Koju temperaturu podesiti na kondenzacijskom kotlu

Pitanje „koju temperaturu postaviti na kondenzacijskom kotlu" zvuči jednostavno, no u stvari iza toga se krije tri potpuno različite temperature, koje kotao pamti neovisno jedna o drugoj: temperatura grijane vode (ona koja teče u radijatore ili u podno grijanje), temperatura topla sanitarna voda – TSV (ona koja teče iz slavine kada uključite toplu tuš vodu) i na kraju sobna temperatura, koju postavljate na termostatu ili direktno na kotlu, ako nemate termostat. Svaka od njih se vodi drugačijom logikom i drugim preporukama – a upravo mešanje između njih je najčešći razlog zbog kojeg vlasnici kondenzacijskih kotlova ili bespotrebno skupim griju ili (manje često, ali ipak) ugrožavaju zdravlje toplom vodom. U ovom članku ćemo redom razmotriti sve tri temperature, objasniti zašto i pokazati konkretne pomoćne sredstva koja vam olakšavaju postavljanje.

Tri temperature, jedan kotao

Kondenzacijski kotao je u suštini mala elektrana topline koja istovremeno služi dva potpuno različita kruga:

• Grijani krug – voda koja cirkulira između kotla i radijatora ili podnog grijanja. Njena temperatura se zove „temperatura na izlazu" ili „temperatura grijane vode" i na displeju kotla često je možete pronaći pod simbolom radijatora.
• TSV krug – topla sanitarna voda u spremniku (bojleru) ili pri direktnom grijanju pri točki potrošnje. Na displeju ju označuje simbol slavine ili kapljice.
• Sobna temperatura – temperatura zraka u vašem dnevnom boravku, koju kotao ne poznaje direktno, sve dok mu je ne prijavi sobni termostat.

Dokol’ je kod sobne temperature jednostavno „postavim koliko mi je ugodno", kod prvih dvije temperature postoje stručne preporuke koje je korisno poštovati – jedna zbog štednje i učinkovitosti kotla, druga zbog zdravlja. Hajde da to razmotrimo redom.

Temperatura grijane vode – što je niža, to bolje

Ovo je paradoksalno mjesto gdje većina ljudi čini točno suprotno onome što je kod kondenzacijskog kotla ispravno. Kod starog klasičnog kotla vrijedilo je „što je viša temperatura vode u radijatorima, to je toplije u stanu, pa ću radje staviti više". Kod kondenzacijskog kotla je to drugačije – i direktno povezano s principom zbog kojeg je kondenzacijska tehnologija toliko štedna.

Kondenzacijski kotao dobiva dodatnu toplinu time što hladi dimne plinove dovoljno da se vodena para u njima kondenzira natrag u vodu, a pri tom faznom prelazu oslobodi se dodatna toplina koja bi inače otišla dimnjakom. Da bi do te kondenzacije uopće došlo, temperatura povratne vode (vode koja se vraća iz radijatora natrag u kotao) mora biti dovoljno niska – otprilike ispod 55 °C, idealno još niže. Što nižu temperaturu grijane vode postavite kotlu, to više dimnih plinova se kondenzira i to višu učinkovitost iz goriva izvuče. S druge strane, ako postavite temperaturu bespotrebno visoko „za sigurnost", kotao može raditi gotovo kao klasični nekondenzacijski – potrošit ćete više plina za isti udobnost.

Zato je kod kondenzacijskog kotla osnovno pravilo: postavite najnižu temperaturu grijane vode koja vam još pouzdano zagrije prostor na traženu sobnu temperaturu čak i pri najvećim mrazovima. Konkretna vrijednost se razlikuje pretežno prema vrsti grijanja:

Podno grijanje

Velikopovršinsko podno grijanje ima ogromnu zračnu površinu (cjelokupna podloga prostorije), pa za isporuku iste količine topline dovoljno je znatno niža temperatura vode nego kod radijatora. Uobičajeni raspon je otprilike 30 – 40 °C, kod dobro izoliranih novih kuća često je dovoljno i manje. Upravo ta niska radna temperatura je razlog zbog kojeg se kombinacija kondenzacijski kotao + podno grijanje smatra jednom od najštednijih na tržištu – kotao pri toj kombinaciji kondenzira gotovo neprekidno. Detaljno uputstvo za dimenzioniranje i postavljanje možete pronaći u posebnoj temi Podno grijanje i kondenzacijski kotao.

