Česti kvarovi električnih grijača vode i kako ih otkloniti
Česte kvarne električki bojleri za vodu i kako ihj riješiti
Električki bojler za vodu pripada jednim uređajima na koje se brzo naviknete – dok ne prestane raditi. Hladan shower ujutro prije posla je neprijatan iskustvo koje vas motivira da odmah riješite problem. Dobra vijest je da su većine kvarova električkih bojlera – bilo da su akumulacijski ili protočni – prilično tipične, mogu se dijagnosticirati samostalno i mnoge od njih može popraviti i pametniji početnik. Nekoliko njih zahtijeva zahvat stručnjaka i za njih je važno znati kada pozvati servis i ne izložiti se nepotrebnom riziku.
U ovom članku sistematski prolazimo najčešće kvarove oba tipa bojlera, objašnjavamo što ih uzrokuje, kako ih prepoznati i – tamo gdje to sigurnost dozvoljava – kako ih riješiti korak po korak. Ako vas zanimlje koji tip bojlera je za vas prikladniji, pogledajte i naš članak Kako izabrati električni bojler za vodu: akumulacijski vs. protočni.
Osnovne razlike između akumulacijskog i protočnog bojlera s obzirom na kvarove
Prije nego što krenemo u konkretna kvarova, važno je razumjeti zašto se akumulacijski i protočni bojler kvaraju drugačije. Imaju različitu konstrukciju, druge radne uvjete i stoga i druge oslabljena mjesta.
Akumulacijski bojler unutar ima rezervoar (5 do 200 litara), u kojem se voda grije pomoću potopnog električnog grijača – najčešće zavojne šipke. Voda se grije postepeno, održava se na postavljenoj temperaturi i crpi se po potrebi. Budući da je voda u rezervoaru stalno prisutna, bojler je osjetljiv na naslage vodnog kamena, koroziju i iscrpljivanje anodne šipke. Termostat regulira grijanje, pa je njegov kvar direktno učinkovit na temperaturu vode ili na sigurnost uređaja.
Protočni bojler grije vodu na letu – voda prolazi oko grijača i na izlazu je odmah topla. Grijač je moćniji (3,5 do 12 kW) i opterećen samo tijekom protoka vode. Slabim mjestima su prekidačni mehanizam (hidraulički ili elektronički), senzor protoka i sam grijač, koji radi pod znatno višim toplinskim opterećenjem nego kod rezervoara.
Kvarovi akumulacijskog bojlera za vodu
1. Bojler uopće ne grije vodu – voda ostaje hladna
Ovo je najčešći razlog zašto korisnici pozovu servis. Uzroka može biti više i dijagnostiku treba obaviti sistematski od najjednostavnijeg.
Uzrok A: Prekidač osigurača ili FI-prekidača. Provjerite razvodnu kutiju. Akumulacijski bojler je najčešće osiguran posebnim krugom. Ako je osigurač isključen ili FI prekidač ispušten, pokušajte ga uključiti. Ako odmah ponovno pada, ne uključujte ponovno – to signalizira kvar uređaja ili problem u instalaciji. Pozovite električara.
Uzrok B: Spremljeni grijač. Grijač je potrošni dio s ograničenim vijekom trajanja – obično 5 do 10 godina, kod tvrde vode s sadržajem kalcija iznad 300 mg/l i manje. Poškodbeni grijač može imati prekinuti otporni žic, ili može biti toliko oštećen korozijom da se prekine električni krug. Zamjena grijača je zadatak koji može obaviti električar ili pametniji vlasnik: isprazniti vodu, odspojiti električni krug, demontirati stari grijač, zamazati navoj teflonom, montirati novi. Tip grijača ovisi o snazi bojlera – za akumulacijski bojler BD 2,0 kW / 30 l to je grijač snage 2 000 W pri naponu 230 V.
