Montaža električnog protočnog grijača vode: postupak, priključivanje i zahtjevi za elektroinstalaciju
Montaža električnog protočnog bojlera: kompletni postup korak po korak
Električni protočni bojler pripada među tehnički jednostavnija uređaja – nema akumulator, pokretne mehaničke dijelove ni složenu regulaciju. Iako to zvuči jednostavno, njegova montaža skriva cijeli niz detalja koji odlučuju o tome da li će raditi pouzdano deset godina ili će uzrokovati probleme već u prvom mjesecu. Većina reklamacija koje susrećemo u praksi ne podliježe grešci proizvoda, već nepravilnoj instalaciji – poddimenzioniranom dovodu, nedostatku sigurnosnog ventila kod tlačnog priključka ili činjenici da je kupac kupio beztlaki model i priključio ga na zatvoreni vodovod. Stoga će ovaj članak obraditi cijeli proces montaže – od izbora mjesta kroz vodovodne i električne priključke do prvog pokretanja – uključujući konkretne vrijednosti i tipične greške iz prakse.
Ako ste još u fazi odluke koji tip uređaja kupiti, preporučujemo da prvo pogledate članak Kako izabrati električni bojler: akumulacijski ili protočni ili Koja snaga protočnog bojlera vam je potrebna: 3,5 kW, 4,5 kW ili 5,5 kW? – razumijevanje razlike u snazi i načinu uključivanja uštedjet će vam mnogo briga pri samoj instalaciji.
Što treba znati prije montaže: vrste protočnih bojlera i njihovi zahtjevi
Protočni bojleri se dijele prema dvije ključne kriterije: prema načinu rada (tlačni u odnosu na beztlaki) i prema načinu uključivanja (hidraulički u odnosu na elektronski). Ove karakteristike direktno utječu na to koje vodovodne i električne zahtjeve morate ispuniti. Prije montaže, pažljivo pročitajte dokumentaciju za određeni model.
Beztlaki protočni bojleri (PM serija)
Beztlaki bojler dizajniran je tako da je izlazni otvor uvijek otvoren – voda ulazi, prolazi kroz grijač i izlazi slobodnim izlazom bez tlaka. Ovaj uređaj je konstrukcijski jednostavniji i jeftiniji, ali zahtijeva posebnu izlaznu armaturu (obično se dostavlja u pakiranju) i ne može se priključiti na obični zatvoreni kran niti na postojeću slavinu s tušnim vodom. Dovod mora biti samo hladna voda, a izlaz ne smije biti nikada zatvoren tijekom rada uređaja.
Tipični primjeri su električni protočni bojler s hidrauličkim uključivanjem i beztlanim radom PM 3,5 kW i PM 4,5 kW. Oba se podudaraju za umivaonik ili kuhinjski sud, gdje nije dostupna topla voda iz centralnog razvoda.
Tlačni protočni bojleri (MK1 serija)
Tlačni bojler radi u zatvorenom vodovodnom krugu – voda ulazi pod tlakom, prolazi kroz toplinski izmjenjivač i izlazi postojećim kranom ili tušnom armaturom. Dovod i odvod su zatvoreni, a temperaturu korisnik regulira kranom. Takav bojler može opskrbljivati više odvajnih mjesta odjednom (ovisi o snazi), ali zahtijeva da vodovod bude opremljen sigurnosnim ventilom i ekspanzijskom posudom (ili sigurnosnim ventilom s automatskim odzračivačem), jer se pritisak povećava tijekom zagrijavanja vode.
Primjeri su električni protočni bojler s elektronskim uključivanjem i tlačnim radom MK1 3,5 kW i MK1 4,5 kW. Ovi modeli su prikladniji za upotrebu kod tuša ili ako želite zadržati standardne slavinske armature.
