Održavanje električnog grijača vode i uklanjanje kamenca: kako produljiti njegov vijek trajanja
Zašto je održavanje električnog bojlera važnije nego što većina ljudi misli
Električni bojler pripada uređajima koje većina kućanstava uopće ne spominje – sve dok ne prestane raditi. Stoji u kupatilu ili u tehničkoj prostoriji, radi svoj posao i nitko o njemu ne razmišlja. Sve dok ne prestane zagrijavati, počne curiti ili na mjesečnom računu za struju ne iznenadno dodat 15 eura koje nitko ne može objasniti. Baš u tome je problem: zanemarena održavanja se ne očituje odmah i dramatično, već polako, skrivenim porastom troškova i skraćivanjem vijeka trajanja uređaja.
U praksi stalno vidimo iste scenarije. Kupac pozove jer mu bojler „ne zagrije ni kupku“, iako je podešen na punu snagu. Kada tehničar dođe i otvori uređaj, nađe spiralu prekrivenu slojem kamena debljim kao prst – ponekad čak 10 do 15 mm tvrde naslage koja djeluje kao izolacija i sprječava prenos topline na vodu. Rezultat: bojler troši istu količinu struje kao i prije, ali voda je tek topla. Ili, što je gore, sama spirala se pregreje, jer toplina nigdje ne odlazi, i izgori. Zamjena spirale ili cijelog uređaja bila je uistinu besmislena – redovito odvapljivanje bi cijeloj situaciji spriječilo za frakciju cijene.
Ovaj članak je praktični vodič koji vam objašnjava što se u bojleru događa, zašto vodeni kamen nastaje, kako odvapljivanje napraviti ispravno (i sigurno), i što još možete učiniti da vaš uređaj služi pouzdano petnaest ili dvadeset godina umjesto pet.
Što se događa unutar akumulacijskog bojlera
Da bismo razumjeli zašto i gdje se kamen naslađuje, prvo pogledajmo kako akumulacijski bojler funkcioniše. Rezervoar je napunjen hladnom vodom. Električna spirala (zagrijavajući element) uronjena u vodu zagrije se strujom i prenosi toplinu na okolnu vodu. Termostat mjeri temperaturu i uključuje/isključuje spiralu prema podešenoj vrijednosti. Voda se zagrije odozdo, toplija stupa gore, a hladna pada dolje – stvara se prirodna konvekcija. Gotova topla voda se uzima odozgo, a hladna ulazi odozdo.
Problemi počinju s kemijskom sastavom vode. Voda u hrvatskim vodovodima je većinom srednje tvrda do tvrda – ovisno o regiji, tvrdoća varira od 10 do 40 °dH (nijansi nijemčke tvrdoće). Voda sadrži rastvorene soli kalcija i magnezija (bikarbonati). Na sobnoj temperaturi ostaju u otopini. Kada se voda zagrije iznad 60 °C, ravnoteža se poremeti i te soli se izluče kao tvrda kalcijev karbonat – vodeni kamen, CaCO₃. Najviša temperatura je direktno na površini spirale, pa se kamen naslađuje najviše tamo. Što je voda tvrđa i što je podešena temperatura viša, brže se naslage povećavaju.
Sloj kamena debljine samo 1 mm smanjuje učinkovitost prenosa topline za oko 7–10 %. Sloj debljine 5 mm znači gubitak čak 35 % učinkovitosti. To se direktno prenosi u dulje vrijeme zagrijavanja i veću potrošnju struje. Kod protočnog bojlera situacija je još kritičnija – njegova spirala radi s višom toplinskom snagom koncentriranom na malu površinu, a ako se protok uspješno smanji kamenom, uređaj može aktivirati zaštitu od pregrejavanja ili jednostavno isključi prije nego što vodu zagrije na traženu temperaturu.