Uzrok C: Kvarni termostat. Termostat upravlja uključivanjem i isključivanjem grijača. Ako je termostat zapečen u stanju „isključeno" (tzv. open-circuit fault), bojler nikada ne upali. Termostat se može mjeriti multimetrom pri odspojenom uređaju – u hladnom stanju mora mjeriti nultu otpornost (zatvoreni kontakt), pri temperaturi iznad postavljene vrijednosti otvoreni. Zamjena termostata je jeftin i dostupan servisni zahvat.
Uzrok D: Ispuštena sigurnosna osigurač (termostat ograničitelja temperature – TOT). Akumulacijski bojleri imaju osim radnog termostata i sigurnosni ograničitelj temperature, koji se obično ispušta pri pregrejavanju iznad 85–95 °C. Nakon hlađenja bojlera može se ručno resetirati pritiskom gumba kroz mali otvor na tijelu uređaja. Ako se TOT ponovno ispušta, uzrok (kvarni regulacijski termostat) treba riješiti, a ne samo resetirati.
2. Voda je topla, ali nije dovoljno vruća
Ako iz bojlera teče topla voda umjesto vruće, uzroci su sljedeći:
- Termostat postavljen prenizko – provjerite postavljenu temperaturu. Preporučena radna temperatura je 55–60 °C, da se spriječi razmnožavanje legionelle. Mnogi vlasnici smanjuju temperaturu na 40–45 °C u pokušaju uštedjeti električnost, što je higijenski rizično.
- Jaka sloja vodnog kamena na grijaču – vodni kamen je izvrstan toplinski izolator. Sloja debljine samo 3 mm produžuje vrijeme grijanja za 15–25 % i smanjuje konačnu temperaturu vode. Grijač mora raditi intenzivnije, što ubrzava njegovo degradiranje. Rješenje: odvapnenje (provjerite naš članak Održavanje i odvapnenje električnog bojlera za vodu: kako produžiti njegov vijek trajanja).
- Prenapeta potrošnja u odnosu na kapacitet rezervoara – 30-litarski rezervoar nije dovoljan za kućanstvo s više osoba, ako se kupa bez prekida jedna za drugom. To nije kvar, već dimenzioniranje – rezervoar jednostavno ne uspije grijati dodatnu količinu hladne vode.
- Hladna voda koja prolazi oko cilindričnog grijača – ako je tesnjenje grijača propalo, hladna voda „skraćuje" oko grijanja i miješa se s toplom vodom prije izlaza.
3. Voda curi iz sigurnosnog ventila (pretlak)
Sigurnosni ventil je sigurnosni element na vodovodnom vodu hladke vode. Njegova je funkcija odvoditi pretlak koji nastaje pri zagrijavanju vode (voda se širi). Uobičajeno kapkanje 1–2 dl dnevno tijekom zagrijavanja je normalno – to je termičko širenje. Ako ventil ipak curi neprekidno ili curi velika količina vode, uzroci mogu biti:
- Prestupni tlak u mreži – tlak vodovodne mreže iznad 4 bara bez redukcijskog ventila. Rješenje: montaža redukcijskog ventila na dovod.
- Kvarni (kvarni) sigurnosni ventil – nakon godina rada ventil se istroši i curi. Zamjena ventila je jednostavna zadaća.
- Nedostatak ekspanzijske posude – kod tlakovih instalacija bez ekspanzijske posude, sva širenja se upravlja sigurnosnim ventilom, koji se brže istroši. Preporučujemo montažu ekspanzijske posude 2–8 litara u ovisnosti o volumenu bojlera.
4. Voda miri na sumpor (miri na jaje)
Ovaj problem se javlja isključivo kod akumulacijskih bojlera s magnezijevom (magnijevom) anodom. Anoda je štapić od magnezija ugrađen u posudu, čija je funkcija zaštita čelične posude od korozije putem elektrokemijskog principa – Mg se žrtvuje umjesto čelika. Kod nekih vrsta vode (mekana voda, voda s višim sadržajem sulfata) odvija se reakcija, pri kojoj sulfatreduktivne bakterije pretvaraju sulfate u vodikov sulfid. Rezultat: voda miri na pokvarena jajca.
