatak tehnologije (kompresor, kondenzator, cirkulacijska pumpa, sustav grijanja kuće) identičan.

U praksi je dizalica topline zrak-voda danas izrazito uobičajenija opcija zbog niže početne investicije i jednostavnijeg montaže bez zemljanih radova – zemlja-voda se isplati posebno tamo gdje je dostupno dovoljno veliko zemljište ili gdje se i tak planiraju iskopni radovi, na primjer kod novih građevina.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - slobodno nas savjetujte.