Tvrdoća vode u Hrvatskoj: gdje je problem najizraženiji
Nije svugdje u Hrvatskoj situacija ista. Zagreb i okolica, dio Záhorske nizije, južne regije Niškog kraja – to su regije s izrazito tvrdom vodom, gdje se kamen brzo naslađuje. Banska Bystrica, dio srednje Hrvatske i planinske regije imaju mekšu vodu, gdje je interval odvapljivanja duži. Ako niste sigurni, pozovite lokalni vodovodni poduzeća ili koristite jednostavne testne trake dostupne u apotekama i trgovinama bazenske kemije.
Orientacijska tablica preporučenih intervala odvapljivanja prema tvrdoći vode:
| Tvrdoća vode | Vrijednost (°dH) | Interval odvapljivanja | Napomena |
|---|---|---|---|
| Mekana | 0–7 °dH | svakih 3–4 godine | npr. planinske regije |
| Srednje tvrda | 8–14 °dH | svakih 1,5–2 godine | većina urbanih regija |
| Tvrda | 15–21 °dH | svakih 12 mjeseci | Zagreb, Nitra, Trnava |
| Vrlo tvrda | nad 21 °dH | svakih 6–8 mjeseci | neke južne regije |
Akumulacijski vs. protočni bojler: različita osjetljivost na kamen
Akumulacijski i protočni bojleri su različito intenzivno zahvaćeni vodnim kamenom i na različitim mjestima. Važno je razumjeti to, jer postupak održavanja se razlikuje.
Akumulacijski bojler – npr. električni akumulacijski bojler vode BD 2,0 kW 30 l vrhni – zagrije vodu postepeno i drži je u rezervoaru. Temperatura spirale je niža, kamen se naslađuje sporije. No s druge strane, rezervoar ima veći volumen vode koji mora pretvoriti, a unutrašnjost rezervoara je za tehničara teško dostupna. Pored spirale, kamen se naslađuje na dnu rezervoara, gdje se gomila kao tvrdi sediment. Akumulacijski bojler, dodatno, sadrži magnijevu anodu (zaštitnu anodu), koja aktivno štiti rezervoar od korozije i troši se – njezina zamjena je zasebni dio održavanja.
Protočni bojler – kao na primjer električni protočni bojler za vodu MK1 3,5 kW ili MK1 4,5 kW – grije vodu odmah, pri protoku. Grejna spirala radi na veću snagu, a temperatura njezinog površine je viša. Vodeni kamen se stvara intenzivnije i brže. Također, unutarnji kanal bojlera ima mali promjer – čak i tanka sloj vodnog kamena može ga značajno uskočiti i ograničiti protok, što pokreće sigurnosno isključenje uređaja. Kod protočnih bojlera s bezpritisnom radnom točkom (npr. PM 3,5 kW ili PM 4,5 kW) je dodatno važno redovito čistiti i brizgu/izlazni poklopac, gdje se vodeni kamen može naslagati vidljivo izvana.
Korak po korak – kako odvapniti akumulacijski bojler
Prije nego što započnete s čime god, pročitajte priručnik koji je priložen Vašem bojleru. Svaki proizvođač ima svoje preporuke i garancijske uvjete – neki zadaci zahtijevaju stručnu osobu, dok drugi može obaviti svaki pažljiv vlasnik kuće. Ovdje opisujemo postupak koji se primjenjuje na većinu uobičajenih akumulacijskih bojlera.
Što vam je potrebno:
- Odvapni sredstvo (citrinska kiselina ili posebno odvapno sredstvo za bojlere – octena kiselina je preagresivna za brtve)
- Ključevi (francuski ključ, eventualno ključ za spiralu)
- Kanta i cijev
- Brtva za spiralu (preporučujemo zamjenu uvijek prilikom demontaže)
- Služba
- Zaštitne rukavice i naočale
Postup odvapnjanja akumulacijskog bojlera
1. Isključiti i ohladiti. Uvijek počnite isključivanjem bojlera iz električne mreže – nije dovoljno samo isključiti termostat, morate izvaditi utikač ili isključiti osigurač. Zatim pustite vodu da se ohladi barem 2–3 sata. Nikada ne radite s vrućom vodom – rizik od opekotina je stvaran i ozbiljan.
