Radijatori i kondenzacijski kotao
Kondenzacijski kotao se za mnogima ljudima povezuje isključivo s podnim grijanjem – i to nije slučajno, jer je podno grijanje primjer za koji kotao kondenzira gotovo neprekidno i štedi što je više moguće. Što ako imate kod kuće klasične radijatore, a možda i stari kući s podesetim, premašćenim telima ispod prozora? Plaši li se u tom slučaju uopće kupiti kondenzacijski kotao, ili je to samo za "podnogrijače"? Odgovor je jasan – da, u većini slučajeva se isplati –, ali važno je razumjeti zašto ušteda neće biti ista kao kod podnog grijanja i što možete učiniti da bude što veća.
Zaključak koji članak dolazi do.
Zašto radijatori imaju druge zahtjeve temperature od podnog grijanja
Kondenzacijski kotao postiže svoju visoku učinkovitost time što koristi i toplinu sadržanu u vodenoj pari iz dimnih plinova – ta se kondenzira natrag u vodu i prenosi toplinu u grijanjski sustav samo kad je temperatura vode koja se vraća u kotao (tzv. povratna voda) dovoljno niska, obično ispod otprilike 55 °C. Što je ta temperatura niža, to više pare se kondenzira i to višu učinkovitost kotao postiže – u idealnom slučaju premašuje granicu 100 % u odnosu na toplinsku vrijednost plina.
Koja je temperatura vode u radijatorima
Tu je upravo ključna razlika u odnosu na podno grijanje. Podno grijanje radi s temperaturom grijne vode obično oko 30 – 40 °C, jer velika površina poda može prenijeti potrebnu toplinu i pri takvoj "toploj" vodi. Radijatori imaju znatno manju površinu u odnosu na pod, pa za isporuku iste količine topline u prostoriju trebaju znatno topliju vodu – obično u rasponu 55 – 70 °C, a kod starijih ili premašćenih radijatora u mraznim danima čak i više.
Što to znači za kondenzaciju
Kad kotao mora zagrijati vodu na 65 – 70 °C, povratna voda se vraća toplija od granice za kondenzaciju, a kotao u tom trenutku praktički radi kao klasični (atmosferski) kotao – efekt kondenzacije se ne pokreće. To se tipično događa tijekom najhladnijih dana grijne sezone, kad sustav treba raditi na punom kapacitetu i s najvišom temperaturom vode.
Suprotno, u prelaznim razdobljima – jesenju, proljeće, tijekom umjerenih zima i većinu dana kad nema ekstremnog mraza – kuća treba znatno manje topline, a moderna ekvitermna regulacija (koja temperaturu vode u sustavu automatski prilagođava vanjskoj temperaturi) može vodu u radijatorima držati na znatno nižem nivou, lako i ispod 50 °C. Tada se kondenzacija opet punim kapacitetom pokreće i kotao radi s najvišom učinkovitošću. Budući da je takvih umjerenih dana tijekom grijne sezone na Hrvatskoj u stvarnosti većina (grijna sezone traje otprilike od rujna do svibnja, ali ekstremni mrazovi su samo dio toga), kondenzacijski kotao kod radijatora u prosjeku tijekom cijele sezone kondenzira na značajnoj dijelici radnih sati – ne stalno kao kod podnog grijanja, ali daleko od zanemarive.
Jednostavno rečeno: kod podnog grijanja kotao kondenzira gotovo cijelu godinu, kod radijatora samo dio godine – ali i taj "dio" je dovoljan da ušteda u odnosu na stari atmosferski kotao bude primjetna, obično u deseticama posto na potrošnji plina. Više o stvarnim brojevima uštede pronađite u posebnom članku Koliko uštedi kondenzacijski kotao u odnosu na stari kotao.
Funkcioniše li to i u starijim kućama sa starijim radijatorima?
Ovo je pitanje koje rješavamo s klijentima najčešće. Odgovor glasi: da, funkcioniše, ali uz rezervu – u starijoj kući sa starijim (često premašćenim) radijatorima ušteda i ukupna učinkovitost sustava će biti nešto niža nego u kući s novijim ili većim tijelima, odnosno uz izolaciju.