Rješenje: zamjena magnezijevog anoda s titanovim anodom s aktivnom anodnom zaštitom (aktivna katodna zaštita) ili s aluminijevom anodom. Titanova aktivna anoda ne uzrokuje ovaj fenomen. Preporučujemo da uredaj jednom godišnje isperete i dezinficirajete.
5. Rđava voda iz bojlera
Rđava voda označava koroziju unutrašnjosti posude. To znači da je magnezijeva anoda iscrpljena i prestala da zaštiti posudu – čelik počinje da korodira. Ili je površinska emajlirana sloj unutar posude pukla. Rješenje pucanja emajla je žalosno – izgubljen bojler – popravka nije isplativa. Prevencionalno treba zamjenjivati anodu svakih 2–4 godine (prema tvrdoći vode) i redovno provjeravati njen stanje.
Kvarovi protočnog bojlera
6. Protočni bojler se ne uključi – voda teče hladna
Protočni bojler se aktivira protokom vode. Ako voda teče, ali bojler ništa ne radi, provjeravamo sljedeće:
A: Nedovoljan protok vode. Svaki protočni bojler ima minimalni protok potreban za aktivaciju mehanizma prekida – obično 1,5 do 3,5 l/min. Ako je tlak vode nizak ili je zamućena mrežica (filtar) na ulazu, bojler ne prima signal za pokretanje. Očistite ulazni filtar, provjerite tlak vode (mora biti barem 0,1–0,3 MPa).
B: Kvar hidrauličkog prekidača (u hidraulički prekidačima). Protočni bojler PM 3,5 kW s hidrauličkim prekidanjem koristi membranu koju pritisne tok vode, čime zatvori električni krug. Membrana može biti pukla, zamućena ili deformirana. Ako multimetrom izmjerim na prekidnom bloku napon 230 V, ali prekidač ne kontaktira, radi se o kvaru prekidnog bloka – treba ga zamijeniti.
C: Kvar elektroničkog senzora protoka (u elektronički prekidačima). Bojler MK1 3,5 kW i MK1 4,5 kW koriste elektronički senzor protoka – Hall senzor ili termalni flowsenzor. Ako senzor zakoči, upravljačka elektronika ne prima signal i bojler se ne uključi ni pri punom protoku. Diagnostiku i zamjenu senzora izvodi servis.
D: Prekidanje osiguranja ili FI zaštite. Slično kao kod akumulacijskog – provjerite rasvjetnički panel.
E: Problem u električnom priključku. Kod novih instalacija se dogodi da bojler nije ispravno priključen na trofazni napon, ili mu nedostaje nula vodič. Preporučujemo da pročitate članak Montaža električnog protočnog bojlera: postupak, priključak i zahtjevi za elektroinstalaciju.
7. Protočni bojler se uključi, ali voda nije dovoljno topla
Ovo je vrlo česta žaloba, i u većini slučajeva radi se o grešku u izboru snage, a ne o kvaru. Protočni bojler može zagrijati vodu za određeni temperaturni razmak (delta T) pri datom protoku. Ako želite 40 °C na izlazu, a hladna voda ima 12 °C, potreban je zagrijavanje za 28 °C. Pri protoku 4 l/min to zahtijeva snagu 7,8 kW – što može izdržati samo jači trofazni model, a ne bojler 3,5 kW.
Ako je snaga ispravno izabrana, a temperatura i dalje nije dovoljna, provjerite:
- Nastavak temperature na termostatu (ako bojler ima termostat).
- Naslage vodnog kamena u protočnoj komori – smanjuju prenos topline.
- Nizak tlak/protok – paradoksalno, pri nizkoj temperaturi može biti i preveliki protok, voda teče brže nego što tijelo uspije zagrijati.
Vise o ovoj temi možete pronaći u članku Koju snagu protočnog bojlera trebam: 3,5 kW, 4,5 kW ili 5,5 kW?