2. Isprazniti rezervoar. Zatvorite dovod hladne vode u bojler (kuglasti ventil na dovodu). Otvorite izlazni ventil tople vode negdje u kući da biste izjednačili pritisak. Zatim otvorite isprazni ventil ili priključite cijev na isprazni ventil i ispraznite cijeli sadržaj rezervoara. Ako vaš bojler nema isprazni ventil, bit će potrebno otklopiti donji dovod – zbog toga je kanta nužna.
3. Demontaža spirale. Spirala (grejno tijelo) je obično pričvrčena na stranu ili dno rezervoara većom maticom. Otključajte je ključem i oprezno izvucite spiralu. Vjerojatno će je pratiti ostatak vode i sedimenta s dna – zbog toga to radite nad kantom. Stari brtveni krug bacite i zamijenite novim.
4. Mekaničko čišćenje. Gruški sloj vodnog kamena na spiralu oprezno uklonite plastičnom (ne metalnom!) krpicom ili posebnom škrabicom. Vodeni kamen je krhak i većina će se sama otključati. Nikada ne pilje i ne secite – oštetili biste površinu spirale.
5. Kemijsko odvapnjanje. Pripremite otopinu citrinske kiseline u omjeru otprilike 100 g praška na litru vode (ili prema uputstvu odabranog sredstva). Umetnite spiralu u posudu s tom otopinom i pustite da djeluje 2–4 sata. Vidite kako se vodeni kamen razbija i otključava. Za sam rezervoar postupak je kompliciraniji – djelomično napunite rezervoar odvapnom otopinom, pustite da djeluje i zatim pažljivo isperite. Neke moderne bojlere imaju poseban ulaz za odvapnjanje – uz to je postupak jednostavniji.
6. Provjera anode. Dok imate spiralu izvučenu, ne zaboravite provjeriti magnezijevu anodu. Radi se o šipki od magnezijevog legiranja koja se žrtvuje za rezervoar – reagira s korozivnim tvarima umjesto očeljenog rezervoara. Standardna anoda ima promjer oko 26 mm i duljinu 400–500 mm. Ako je smanjena na promjer manji od 10 mm ili se raspadne, zamijenite je. Trajnost anode ovisi o kvaliteti vode, u tvrdoj vodi traje 2–3 godine, u mekšoj čak 5 godina.
7. Montaža i ponovno napunjavanje. Instalirajte spiralu s novom brtvom, zategnite maticu (ne pretjerujte – postoji opasnost od pucanja brtve). Otvorite dovod hladne vode i pustite da rezervoar napuni – prije uključivanja električne energije mora biti pun, inače se spiralu bez vode odmah spali. Provjerite tesnost spojeva. Zatim uključite osigurač i pustite da bojler radi.
Odvapnjavanje protočnog bojlera
Protočni bojler se odvapnjava drugačije nego akumulacijski – nema veliku posudu, već toplotni izmjenjivač ili direktni grijaći kanal. Postupak ovisi o konstrukciji određenog modela, pa je uputstvo proizvođača ovdje još važnije. Općenito vrijedi:
U većini uobičajenih protočnih bojlera (npr. tlakom djelujućih modela MK1 4,5 kW) odvapnjavanje se vrši tzv. cirkulacijskom metodom: uređaj se odspoji od mreže i vodovodnog sustava, a na ulazni i izlazni otvor se priključe cijevi koje vode u zajedničku posudu s odvapnjavajućim rastvorom (citrinska kiselina, oko 10 % rastvor). Malom pumpom (ili gravitacijom) pustite rastvor da cirkulira kroz unutrašnjost bojlera 30–60 minuta, a zatim ga isperite čistom vodom. Ovaj postupak je blag prema brtvama i ne zahtijeva demontiranje grijača.