Zašto stari radijatori "ne stignu"
Radijatori koji su bili montirani prije 20 – 30 i više godina bili su obično dizajnirani za suradnju s klasičnim (atmosferskim) plinovima ili čak čvrstogorivim kotlovima, koji su obično davali vodu temperature 70, 80, čak 90 °C. Tada su projektanti računali da će radijator određene veličine pri toj visokoj temperaturi vode pokriti toplinske gubitke prostorije i u najvećem mrazu.
Ako takav radijator povežete s kondenzacijskim kotlom koji "želi" raditi što više u štednom (kondenzacijskom) režimu, odnosno s nižom temperaturom vode, može se dogoditi da u ekstremno hladnim danima radijator jednostavno ne prenese dovoljno topline u prostoriju – u stanu ili kući će biti primjetno hladnije nego što biste očekivali. Kotao će to automatski kompenzirati povećanjem temperature vode (i time djelomično ili potpuno izgubiti kondenzacijski bonus upravo u trenutku najveće potrošnje), ili – ako je postavljen prebrzo štedno – prostorija se neće dovoljno zagrijati.
Rješenje 1: kotao s razumanom rezervom snage
Prvo i najjednostavnije rješenje je ne dimenzirati kotao "na rub", već s primjenjivom rezervom snage, i pustiti ga raditi s krivuljom ekvitermne regulacije postavljene tako da u najhladnijim danima može isporučiti i višu temperaturu vode, koju stari radijatori trebaju. Kondenzacijska ušteda se tako tijekom mraznih dana smanji, ali ostatak sezone i dalje funkcioniše učinkovito. Pravilna dimenzija snage je toliko važna tema da joj smo posvetili poseban članak – pogledajte Koju snagu kondenzacijskog kotla trebam, gdje pronađete i konkretan postupak izračuna.
Rješenje 2: uvećanje ili zamjena radijatora
Drugo, dublje rješenje se isplati posebno kod veće rekonstrukcije – uvećati površinu radijatora (npr. zamijeniti ih s višim ili širim panelnim tijelima, odnosno s radijatorima s većim brojem ploča), da ista količina topline može prenijeti i pri nižoj temperaturi vode oko 50 – 55 °C. Baš zbog toga ćete u katalogu naići na radijatore istog tipa u različitim dimenzijama i snagama – npr. običan pločasti radijator tipa 21K u dimenziji 300 × 400 mm daje snagu otprilike 298 W, dok veća dimenzija 300 × 500 mm već oko 373 W. I takva, na prvi pogled mala razlika u veličini može pri nižoj temperaturi vode kompenzirati ono što je originalni premašćeni radijator izgubio.
Kao primjer običnog pločastog radijatora s kojim se pri zamjeni ili dopunjavanju sustava naiđete, može poslužiti npr. Radijator 21K 300 x 400 snaga 298W (cijena otprilike 40 – 60 €), ili nešto učinkovitiji Radijator 21K 300 x 500 snaga 373W (cijena otprilike 45 – 65 €). Izbor konkretne dimenzije i tipa uvijek ovisi o toplinskim gubicima konkretne prostorije – idealno ih je poslatiti stručnjakom ili barem približno izračunati pomoću naših kalkulatora, o kojima pišemo u članku Koju snagu kondenzacijskog kotla trebam.
Dobra vijest je da se ova dva rješenja mogu kombinirati i ne morate ih učiniti odmah – kotao s pravom rezervom snage možete instalirati odmah, a radijatore mijenjati postepeno ili dopunjavati u okviru daljnjih rekonstrukcijskih koraka (npr. zajedno s izolacijom fasade ili zamjenom prozora, što također smanjuje potrebu temperature grijaće vode).
Termostatske glave i ventile – regulacija po sobama
Neovisno o tome imate li novi, stari, veliki ili mali radijator, jedan element može značajno povećati učinkovitost cijelog sustava gotovo uvijek – to je termostatska glava s ventilom na svakom radijatoru. Zahvaljujući njoj svaka soba "uzima" točno toliko topline koliko joj je potrebno, a ne više. U sobama gdje je dovoljno sunčeve svjetlosti, gdje su uređaji koji proizvode toplinu, ili gdje jednostavno ne želite imati toliko topline kao u drugim prostorima (sobica je tipičan primjer), glava ograničit će ili potpuno zatvori dovod vode.