Radijatori

Radijatori imaju manju površinu, pa za isporuku potrebne snage treba toplija voda – uobičajeno 45 – 65 °C, u ekstremnim mrazovima i kod starijih, poddimenzioniranih radijatora iznimno i više. Tačna vrijednost ovisi o tome koliko velike radijatore imate u odnosu na toplinske gubitke prostorije (tzv. grijana (snaga) krivulja), i o tome na koji temperaturni pad su radijatori izvorno dizajnirani (tipično 55/45 °C ili stariji 70/55 °C). Ako imate radijatore dobro predimenzionirane, možete pokušati smanjiti i ispod 50 °C bez gubitka udobnosti. Više o izboru prave temperature i o tome kada se isplati zamijeniti radijatore za veće, možete pronaći u temi Radijatori i kondenzacijski kotao.

Zašto je bolje ne postavljati fiksnu temperaturu ručno

Većina ljudi postavi temperaturu grijane vode jednom u jesen „na oko" i ostavi je tako cijelu zimu. Problem je u tome što je potrebna temperatura vode svakodnevno promjenjiva prema vanjskoj temperaturi – u blagom januarskom zagrijavanju dovoljno je znatno manje nego tijekom mrazne noći s -15 °C. Ako ostavite kotao da radi na jednu visoku fiksnu temperaturu „za sigurnost", bespotrebno grije i gubi učinkovitost i danima kada bi dovoljalo znatno manje.

Rješenje je ekvitermna regulacija – kotao pomoću vanjskog senzora sam redovito računa koju temperaturu grijane vode upravo trenutno treba, prema trenutnoj vanjskoj temperaturi i unaprijed postavljenoj grijanoj krivulji. Vi time ništa ručno ne morate mijenjati, kotao se sam prilagodi i obično drži nižu prosječnu temperaturu vode nego da ste je postavljali fiksno – što znači veću učinkovitost i niže racune za plin.

Protherm – Snímač vonkajšej teploty (káblový) pre kotly s eBus zbernicou – vanjski senzor koji kotlu stalno prijavljuje trenutnu vanjsku temperaturu. Zbog njega kotao sam računa potrebnu temperaturu grijane vode i vi ne morate ništa ručno mijenjati – umjesto jedne fiksne vrijednosti imate punopravnu ekvitermnu regulaciju. Cijena od 33,54 €.

Druga strana iste valute je sobni termostat koji prijavljuje kotlu je li u prostoriji već dovoljno toplije ili treba dodati još. Kombinacija vanjskog senzora i sobnog termostata je najudobnije i najštednije rješenje koje možete imati kod običnog kondenzacijskog kotla.

Vaillant VRT 50 – prostorni termostat za postavljanje tražene sobne temperature i tjednog vremenskog programa (npr. niža temperatura noću, viša jutrom i navečer). Kotao zbog njega grije točno onoliko koliko je potrebno, a ne „naslepo" prema fiksnoj krivulji. Cijena od 71,64 €.

Compajni pregled vrsta regulacije, kako se postavlja grijana krivulja i na što treba paziti pri montaži možete pronaći u temi Termostat i ekvitermna regulacija kotla.

Temperatura tople vode za upotrebu (TÚV)

Pri topljoj vodi iz slavine važno je drugačija logika nego pri grijanju – ovdje nije dobro ići „što je niže“. Stručni savjet je da se temperatura u spremniku TÚV održava na otprilike 55 – 60 °C, a to je jedan konkretni zdravstveni razlog: bakterija legionella.