U jednostavnijim modelima s dostupnim grijačem možete postupiti slično kao kod akumulacijskog bojlera – demontirati zavojnicu i hemijski odvapniti. U beztlakim modelima (kao PM 3,5 kW ili PM 4,5 kW) ne zaboravite redovito čistiti izlazni poklopac i u slučaju prisutnosti filtra na ulazu vode.
Važna napomena: nikada ne koristite snažne kiseline (klorovodičnu kiselinu, sumpornu kiselinu) za odvapnjavanje bojlera – oštećivali bi brtve, metale i plastične dijelove. Citrusna kiselina je sigurna i učinkovita. Pripravci označeni kao „odvapnjivač bojlera" iz supermarketa obično sadrže upravo citrusnu kiselinu ili njene smjese.
Magnezijeva anoda: tihi stražak vijeka posude
O magnezijevoj anodi govorimo najčešće u kontekstu akumulacijskih bojlera, jer protočni bojleri u pravilu nemaju anodu (ili imaju drugačije zaštitne mjere). Anoda je štapić iz posebne legure magnezija koji se uvlači u posudu i elektrokemijski štiti čelični oklop od korozije. Funkcionira na principu galvanskog članka: magnezij je elektrokemijski „aktivniji" od čelika, pa se pri dodiru s vodom reagira prvo anoda, a čelična posuda ostaje netaknuta.
Problem nastaje kad se anoda potpuno izgubi – magnezij se potroši i posuda ostaje bez zaštite. Korozija tada brzo napreduje i može dovesti do rupa u posudi, što znači kraj bojlera. Zamjena cijelog bojlera zbog zanemarivanja anode košta 10 eura je jedna od najčešćih bespotrebno trošenja koje vidimo u praksi.
Kako provjeriti anodu: Kod odvapnjavanja, kad imate demontiranu zavojnicu, većina anoda je vidljiva ili dostupna kroz odvojeno otvoro (ovisi o modelu). Anoda bi trebala imati promjer barem 15–18 mm. Ako je tanja, raspadnuta ili uopće nije vidljiva (potpuno se raspadla), odmah je zamijenite. Neku anode su integrirane direktno u zavojnicu – u tom slučaju se zamjenjuje cijeli komponent odjednom.
Napomena o omekšivačima vode: ako imate u kući omekšivač vode (ionex), znaite da je meka voda agresivnija prema magnezijevoj anodi – potroši se brže. Interval kontrole skratite na 12 mjeseci.
Druge komponente redovite održavanja koje ljudi zanemaruju
Sigurnosni ventil i ekspanzijska posuda
Akumulacijski bojler tlakom djelujućeg tipa mora biti opremljen sigurnosnim ventilom koji odvodi prekorišteni tlak koji nastaje pri zagrijavanju vode (topla voda se širi). Sigurnosni ventil je mali, ali kritično važan sigurnosni element. Njegova kapacitet je obično podešen na 6–8 bara. Ako sigurnosni ventil kaplja pri svakom zagrijavanju, to može signalizirati da nedostaje ekspanzijska posuda ili da je ventil zaslužen kamenjem i ne zatvara ispravno.
Jednom godišnje ručno provjerite sigurnosni ventil: povucite za ručicu i provjerite da li pušta vodu i zatim se zatvori. Ako ne pušta ili ostane otvoren, ventil je vjerojatno zaslužen ili oštećen i treba ga zamijeniti. Cijena novog sigurnosnog ventila je 5–15 eura – to je jeftina zaštita protiv puknute posude.
Filtar na ulazu vode
Ako u vašem domu postoji mrežni filtar (tzv. kolinski filtar ili mehanički filtar na dovodu vode), redovito zamijeniti ili isperiti njegovu vložak pripada održavanju bojlera. Nečistoće iz filtra mogu ući u uređaj i naslađivati se unutra. To vrijedi posebno za protočne bojlera, gdje su unutrašnji kanali uži.