Iz perspektive kondenzacijskog kotla to je važno i zato što smanjuje prosječnu količinu topline koju sustav mora unijeti u kuću u tom trenutku, što omogućuje regulaciji da radi s nižom temperaturom grijaće vode – i time opet duže i intenzivnije kondenzira. Drugim riječima, kvalitativna sobna regulacija po sobama nije samo udobna stvar, već direktno pomaže kotlu u štednji plina.
|
Termostatski ventil dvojregulacijski – 1/2"xEK; kutni – omogućuje precizno, dvostupanjsko podešavanje protoka vode u radijator i u kombinaciji s termostatskom glavom osigurava automatsku regulaciju temperature u toj sobi neovisno o drugim sobama. Kutno izvedbe je prikladno za obično povezivanje radijatora s donje/bočne strane. Cijena od 14,27 €. |
Pri zamjeni ili modernizaciji sustava radijatora, stoga se isplati uložiti u kvalitetne termostatske ventile na svim tijelima odjednom – radi se o relativno jeftin element (reda desetaka eura za cijeli stan ili manji kućni prostor), koji se zahvaljuju štednji plina vrlo brzo vrati. Ako želite ići još jednim korakom dalje, možete termostatske glave zamijeniti s elektroničkim, koje se mogu programirati na vremenski raspored (npr. niža temperatura noću ili tijekom dana kada ste na poslu) – princip koristi za kondenzacijski kotao je isti kao kod klasične mehaničke glave, samo s većom udobnošću upravljanja. O podešavanju cijelog sustava uključujući ekvitermnu krivulju pročitajte u članku Termostat i ekvitermna regulacija kotla.
Niskotemperaturni radijatori kao kompromis između klasičnog radijatora i podno grijanja
Ako vas privlači učinkovitost podnog grijanja, ali kompletna rekonstrukcija s bušenjem podova ili podignutim nivoom poda nije realna za vaš dom (npr. zbog visine vrata, stepenica ili jednostavno budžeta), postoji i srednji put – tzv. niskotemperaturni radijatori. Radi se o radijatorima posebno dizajniranim i dimenzioniranim tako da mogu isporučiti potrebni kapacitet već pri nižoj temperaturi grijaće vode, obično oko 45 – 55 °C, dakle značajno bliže režimu u kojem kotao najviše kondenzira.
Dostizemo to većom toplinskom površinom (više segmenata/ploča, eventualno ugrađeni ventilator koji povećava prenos topline strujanjem zraka i pri nižoj temperaturi tijela) ili jednostavno većim dimenzijama radijatora u odnosu na standard. Na kraju dobivate kombinaciju prednosti – bržu reakciju na promjenu temperature kao kod podnog grijanja (radijator se zagrije i ohladi brže nego masivna konstrukcija poda), ali istovremeno bolju suradnju s kondenzacijskim kotlom nego kod klasičnih visokotemperaturnih radijatora.
Niskotemperaturno rješenje se isplati razmotriti posebno pri većoj rekonstrukciji grijanja, kada bilo što promijenite radijatore, ili pri izgradnji dodatka i novogradnji, gdje još ništa nije fiksno. U stanovima i kućama gdje je dovoljno samo dopuniti ili neznatno pre-dimencionirati postojeći sustav, obično su dovoljni i standardni panelni radijatori u nešto većim dimenzijama, kao što smo gore spomenuli.
Povratak – isplati li se kondenzacijski kotao uz radijatore?
Da, jasno da – čak i u starijoj kući s pripadajućim radijatorima, kondenzacijski kotao uštedi značajnu količinu plina u odnosu na klasični atmosferski kotao, jer veliki dio grijaće sezone (van najtežih mrazova) radi u kondenzacijskom, dakle visoko štednom režimu. Razlika u odnosu na podno grijanje je u tome što kod radijatora kondenzacija ne traje neprekidno, već samo tijekom umjerenih dana i u prelaznim razdobljima – što je ipak većina grijaće sezone.