8. Protočni bojler se uključuje i isključuje u kratkom intervalu (tzv. „bljeskanje“ temperature)
Ide o neugodan pojav, pri kojemu je voda jednom trenutku topla, jednom hladno, ciklički. Uzroci:
- Fluktuacija tlaka vode u mreži – ako tlak oscilira oko minimalnog praga aktivacije, bojler se naizmjenično uključuje i isključuje. Rješenje: ventil za smanjenje tlaka s funkcijom prigušenja.
- Iznošena membrana hidrauličkog prekidača – membrana gubi elastičnost i ne pouzdano drži kontakt. Zamjena bloka prekidača.
- Zamućeni ulazni filtar – djelomično zagušeni filtar uzrokuje pad tlaka upravo u trenutku kada netko otvori dodatni slavin u kući. Očistiti filtar.
9. Iz protočnog bojlera curi voda (tijek)
Tijek vode iz bojlera je uvijek ozbiljan slučaj – voda u blizini električne instalacije je opasna. Odmah isključite dovod vode i odspojite bojler od struje.
Najčešći mjesta tijeka:
- Brtve ulaznih/izlaznih priključaka – uobičajeno iznošenje O prstenova ili brtvajućih površina. Zamjena brtve nakon isključenja uređaja.
- Puknuta grejna cijev – kod smrzavanja vode u komori puknuta cijev može uzrokovati tijek direktno u električni dio. To je kvar – bojler treba isključiti i zamijeniti.
- Pukotina u protočnom bloku – manje često, ali moguće kod prevelikog tlaka (nad 6 bara). Kod tlakovih modela MK1 4,5 kW je maksimalni radni tlak 6 bara – ako je tlak u mreži viši, treba montirati ventil za smanjenje tlaka.
Neispravnosti zajedničke za oba tipa – električke i sigurnosne
10. FI-prekidač (strujni zaštitni uređaj) se stalno isključuje
Ako se FI-prekidač (strujni zaštitni uređaj, obično 30 mA) stalno isključuje pri uključivanju bojlera, to signalizira strujni tijek u koštu uređaja ili u zemlju. Uzroci:
- Vlažnost unutar bojlera (npr. nakon montaže bez sušenja).
- Oštećena izolacija grejne cijevi – cijev je izgorjela kroz izolacijsku keramiku i ima kontakt s vodom ili kućištem.
- Oštećen dovodni kabel.
- Problem s uzemljenjem instalacije (pogrešno uzemljen nulovod).
To je situacija u kojoj se ne smije nastaviti upotreba pod nijednim okolnostima. Cijelu dijagnostiku i popravku ostavite električaru.
11. Bojler radi preglasno
Žuborenje, klikanje ili šum tijekom grejanja:
- Krčkanje i klikanje (spremnik) – vodeni kamen pada s patrona ili sa zidova rezervoara pri toplinskoj širenju. Normirano kod jakog vodnog kamenja, rješenje je odvapnenje.
- Žuborenje (spremnik) – vibracija patrona uzrokovana otkinutom pričvršćivačkom maticom ili rezonancijom strujanja vode. Zategni maticu patrona pri ispraznjenom spremniku.
- Šum (protočni) – turbulentno strujanje vode u suženim kanalima, posebno kod zamućenja vodnim kamenom. Odvapni protočnu komoru 5–10% rastvorom limunske kiseline.
12. Povećana potrošnja električne energije
Ako primijetite da je mjesečna potrošnja električne energije narasla bez očigledne promjene ponašanja kućanstva, može biti kriv baš bojler:
- Gusta ploča vodnog kamenja na patroni smanjuje učinkovitost grejanja – bojler radi dulje da bi postigao istu temperaturu.
- Kvarovani termostat neprecizno regulira i drži patronu uključenu dulje nego što je potrebno.
- Loša toplinska izolacija spremnika (oštećena penasta izolacija) – spremnik brže gubi toplinu i patrona se uključuje češće.