Podešavanje temperature
Vaši termostati akumulacijskih bojlera često postavljaju na maksimum (70–75 °C) u uvjerenju da „više je bolje". U stvarnosti to ubrzava stvaranje kamenja. Preporučena radna temperatura je 55–60 °C – ta temperatura je dovoljna za uklanjanje bakterije Legionella pneumophila (umire pri temperaturi iznad 55 °C), ali ne proizvodi kamen to agresivno kao 70 °C. Ako želite redovito dezinficirati bojler, jednom mjesečno ga zagrijte na 70 °C, ali inače ga koristite pri 55–60 °C.
Provjeravanje donjeg dijela posude
Sedimenti iz vodnog kamena naslađuju se na dnu posude i tamo se nakupljaju godinama. Redovitim kratkim ispuštanjem dijela vode (otprilike 5 litara) kroz ispušni kran možete ukloniti taj sediment prije nego što se stvrdi i počne bučiti tijekom zagrijavanja (karakteristični praski i tresenje). Preporučujemo to činiti svakih 3–4 mjeseca.
Kako izbjeći stvaranje vodnog kamena: preventivne mjere
Odvodnjavanje je reakcija na problem koji je već nastao. Mnogo učinkovitije je izbjeći stvaranje vodnog kamena. Postoji nekoliko provjerenih načina:
Omekšivač vode: Ionexov omekšivač vode uklanja iz vode kalcijevi i magnezijevi ioni zamjenom ih natrijevim ionicima. Omekšena voda gotovo ne stvara vodni kamen. Nedostatak je viša cijena (centralni omekšivač za cijeli dom košta 500–2 000 eura uključujući instalaciju) i redovito regeneriranje solju. Ne odgovara svakoj kućanstvu – osobe s kardiovaskularnim bolestima trebaju biti oprezne zbog povećanog sadržaja natrija u vodi.
Magnetski ili elektronički uređaji za pripremu vode: Ovi uređaji (tzv. magnetski uređaji za vodu ili ANTICAL uređaji) mijenjaju fizičku strukturu soli tako da se kamen ne pričvrsti čvrsto na površine. Njihova učinkovitost je diskutabilna i nije potpuno dokazana znanstveno, ali u praksi mnogi kupci primjećuju pozitivan učinak barem kod običnih tvrdoća vode. Cijena je niska (20–80 eura), a instalacija jednostavna.
Dovodnik polifosfata: Dovodi u vodu malu količinu polifosfata koji vezuju kalcijevi ioni i spriječavaju njihovo stvaranje. Jeftin i jednostavan, ali dodaje kemikalije u vodu – nije prikladan za pijuću vodu bez dodatne obrade. Za bojler je dobar.
Smanjenje temperature zagrijavanja: Kao što smo spomenuli, rad na 55–60 °C umjesto 70–75 °C značajno usporava stvaranje vodnog kamena. To je najjeftiniji i najjednostavniji preventivni korak.
Signali da bojler treba odvapniti ili popraviti
Bojler će vam reći kada nešto nije u redu. Slijedeće znakove ne smijete zanemariti:
- Duže zagrijavanje: Spremnik koji je ranije zagrijavao vodu za jedan sat sada treba sat i po – klasičan znak zacalifikovane spirale.
- Krckanje i tukot: Glasan bojler nije samo ometanje. Krckanje je zvuk vodnog kamena koji se razbija pod toplinskim opterećenjem, odnosno sedimenta koji se kreće po dnu posude. Ako to zanemarite, spirala se može pregrejati.
- Povećana potrošnja električne energije: Ako primijetite porast na brojaču bez promjene potrošnje, bojler traži značajno više energije zbog kamena.
