Česta pitanja o dizalicama topline
Često postavljana pitanja o dizalicama topline
Dizalica topline je danas najčešće preporučeni izvor grijanja za nove građevine i rekonstrukcije u Slovačkoj, no istovremeno je to uređaj o kojem se šire najviše poluistina i mitova. Vlasnici kuća pitate se, da li će vam dizalica zaista uštedjeti novac, da li će raditi i kod mrazova ispod minus deset stepeni, da li je bučna, koliko će izdržati i da li se isplati i u starijoj kući s radijatorima. U ovom članku smo prikupili pitanja koja nam najčešće postavljate putem savjetovanja, u formularima i direktno u trgovini, i odgovaramo vam iskreno - uključujući situacije kada dizalica topline nije isplativa ili kada je potrebno računati s kompromisom. Kategorija dizalica topline trenutno je privremeno bez robe na zalihi, stoga u članku nećete pronaći konkretne modele ni cijene proizvoda - ide isključivo o savjetodavnom sadržaju koji će vam pomoći da dobijete jasnu sliku prije nego što odlučite da se obratite dobavljaču ili firmi za montažu.
Kako dizalica topline uopće funkcioniše
Prije nego što se upustimo u konkretna pitanja, dobro je razumjeti osnovni princip - većina zabuna nastaje upravo iz toga što ljudi zamisljavaju dizalicu topline kao električni kotao koji samo drugačije izgleda. Nije tako. Dizalica topline ne stvara energiju, ona je prenosi s jednog mjesta na drugo - iz vanjskog okoliša (vazduh, zemlja, podzemna voda) u sustav grijanja kuće. Radi to pomoću hladnog kruga koji poznajete i iz hladnjaka, samo obrnuto: hladnjak uklanja toplinu iz unutrašnjosti i baca je van, dizalica topline uklanja toplinu iz vanjskog okoliša i unosi je u kuću.
Cijeli ciklus ima četiri osnovna koraka koji se beskonačno ponavljaju:
- Isparivač - hladno s vrlo niskom tačkom vrenja preuzima toplinu iz vanjskog vazduha, zemlje ili vode i isparava se već pri niskim temperaturama.
- Kompresor - plinoviti hladno se kompresuje, čime se značajno povećava njegova temperatura (ovo je jedini korak koji stvarno potroši električnu energiju).
- Kondenzator - vruće hladno prenosi toplinu u vodu za grijanje (radijatori, podno grijanje, akumulator TUV) i samostalno se kondenzuje nazad u tečnost.
- Proširni ventil - pritisak hladnog naglo pada, hladi se i cijeli ciklus se ponavlja od početka.
Tokom toga, električna energija se potroši samo za pogon kompresora, a ne za direktnu proizvodnju topline, pa dizalica topline iz jedne kilovatsat električne energije može „proizvesti" tri do pet kilovatsati topline. Ovom odnosu se kaže vrednost performansi ili COP (coefficient of performance) i to je ključna vrednost na koju se u članku još više puta vraćamo.
Zašto je SCOP važniji od trenutnog COP-a
Vrednost COP se mjeri pri jednoj konkretnoj vanjskoj temperaturi (npr. 7 °C prema standardu), ali se stvarna temperatura vani tokom grijane sezone stalno mijenja – od blagih jesenskih dana do mrazovitih zimskih jutara. Na niskim vanjskim temperaturama dizalica topline mora raditi teže i njen trenutni COP pada, dok se na blagom vremenu povećava. SCOP je prosjek ove performanse tijekom cijele grijane sezone i upravo zbog toga bolje govori o tome koliko ćete stvarno uštedjeti na energiji tijekom cijele godine – ne samo jednog konkretnog dana s idealnim uslovima mjerenja.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate odluku ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - slobodno nas savjetujte.