- Tijek tople vode kroz kap kapijući slavin – čini se trivijalno, ali kapijući slavin s kapacitetom 1 kap/sekunda ispušta oko 30 litara vode dnevno, što spremnik stalno nadopunjuje hladnom vodom.
Kako izbjeći kvarova – preventivna održavanja
Većina kvarova opisanih u ovom članku nije nagli kvar, već posljedica zanemarivanja održavanja. Električni bojler je uređaj koji radi 365 dana godišnje i u većini kućanstava se zaboravi odmah nakon montaže. Redovito preventivno održavanje vam stane puno jeftinije nego neplanirana zamjena uređaja.
Za akumulacijske bojlera preporučujemo:
- Ko god 12 mjeseci vizualni pregled sigurnosnog ventila i stanja anode.
- Svaka 2 godine odvapnenje rezervoara i grijača (citrinska kiselina, posebni pripravci za odvapnenje bojlera).
- Svaka 2–4 godine zamjena magnezijevog anoda (prema tvrdoći vode – kod tvrdoće iznad 400 mg/l i godišnje).
- Pregled brtvila i poveznica pri svakom planiranom isključenju.
Za protočne bojlera:
- Ko god 12 mjeseci čišćenje ulaznog filtra/mreške.
- Svaka 2 godine odvapnenje protočne komore (citrinska kiselina cirkulacijskom metodom ili demontiranjem tijela).
- Pregled stanja dovodnog kabla i električnih poveznica.
- Kod bezpritiska modela (PM 4,5 kW) pregled stanja kadećeg nadstavka (pearlátor, cijev) – zanesenost povećava otpor protoka i smanjuje udobnost.
Detaljan postup odvapnenja i cijelo rutinsko održavanje opisujemo u članku Održavanje i odvapnenje električnog bojlera: kako produžiti njegovu vijek trajanja.
Kada popraviti, a kada bolje zamijeniti bojler
Ova pitanja se uvijek postavljaju kad je kvar ozbiljnijeg karaktera. Općenito pravilo glasi: ako trošak popravke premašuje 40–50 % vrijednosti novog uređaja iste kategorije, popravka se ne isplati. To vrijedi posebno kad bojler ima 10 ili više godina rada i kad je u pitanju kombinacija više kvarova istovremeno.
Akumulacijski bojler s rđavim rezervoarom bolje je zamijeniti uvijek – popravka rezervoara nije realna. Protočni bojler s puknutom protočnom komorom ili spaljenom upravljačkom pločom (u elektronskim modelima) je također granicni slučaj, gdje cijena dijelova i rada može premašiti cijenu novog uređaja.
S druge strane, zamjena grijača, termostata, anode, sigurnosnog ventila ili prekidačkog bloka su uobičajeni servisni poslovi koje možete obaviti za manje od cijene novog uređaja, a bojler će vam još godinama poslužiti.
Pitanja i odgovori (FAQ)
Zašto mi akumulacijski bojler gubi pritisak tople vode nakon vremena grijanja?
To je tipičan slučaj kod djelomičnog zatvaranja završnog krančka ili djelomičnog zacijevanja izlaznog cijevi vodnim kamenom. Provjerite je li izlazni kuglasti ventil potpuno otvoren. Ako problem traje, provjerite cijeli izlazni vodovodni sustav na naslage – kod mekog spoja (flexibilka) između rezervoara i razvodnog sustava unutarnji površina može biti sužena korozijom. Također je moguće da je anodna štapa zamijenjena pogrešnom veličinom i djelomično blokira izlazni otvor rezervoara.
Protočni bojler mi grije vodu samo na 30 °C i na maksimalnoj postavci – što je krivo?
Najčešća uzročnica je nesklad između snage bojlera, protoka vode i temperature hladne vode na ulazu. Ako je hladna voda zimi 8 °C i želite 38 °C na izlazu, kod protoka 4 l/min potrebna je min. 8,4 kW. Bojler 3,5 kW to fizički ne može – smanjite protok (zatvorite kran na 40–50 %) ili uložite u jači model. Detaljniji izračun pronađete u članku Koju snagu protočnog bojlera potrebujem za moju kuću.