- Voda ima čudan miris ili okus: Miris vodikovog sumpora (gnijih jaja) može signalizirati probleme s anodom ili rast bakterija pri preniskoj temperaturi zagrijavanja. Odmah povećajte temperaturu i pregledajte uređaj.
- Kapkanje sigurnosnog ventila: Ventil kapka pri svakom zagrijavanju – nedostaje ekspanzijska posuda ili je ventil zanesen.
- Slab tlak tople vode: Kod protočnog bojlera uzrok može biti zaneseni ulazni filtar ili suženje cijevi kamena.
- Bojler se isključi prije nego što dostigne temperaturu: Kod protočnog bojlera to može biti znak aktivacije zaštite od pregrejavanja zbog smanjenog protoka.
Dodatne informacije o čestim kvarovima i njihovim rješenjima pronađite u članku Česti kvarovi električnih bojlera i kako ih ukloniti u ovom Vježbenom centru.
Kada pozvati stručnjaka, a kada se sami riješite
Redovita vizualna provjera, ispuh sedimenata iz pustišnog ventila i provjera sigurnosnog ventila su zadaci koje može obaviti svaki pametniji vlasnik kuće bez ikakvih stručnih znanja. Odvapnjavanje spirale s demontiranjem i zamjena anode su nešto zahtjevniji – zahtijevaju osnovnu vježbu s alatom i poznavanje postupka. Obično ih može obaviti i laik ako slijedi upute i nije u žurbi.
Stručnjaka (kameniški tehničar ili električar) preporučujemo pozvati u sljedećim situacijama:
- Bojler je jamstveni i ne želite izgubiti jamstvo zbog neodobrane popravke
- Nemate mogućnost da odvrnete spiralu (zahvaćena kamena) i postoji opasnost oštećenja navoja
- Primijetite koroziju na posudi ili curenje vode
- Električna instalacija bojlera ne izgleda u redu (povrijeđeni priključci, puknuti kablovi)
- Bojler je instaliran na teško dostupnom mjestu (npr. u skrivenom niku ili previsoko)
Ako odlučujete da li ćete popraviti ili zamijeniti bojler, uzimajte savjet tehničara: ako je posuda prehrđala, anoda dugo potrošena i uređaj ima više od 12 godina, često se ne isplati u njega ulagati. Novi modeli su energijski učinkovitiji i štedi se na pogonu.
Najčešće postavljane pitanja (FAQ)
Koliko često treba odvapnjavati električni bojler?
Zavisi pre svega od tvrdoće vode u vašoj regiji. Kod mekše vode (ispod 7 °dH) dovoljno je odvapnjavanje svakih 3–4 godine. Kod srednje tvrde vode (8–14 °dH) svakih 1,5–2 godine. Kod tvrde vode (15–21 °dH), tipične npr. za Beograd, Novi Sad ili Niš, preporučujemo odvapnjavanje jednom godišnje. Kod vrlo tvrde vode iznad 21 °dH je interval još kraći – svakih 6–8 mjeseci. Ako niste sigurni o tvrdoći vode, obratite se lokalnom vodovodnom poduzeću ili koristite test trake.
Čime odvapnjavati bojler – limunskom kiselinom ili kupljenim pripremkom?
Obe metode su ispravne i učinkovite. Limunska kiselina je jeftina, dostupna i sigurna za materijale bojlera. Kupljeni pripremci (iz apoteke ili kemikalnog trgovine) su udobniji – imaju ispravno doziranje i jer su formulirani upravo za tu primjenu, eliminiraju rizik od prejakog rastvora. Nikada ne koristite klorovodoničnu kiselinu (HCl) ni octnu kiselinu u punoj koncentraciji – agresivno oštećuju brtvilo i metale. Octena kiselina je prihvatljiva u obliku hranjeg octa (9 %), ali limunska kiselina je pouzdanija.
Mogu li uključiti bojler ako je u posudi odvapnjavajući rastvor?