Ako želite povećati učinkovitost, tri koraka imaju najveći smisao: (1) ostavite kotao dimenzioniran s prikladnom rezervom snage, da bez problema pokrije i mrazove dane, (2) dopunite ili postepeno zamijenite pod-dimencionirane radijatore za veće ili niskotemperaturne, i (3) ugradite kvalitetne termostatske ventile na svaki radijator, da regulacija po sobama omogući sustavu da radi s što nižom temperaturom vode. Kombinacija ovih koraka može približiti učinkovitost sustava radijatora onoj koju poznajemo iz podnog grijanja.
Orientacijske temperature vode prema vrsti grijaćeg tijela.
Dva pristupa objašnjena u tekstu gore.
Kako postići udobnost u pojedinačnim prostorima.
Često postavljana pitanja
- Je li isplativo kupiti kondenzacijski kotao ako imate stare radijatore i ne planirate ih zamijeniti? Da. I bez zamjene radijatora uštedjet ćete u odnosu na staru atmosfersku jedinicu jer će kotao kondenzirati barem tijekom manje hladnih dana u toplinskoj sezoni. Ušteda će biti nešto niža nego da imate nove ili niskotemperaturne radijatore, ali ipak značajna.
- Kako znam da su mi radijatori premali za kondenzacijski kotao? Tipičan znak je da i pri vidljivo toplom radijatoru u prostoriji u najnižim temperaturama nema dovoljno topline ili da regulacija mora stalno održavati visoku temperaturu vode da bi postigla traženu sobnu temperaturu. U tom slučaju pomaže ili povećanje temperaturne krivulje kotla (na račun dijela uštede u najnižim temperaturama) ili s vremenom povećanje ili zamjena radijatora.
- Morate li kod prelaska na kondenzacijski kotao odmah zamijeniti sve radijatore? Ne. Kotao možete odmah instalirati, a radijatore postepeno dopuniti ili zamijeniti prema potrebi i budžetu, npr. u okviru daljnjih rekonstrukcijskih koraka. Sustav će raditi i s originalnim radijatorima, samo s nešto nižim stupnjem kondenzacije tijekom najhladnijih dana.
- Je li niskotemperaturni radijator nužnost uz kondenzacijski kotao? Ne, radi se više o opcionalnom poboljšanju. Obični panelni radijatori u prikladnoj, a čak i nešto prevelikoj veličini rade s kondenzacijskim kotlom dobro. Niskotemperaturni radijatori su prednost posebno kod veće rekonstrukcije ili novogradnje, gdje želite učinkovitost što bliže podno grijanju.
- Pomažu li termostatske glave u stvarnoj uštedi ili je to samo udobnost? Pomažu u stvarnoj uštedi, a to na dva načina – spriječavaju nepotrebno pregrejanje pojedinačnih prostorija i istovremeno smanjuju prosječnu temperaturu vode potrebnu u sustavu, što omogućuje kotlu da kondenzira dulje i intenzivnije. Ulaganje u kvalitetne glave za sve radijatore se većinom vrati relativno brzo.
- Kolika je razlika u uštedi između kuće s podno grijanjem i kuće s radijatorima? Točne brojke ovisi o konkretnoj kući, ali općenito kuća s podnim grijanjem postiže nešto višu prosječnu godišnju uštedu jer kotao kondenzira gotovo cijele godine. Kuća s radijatorima i dalje uštedi značajno u odnosu na staru jedinicu, samo je ta ušteda usredotočena pretežno u manje hladna razdoblja godine.
Povezana tema
- Koji je kapacitet kondenzacijskog kotla potreban
- Termostat i ekvitermna regulacija kotla
- Podno grijanje i kondenzacijski kotao
- Koliko uštedi kondenzacijski kotao u odnosu na staru jedinicu
Ako niste sigurni je li vaši trenutni radijatori dovoljno veliki za kondenzacijski kotao, napišite nam njihov tip i dimenzije – s radostju ćemo vam pomoći da utvrdimo je li dovoljno imati kotao s rezervnim kapacitetom ili je prikladnija i zamjena radijatora.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u vašem domaćinstvu? Napišite nam - s radostju ćemo vam pomoći.