Iz mog rezervoara curi voda koja miriši na sumpor – je to opasno za zdravlje?
Vodikov sulfid (H₂S) je otrovni plin, međutim koncentracije koje nastaju u domaćem bojleru su daleko niže od štetnih za zdravlje – problem je prvenstveno estetski i higijenski. Iako to, preporučujemo da uredite dezinficiranje uređaja (zagrijavanje na 70 °C tijekom 30 minuta), zamjenu magnezijevog anoda za titanijev i ispranost uređaja. Ponovljeni problemi s bakterijama zahtijevaju redovito dezinficiranje ciklusa.
Mogu li sam popraviti akumulacijski bojler ili mi treba električar?
Neki poslovi – poput zamjene grijača, termostata ili anode – su tehnički dostupni i iskusnom laičkom korisniku uz poštivanje sigurnosnih pravila (isključiti iz mreže, isprazniti vodu, raditi samo na hladnom uređaju). Ostali poslovi – dijagnostiku električne instalacije, zamjenu FI-prekidača, bilo kakve poslove kod sumnje na strujni udar – mora obaviti isključivo osoba s elektrotehničkom kvalifikacijom (minimalno §21 izvršne odredbe br. 508/2009 Z. z.).
Moj protočni bojler se nakon godina rada ponekad uključuje – može to biti trošni prekidač?
Da, točno tako. Hidrauličke prekidačke membrane imaju vijek trajanja 8–15 godina pri normalnom radu, kod tvrde vode ili pada pritiska i manje. Membrana gubi elastičnost, kontakte prekidača se troše. Cijeli prekidački blok se prodaje kao zamjenski dio i zamjena nije komplicirana – pogledajte servisnu dokumentaciju vašeg modela ili nas kontaktirajte za identifikaciju pravog zamjenskog dijela.
Koliko godina bi trajao dobro održavan električni bojler?
Pri redovitom održavanju (odvapnenje, zamjena anode, pregled brtvila) akumulacijski bojler traje 12–18 godina, protočni 10–15 godina. Bez bilo kakvog održavanja kod tvrde vode (iznad 300 mg/l CaCO₃) akumulacijski bojler može propasti prije 5 godina – prije svega zbog iscrpljene anode i korozije rezervoara nego električnog kvara. Protočni bojler bez odvapnenja se zacijevi vodnim kamenom i grijačko tijelo može puknuti kod daljeg smrzavanja ili toplinskog šoka.
Zaključak: sistematska dijagnostika štedi vrijeme i novac
Električni bojleri su pouzdan uređaj koji većinu kvarova obavješćuje unaprijed – smanjenjem snage, porastom potrošnje, nepravilnim radom ili čudnim ponašanjem sigurnosnog ventila. Ključ za dugu vijek trajanja je redovito preventivno pregledavanje, odvapnenje i vremena zamjena potrošnih dijelova, kao što su anoda, brtvila i, ako je potrebno, grijač.
Ako razmatrate izbor novog bojlera i zanima vas razlika između pritiska i bezpritiska rada, preporučujemo naš članak Pritisak vs. bezpritiska bojler: koja je razlika i što izabrati?. Ako razmišljate o montaži protočnog bojlera i želite ispravno dimenzionirati električnu poveznicu, pogledajte Montaža električnog protočnog bojlera: postupak, povezivanje i zahtjevi za elektroinstalaciju.
Cijeli asortiman akumulacijskih i protočnih bojlera pronađete u kategoriji električni bojleri, gdje su uključeni modeli za različite potrebe kućanstava – od kompaktnih bezpritiska protočnih bojlera preko pritiska elektronski upravljanih modela do akumulacijskih bojlera s različitim kapacitetima rezervoara.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u vašem kućanstvu? Napišite nam - slobodno savjetujemo.