Zahtjevi za električnu instalaciju: ovo je najvažnija komponenta
Protočni bojler je jedan od najvećih potrošača električne energije u kući. Uređaj s snagom od 3,5 kW uzima struju od oko 15,2 A pri 230 V, a model 4,5 kW čak 19,6 A. To su vrijednosti koje mogu izazvati probleme kod običnog kućnog razvoda ako je dimenzioniran za manju opterećenje ili ako je stariji.
Vlastiti osigurač i krug
Svaki protočni bojler mora imati vlastiti, isključivo za njega namijenjen krug – to znači da mora biti samostalan osigurač u razvodnoj kutiji i samostalan kabel koji ide direktno do uređaja bez bilo kakvih razgranjanja ili produžnih šnala. Dijeljenje kruga s drugim potrošačem nije dopušteno – u slučaju istovremenog rada osigurač bi mogao padati ili doći do pregrejavanja vodova.
Konkretni savjeti za dimenzioniranje osigurača i kabla:
| Snaga bojlera | Potrošnja struje | Osigurač (B-karakteristika) | Min. presjek kabla | Vrsta kabla |
|---|---|---|---|---|
| 3,5 kW | ~15,2 A | 16 A / 1P+N | 2,5 mm² | CYKY-J 3×2,5 |
| 4,5 kW | ~19,6 A | 20 A / 1P+N | 2,5 mm² | CYKY-J 3×2,5 |
| 5,5 kW | ~23,9 A | 25 A / 1P+N | 4,0 mm² | CYKY-J 3×4 |
Napomenuta: vrijednosti se odnose na jednofazno (230 V) priključenje, što je tipično za domaće protočne bojlera do 6 kW. Jači uređaji (nad 6 kW) zahtijevaju trofazno napajanje 400 V i pripadaju više kategoriji komercijalnih instalacija.
Zaštita od električnog udara u kupatilu
Kupatilo je s obzirom na električnu sigurnost prostor povećanog rizika. Norma STN 33 2000-7-701 (EN 60364-7-701) definira tzv. zaštitne zone 0, 1 i 2 oko kade i tuša. Protočni bojler smije biti postavljen ni u zoni 0 (direktno u kadi) ni u zoni 1 (do visine 2,25 m iznad kade). U većini slučajeva montira se izvan kupatila ili na zid u zoni 2 ili izvan zona.
Strujni krug mora biti uvijek zaštićen strujnim zaštitnim uređajem (RCD) s isključnom strujom 30 mA. Ako je razvodni ormarić opremljen kombiniranim prekidačem s zaštitnim uređajem (RCBO), dovoljno je jedan uređaj. U starijoj instalaciji bez zaštitnog uređaja, njegovo dodavanje je uvjet – bez toga električar ne smije izvršiti instalaciju u skladu s važećom normom.
Zemljenje i zaštitni vodič
Metali dijelovi protočnog bojlera (kucnište, cjevni priključci) moraju biti zemljeni putem zaštitnog vodiča (PE). Kabel CYKY-J 3×2,5 sadrži tri vodiča: fazu (L, braon ili crni), nul (N, plavi) i zaštitni vodič (PE, zeleno-žuti). Nikada ne zaboravite priključiti PE vodič – to je zaštita od udara strujom u slučaju kvara izolacije.
U kupatilu je osim toga obvezno glavno povezivanje – svi metali vodovodni cjevovodi, odvodni cjevovodi i metali konstrukcije moraju biti vodljivo povezani i povezani na glavnu zaštitnu šinu. To nije direktna sastavnica montaže bojlera, ali ako takvo povezivanje u kupatilu nedostaje, mora se dopuniti.
Izbor mjesta montaže i priprema podloge
Protočni bojler treba montirati što bliže mjestu uzimanja vode – svaki metar cijevi između bojlera i slavine je hladna voda koja na početku svakog uzimanja izlazi nezagrijana. To je ključna praktična razlika u odnosu na akumulacijski bojler, gdje je spremnik tople vode uvijek pun i prvi litri su odmah topli.