Nije, nikako. Zagrijavanje odvapnjavajućeg rastvora može osloboditi agresivne pare, oštetiti brtvilo i u ekstremnim slučajevima uzrokovati korozivno oštećenje posude. Odvapnjavanje se uvijek vrši hladno i bez električnog napajanja. Nakon odvapnjavanja nužno je pažljivo isprati čistom vodom – najmanje 2–3 puta volumen posude.
Bojler cvrkće i krckće tijekom zagrijavanja – je to opasno?
Krckanje i tukot akumulacijskog bojlera u pravilu nije neposredno opasno, ali je jasan znak da unutar posude postoji nakupljen vodni kamen ili sediment. Kamen krckće pod toplinskim opterećenjem, sediment na dnu se kreće i udara u zidove. Dugoročno zanemarivanje ovog stanja vodi do pregrejavanja spirale (temperatura na površini raste jer kamen sprječava prenošenje topline u vodu), što skraćuje njezinu vijek trajanja i povećava potrošnju energije. Preporučujemo da odvapnjavanje obavite što prije – najkasnije u nekoliko tjedana od otkrivanja ovih znakova.
Zaboravio sam na anodu – što se događa ako je potrošena?
Kada se magnezijeva anoda potpuno potroši, očevna posuda bojlera ostaje bez elektrokemijske zaštite. Korozija koju je ranije "apsorbovala" anoda počinje napadati direktno zidove posude. Kod tvrde vode korozija se može pojaviti za 1–2 godine od potrošenja anode. Rezultat je rez ili rupa u posudi – bojler se tada ne može popraviti, već samo zamijeniti. Anodu provjerite uvijek pri odvapnjavanju i zamijenite je dok je još vrijeme – košta dio cijene novog bojlera.
Protočni bojler ne zagrije vodu dovoljno – može li za to kamen?
Da, to je jedna od najčešćih uzroka. Kamen u protočnom bojleru radi dvije stvari: sužava unutrašnji kanal (smanjuje protok, što može pokrenuti sigurnosno isključenje), i ujedno izolira spiralu od vode (toplina se ne prenosi učinkovito). Rezultat je vruća voda iako je snaga puna. Odvapnjavanje cirkulacijskom metodom obično riješi situaciju. Ako problem traje i nakon odvapnjavanja, može se raditi o drugom kvaru – o tome više saznajte u članku Česti kvarovi električnih bojlera i kako ih ukloniti. Ako razmislite o snazi protočnog bojlera koju vam treba, pomoći će vam članak Koju snagu protočnog bojlera vam treba: 3,5 kW, 4,5 kW ili 5,5 kW?
Zaključak: malo redovne pažnje uštedi vam puno novca
Električni bojler je robustan i pouzdan uređaj koji će, uz pravilnu negu, lako izdržati 15–20 godina. Bez nje, njegova je vijek trajanja smanjen na polovinu ili manje, a u posljednjih godina života bit će Vas značajno skuplji električni trošak. Ključni principi su jednostavni: redovito odvapni prema tvrdoći vode, provjeri i zamijeni magnezijevu anodu, provjeri sigurnosni ventil jednom godišnje, redovito isprazni ulje iz dna i postavi temperaturu na razuman nivo od 55–60 °C.
Većinu tih zadataka možete obaviti sami, a cijela godišnja održavanja neće Vas koštati više od 20–30 eura za materijal (limunska kiselina, brtva, anoda ako je potrebno). To je značajno manje nego cijena novog bojlera ili nepotreban povećani račun za elektricitet, kojeg vam pristajajući uređaj postepeno vodi. Ako razmišljate o novom uređaju ili imate pitanje izbora između akumulacijskog i protočnog modela, članak Kako izabrati električni bojler: akumulacijski ili protočni? ili tema Povratni i bezpovratni bojler: koja je razlika i što izabrati? u ovom Vjećnom centru će vam pomoći.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate odluku ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam – slobodno nas savjetujte.