Legionella je bakterija koja se prirodno pojavljuje i u pitkoj vodi i pri temperaturama otprilike između 20 °C i 45 °C može se razmnožavati u stajaloj vodi (npr. upravo u spremniku tople vode). Pri udahivanju vodnog aerosola (npr. u tušu) može izazvati ozbiljno bolest disajnih puteva. Pri temperaturama iznad 55 – 60 °C razmnožavanje bakterije se zaustavlja, a pri višim temperaturama (oko 70 °C) dolazi do njezine direktnog eliminacije – zato se u praksi preporučuje da se spremnik održava stalno iznad 55 °C ili da se bar redovito (npr. jednom tjedno) uključi tzv. termička dezinfekcija, kada kotao vodu kratko zagrije na višu temperaturu.

Međutim, to ne znači da „što je više, to je bolje“. Previsoka temperatura TÚV ima dvije neprimjerenosti:

• Više vodnog kamenja – što je voda toplija, to se brže iz nje izlučuje kalcij i magnezij i naslađuje se na spremniku, na toplinskom razmjenjivaču i u cjevovodima. To skraćuje vijek trajanja spremnika i smanjuje učinkovitost zagrijavanja (spremnik treba čistiti i odvapniti češće).
• Veća potrošnja energije – zagrijavanje vode na višu temperaturu troši više energije, a budući da se pri upotrebi mije s hladnom vodom na ugodnih cca 38 – 40 °C, dodatna „rezerva“ viška se u suštini besmisleno troši.

Zato se u praksi preporučuje upravo držati se raspona 55 – 60 °C – to je kompromis koji sigurno eliminira rizik od legionelle i istovremeno ne preteruje u stvaranju vodnog kamenja ni potrošnji. Pri uzimanju iz slavine, toplu vodu mije s hladnom pomoću mešalice, pa stvarno iz tuša ili umivaonika dobijete ugodnih 38 – 40 °C bez obzira na to da u spremniku voda ima 55 – 60 °C.

Standardne preporučene vrijednosti sobne temperature.

Protherm FE 200 BM – stacionarni spremnik – upravo u tom tipu spremnika se temperatura TÚV postavlja i održava. Veće količine (ovdje 200 litara) imaju prednost stabilnije temperature pri više istodobnih uzima, npr. u kućanstvu s više kupatila. Cijena od 822,66 €.

Preporučena sobna temperatura

Treća temperatura koju rješavate je ona koju osjećate direktno – temperatura zraka u prostoriji. Ovdje je više riječ o udobnosti nego o tehničkom parametru, no i ovdje postoje standardne preporuke:

• Sobne prostorije tijekom dana: obično 20 – 22 °C je vrijednost koju većina ljudi osjeća kao udobnu.
• Sobna: mnogima odgovara niža temperatura, oko 17 – 19 °C – hladniji zrak se povezuje s kvalitetnijim spavanjem i dodatno štedi energiju.
• Noć ili odsutnost iz kuće: isplati se iskoristiti tzv. prijevođenje – smanjiti temperaturu za 2 – 4 °C umjesto potpunog isključenja grijanja. Potpuno isključivanje i ponovno zagrijavanje hladnog doma često potroši više energije nego blago, kontinuirano prijevođenje.

Svaki dodatni stupanj sobne temperature računa se u potrošnji – općenito se navodi da smanjenje za 1 °C može uštedjeti reda veličine nekoliko posto na troškovima grijanja. Detaljnije izračune i savjete o stvarnoj uštedi pronađete u temi Potrošnja plina i ušteda na grijanju.

Budući da se preporučena sobna temperatura razlikuje od sobe do sobe (sobna hladnija, dnevna toplija), isplati se postavljati temperaturu po pojedinačnim prostorijama, a ne jednom vrijednosti za cijeli dom:

Elektrobock EMF-1 – programabilna termostatska glava za radijator, koja omogućuje postaviti drugačiju temperaturu i vremenski program u sobi nego u dnevnoj sobi, bez potrebe za zahvaćanjem u grijanju. Cijena od 20,06 €.