Podloga mora biti dovoljno otporna – gotov uređaj bez vode teži tipično 1–3 kg, što nije problem. Ako pak montirate veći akumulacijski model (o tome više u članku Montaža akumulacijskog bojlera vode: gornji u donji grijač, instalacija i priključak), otpornost zida je ključna. Za protočne modele dovoljne su obične zidne kuke i vijci u zid ili gipskarton (u slučaju gipskartona koristite pričvršćivače za prazan zid s otpornosti barem 20 kg na kuku).
Visina montaže nije striktno normom propisana, ali u praksi je najudobnija visina oko 150–170 cm od poda – uređaj je vidljiv, lako upravljiv i električni priključak i vodovodni crijeva su dostupni za servisne radnje. Pre nisko (ispod 1 m) kod beztlakog modela je problem s izlaznim crijevom; pre visoko pak komplikuje buduću zamjenu.
Vodovodna instalacija korak po korak
Alati i materijal koji će vam trebati
- Priključni ventil (kuglasti ventil) – obvezna komponenta za svaki protočni bojler
- Fleksibilni crijeva priključci (pokriveni, ¾" ili ½" prema tipu – pogledajte upute)
- Brtovi (gumeni O-ringovi ili pločasti brtveni trak – teflon)
- Zaštitni ventil s manometrom (za tlakovne modele, postavljen na vrijednost prema uputama – tipično 6–8 bar)
- Ekspanzijska posuda (pri tlakovnom priključku bez direktnog povezivanja s javnom mrežom)
- Ključevi, brtveni trak (PTFE), bušilica, vodovod
Beztlakni priključak – postupak
1. Označite na zidu položaj pričvršćivačkih rupa prema šabloni (najčešće je dio paketa). Izbijte rupe, ubacite kuke, uređaj pričvrstite na zid.
2. Na ulazni priključak (hladna voda, obično označen plavom bojom ili slovom „K" – Kalt) montirajte kuglasti zatvarajući ventil i iza njega priključite fleksibilno crijevo na vodovodni priključak.
3. Na izlazni priključak montirajte priloženu posebnu armaturu s slobodnim izlazom – ne smije biti zatvorena tijekom rada. Vrsta armature ovisi o modelu (neki modeli isporučuju izlaznu armaturu direktno u paketu).
4. Provjerite sve priključke, otvorite dovod hladne vode i pustite da uređaj napuni – promatrajte ne izlazi li voda iz bilo kojeg priključka.
5. Tek kad voda teče izlaznim crijevom slobodno (tj. uređaj je napunjen i odvzdušen), možete priključiti električni priključak i uključiti.
Tlakni priključak – postupak
Tlakni priključak je zahtjevniji jer morate spriječiti povratni tok vode u mrežu tijekom toplinske ekspanzije. Ako je vaš domaći priključak povezan s javnom vodovodnom mrežom kroz redukcijski ventil, taj ventil spriječava ekspanziju natrag u mrežu – tzv. zatvoreni sustav. U njemu je zaštitni ventil apsolutno nužan.
1. Pričvrstite uređaj na zid kao kod beztlakog modela.
2. Na ulazni priključak (hladna voda) montirajte: kuglasti zatvarajući ventil → nepovratni ventil (ako ga upute zahtijevaju) → fleksibilni crijevni priključak na mrežu.
3. Na izlazni priključak (topla voda) priključite fleksibilno crijevo na postojeću armaturu (slavina, tuš).
4. Na ulaznom cjevovodu ispred bojlera, odnosno na samostalnom odvodnom cjevovodu, montirajte sigurnosni ventil s odvodom u kanalizaciju. Postavite vrijednost prema uputstvu (npr. 6 bar). Sigurnosni ventil ne smije biti zaslepljen niti s zatvorenim odvodom – to je sigurnosno riziko.
5. Otvorite dovod zraka, napunite sustav, provjerite tesnost. Odzračivanje se vrši otvaranjem slavine tople vode – pustite da izbježe zrak i voda dok tok nije glatko tečen.
6. Tek tada priključite električni priključak.
Električno upravljanje – što smije i što ne smije činiti početnik
Ovo je točka u kojoj se puno ljudi pita: „Možete li to sami priključiti?" Odgovor nije jednostavan. Prema važećim hrvatskim propisima (Zakon br. 124/2006 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i izjava br. 508/2009), električnu instalaciju za stalno (stalno = neposredno ugrađeno) upravljanje smiju izvoditi samo električari s odgovarajućom kvalifikacijom (čl. 22 ili čl. 23 izjave 508/2009). To se odnosi i na instalaciju protočnog bojlera, ako se priključuje direktno u električnu instalaciju bez utikača.
Praksa je nešto drugačija: neki modeli imaju utikač i mogu se priključiti na odgovarajući utikač (ako postoji). U kupatilu običan utikač 230 V ne smije biti u zoni 1 i 2 prema HRN 33 2000-7-701, pa je rješenje s utikačem u kupatilu jako ograničeno. Kod utikača izvan kupatila (npr. u hodniku uz WC) takvo rješenje je realno.
Za većinu montaža (stalno upravljanje u kupatilu) važi: električnu stranu prepušta kvalificiranom električaru. Vodovodnu stranu može obaviti vježbani domaćin, ako zna osnove rada s vodovodnim cjevodima.
Postup električnog priključka (opis za električara)
1. Isključite prekidač za taj krug, osigurajte ga protiv uključivanja (zaključak, štapić). Provjerite napon mjeriteljem – nula.
2. Kabel CYKY-J 3×2,5 (ili 3×4 kod 5,5 kW) vodi od rasvjete do mjesta montaže u zaštitnom kućištu ili u žljebu s pokrivom – u kupatilu mora imati minimalni stupanj zaštite IP44.
3. Priključne stezalice u uređaju obično su označene: L (faza), N (nula), PE (zaštitni vodič). Priključite prema shemi u uputstvu za uređaj. Pogrešno priključenje (npr. L i N zamijenjeni) može pokvariti elektroniku upravljanja.
4. Zategnite kablinske prolaze (PG prolaze) tako da kabel bude čvrsto pričvršćen i da se ne može izvui iz stezaljke.
5. Osigurajte poklopac uređaja, uključite prekidač i zaštitni uređaj, provjerite pomoću testera, je li uređaj pod naponom.
6. Prvo uključivanje obavite tek nakon napunjavanja vodom – nikada ne uključujte protočni bojler bez vode, jer postoji rizik od odmahne oštećenja grejne komore (keramičke ili cijevne).
Prvo uključivanje i podešavanje
Prvo uključivanje je ritual koji treba obaviti ispravno. Postupak ovisi o vrsti upravljanja:
Hidrauličko upravljanje (PM serija)
Kod hidrauličkog upravljanja aktivira grijanje tlak tekuće vode, koji pomiče membranu i zatvara električni kontakt. Uređaj ne zahtijeva nikakvo elektronsko upravljanje – dovoljno je otvoriti slavinu, a uređaj se sam uključuje. Kod prvog uključivanja može se dogoditi da membranski prekidač „ne razumije" slab tlak vode – minimalni protok za aktivaciju je obično 2–3 l/min, što ovisi o tlaku u vodovodnoj mreži. Ako je tlak prenizak (ispod 1 bar), bojler se možda neće uključiti. Više o toj temi možete pronaći u članku Hidrauličko vs. elektronsko upravljanje protočnog bojlera: što to znači i koje je bolje?
Elektronsko upravljanje (MK1 serija)
Elektronsko upravljanje detektira protok pomoću protokomjera (Hall senzor ili optički senzor) i upravlja pločom. Je osjetljivije, može reagirati i na niži protok (od cca 1,5 l/min), ali zahtijeva ispravno napajanje i ne smije biti izloženo prenaponima. Kod prvog uključivanja provjerite, je li displej (ako postoji) prikazuje ispravne vrijednosti i je li uređaj uključuje i isključuje glatko.