Pregledna tablica preporučenih temperatura

Orijetničke temperature razložene u pojedinačnim poglavljima iznad.

Tri različite temperature koje kotao rješava istovremeno.

Razlog zašto je ekvitermna regulacija isplativa u odnosu na fiksnu vrijednost.

Često postavljana pitanja

• Utječe li viša temperatura toplovodnog kruga na bržu izradu prostorije? Da, viša temperatura vode unosi više topline u prostor za kraće vrijeme, ali za običnu upotrebu je puno isplativije postaviti nižu temperaturu i dopustiti kotlu da radi duže i glađe – time uštedite na potrošnji plina i produžite vrijeme kondenzacije kotla.
• Može li se temperatura TUV stalno postaviti na 70 °C da bi se osigurala zaštita od legionelle? To nije potrebno, a dugoročno to bespotrebno povećava stvaranje vodnog kamena i potrošnju energije. Preporučena 55–60 °C sigurno eliminira rizik od legionelle; višu temperaturu (npr. 65–70 °C) smisleno je koristiti samo kratkotrajno, za povremenu termičku dezinfekciju rezervoara.
• Zašto mi kotao pri niskoj temperaturi toplovodnog kruga „ne stigne" izraditi kuću tijekom jakih mrazova? To znači da je postavljena temperatura (odnosno kriva pri ekvitermnoj regulaciji) preniska za taj mraz u odnosu na veličinu vaših radijatora ili toplinske gubitke kuće. Rješenje je lagano povećati krivu za niske vanjske temperature, ili ponovno procijeniti dimenzije radijatora – više u temi Radijatori i kondenzacijski kotao.
• Postoji li razlika između temperature toplovodnog kruga i temperature TUV, a može li se postaviti neovisno? Da, radi se o dva potpuno neovisna kruga s vlastitim postavkama na zaslonu ili u aplikaciji kotla, promjena jedne vrijednosti nikako ne utječe na drugu.
• Je li isplativo uložiti u vanjski senzor i sobni termostat, ako kotao radi i bez njih? Da – bez njih morate ručno postaviti temperaturu toplovodnog kruga „na oko", a većina ljudi u praksi drži temperaturu bespotrebno visoko tijekom cijele sezone grijanja. Ekvitermna regulacija s ulazima iz oba senzora može donijeti značajnu uštedu bez gubitka udobnosti.
• Zašto mi iz slavine teče topla voda druge temperature nego ona koju sam postavio u kotlu? Temperatura u rezervoaru (npr. 58 °C) se pri uzimanju miješa s hladnom vodom u kranu, pa na slavini osjetite nižu, ugodniju temperaturu oko 38–40 °C. Samo viša temperatura u rezervoaru je namjerno viša zbog prevencije legionelle.
• Mora li se temperatura toplovodnog kruga ručno mijenjati pri svakoj promjeni vremena? Ne, upravo za to služi ekvitermna regulacija s vanjskim senzorom – kotao sam izračunava potrebnu temperaturu prema trenutnoj vanjskoj temperaturi, a Vi ne morate ništa mijenjati.
• Mijenja li se preporučena temperatura TUV između ljetnog i zimskog razdoblja? Samo preporučeno područje 55–60 °C u rezervoaru vrijedi cijele godine, jer se odnosi na prevenciju legionelle, a ne na vrijeme. Mijenja se samo temperatura toplovodnog kruga (koja je ljeti uopće gotovo nepotrebna, jer kotao prelazi u ljetni režim i priprema samo TUV), dok postavka rezervoara TUV ostaje nepromijenjena kod većine kućanstava tijekom cijele godine.

Povezane teme

• Termostat i ekvitermna regulacija kotla
• Podno grijanje i kondenzacijski kotao
• Radijatori i kondenzacijski kotao
• Potrošnja plina i ušteda na grijanju

Ako niste sigurni u ispravnu postavku temperature za vaš sustav, napišite nam vrstu grijanja – slobodno ćemo vam pomoći s postavkom ekvitermne krive.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam – slobodno ćemo vam pomoći.