Kod oba tipa provjerite temperaturu vode termometrom – pri običnom protoku 4–6 l/min i ulaznoj temperaturi hladne vode 10–15 °C, bojler snage 3,5 kW treba podići temperaturu za cca 8–12 °C, model snage 4,5 kW za 10–15 °C. Ako je temperatura niža nego što očekujete, to nije greška – to je fizika (više o tome u članku Koju snagu protočnog bojlera vode trebam za svoju stan?).
Tipične pogrešci pri montaži – što vidimo u praksi
Tijekom godina iskustva stalasmo se s istim pogrešcima ponovno i ponovno. Ovo nije teorija – to su stvarni slučajevi iz prakse:
Pogreška 1: Beztlakni bojler spojen na zatvoreni vodovod. Kupac je kupio beztlakni model PM jer je bio jeftiniji i montirao ga na postojeće cijevi s običnim kranom. Rezultat: kad je zatvorio kran tople vode i bojler je još nekoliko sekundi grijao ostatak energije, tlak unutar je porastao i pukla je brtva. Voda je poplavila kuhinju. Rješenje: beztlakni model UVIJEK s otvorenim protokom tijekom rada, nikada s zatvarajućom armaturom na toplom vodovodu.
Pogreška 2: Nedostatak sigurnosnog ventila kod tlakog bojlera. Kupac s modelom MK1 je mislio da je sigurnosni ventil „ne potreban jer je tlak nizak“. Nakon tri mjeseca pukla je brtva na ulaznom vratu. U zatvorenom sustavu sigurnosni ventil je zakonski i sigurnosni zahtjev – to je sve.
Pogreška 3: Podjeljeni krug s pralionicom. Instalater je povezao 4,5 kW bojler na postojeći krug 16 A s pralionicom i hladnoj vodi. Kod istovremenog rada bojlera i pralionice, prekidač je padao svakih nekoliko minuta. Rješenje: vlastiti krug uvijek.
Pogreška 4: Uključivanje bez vode. Kupac je želio „provjeriti, da li svjetla svijetle“ prije povezivanja vode. Grijač je došao do 30 sekundi. Zamjena grijača košta 40–80 % cijene novog uređaja. Jamstvo ne pokriva takvu štetu.
Pogreška 5: Pogrešan presjek kabla – kabel 1,5 mm² za 4,5 kW bojler. Kabel se u radu grijao, izolacija je počela degradirati. To se primijetilo tek nakon godine, kad je kupatilo „malo udarilo strujom“ pri dodiru – zaštitni vodič je imao loš kontakt u stezaljci. Takva situacija je direktna opasnost za život.
Razlike između akumulacijskog i protočnog bojlera s aspekta montaže
Ako razmišljate o tome da izaberete akumulacijski ili protočni model, s aspekta montaže razlike su značajne. Akumulacijski model (npr. električni akumulacijski bojler vode BD 2,0 kW 30 l vrhni) teži i s vodom 30–50 kg, zahtijeva nosivi pričvrstni sustav i ograničava izbor mjesta montaže. S druge strane ne zahtijeva toliko jak električki krug – 2 kW akumulacijski bojler je dovoljno za prekidač 10 A i kabel 1,5 mm². Više o usporedbi možete pronaći u članku Tlakani vs. beztlakni bojler vode: što je razlika i što izabrati?
Održavanje nakon montaže i prevencija kvarova
Nakon uspješne montaže i prvog uključivanja ne zaboravite na redovito održavanje. Protočni bojleri ne zahtijevaju toliko pažnje kao akumulacijski, ali neke stvari su važne:
- Provjeravanje sigurnosnog ventila (za tlakani model) – jednom godišnje ručno testirajte, da li ventil otvori i zatvori ispravno. Zaneseni ili rđavi ventil može ne raditi u hitnoj situaciji.
- Odložavanje – u područjima s tvrdom vodom (nad 20 °dH) kalcij se naslanja i na grijač elementu protočnog bojlera. Jednom godišnje ili jednom svakih dva godina preporučuje se ispraniti uređaj odložnim rješenjem (citrusna kiselina, koncentracija 10–15 %). Detaljni postupak možete pronaći u članku Održavanje i odložavanje električnog bojlera vode: kako produžiti njegov vijek trajanja.
- Provjeravanje brtvi – pri godišnjoj inspekciji provjerite, da li iz spojeva curi voda. Gumeni O-ringovi nakon 5–7 godina postaju kruti i mogu početi propuštati.
- Pratiti snagu – ako primijetite da je voda manje vruća nego obično pri istom protoku, to može signalizirati zanesen grijač ili djelomični prekid uključivanja. Više o kvarovima možete pronaći u članku Česti kvarovi električnih bojlera vode i kako ih ukloniti.
Montaža protočnog bojlera u konkretnim situacijama iz prakse
Situacija 1: Kuhinja bez tople vode u panelici
Tipičan slučaj: stan u panelici s centralnim opskrbom tople vode u kupatilo, ali kuhinjski umivač nema dovod tople vode (ili je topla voda previše daleko i stepenica traje 3 minute). Idealno rješenje: beztlakni PM 3,5 kW ili PM 4,5 kW montiran direktno iznad umivača, dovodna voda iz postojećeg priključnog kran za hladnu vodu ispod umivača. Električki krug mora biti samostalan – u panelici to obično znači izvođenje novog kabla iz rasvjete na hodniku (ili iz utičničkog kruga u kuhinji, ako ima dovoljnu kapacitet). Armatura je specijalna s slobodnim protokom, umivač mora imati drugi otvor za armaturu (tipično 35 mm). Cijeli vijeme montaže: 2–4 sata za iskusnog instalatera s električarom.
Situacija 2: Kupaonica s bojlerom koji se mora zamijeniti protočnim bojlerom
Kupac je imao akumulacijski bojler 80 l koji je služio. Želi uštedjeti prostor i preći na protočni model. Problemi: postojeći krug 16 A bio je dizajniran za bojler 2 kW, a ne za 4,5 kW protočni bojler – mora se dimenzionirati novi krug. Dalje: ako je bio tlakani priključak s sigurnosnim ventilom, taj se može koristiti i za novi protočni model (ako je ispravno dimenziran). Prednost je da cijevi i armature ostaju – treba samo priključiti novi uređaj na postojeće priključne točke. Vrijeme montaže: 3–5 sati uključujući električni dio.
Situacija 3: Rekreacijska kućica bez tople vode
Na kućici radi samo hladna voda iz vlastitog bušotine ili rezervoara. Tlak varira (0,5–2,5 bar). Idealni model: beztlakni PM koji nije osjetljiv na variranje tlaka kao elektronski modeli. Budući da na kućici nema stalne rasvjete, važno je da električki krug bude opremljen strujnim zaštitnikom čak i ako nije ispunjen zahtjev za povezivanje kovanih cijevi (njih ovdje često ni nema). Minimalni zahtjev: prekidač 16 A, CYKY 3×2,5, zaštitnik 30 mA.
Najčešće postavljane pitanja (FAQ)
Mogu li priključiti protočni bojler na običnu utičnicu 230 V?
Zavisi od snage modela i od smještanja utičnice. Obična kućna utičnica je osigurana 16 A, što teoretski dovoljava za 3,5 kW bojler (15,2 A). Međutim: utičnica mora biti na vlastitom krugu, mora biti izvan opasnih zona kupaonice (zona 0 i 1) i mora biti zaštićena strujnim zaštitnikom 30 mA. U praksi je u kupaonici utičničko rješenje gotovo uvijek nepogodno. Stezno priključivanje je standard i zahtijeva električara s kvalifikacijom.
Koji tlak vode je potreban za protočni bojler?
Za beztlakne modele s hidrauličkim uključivanjem (PM serija) dovoljno je minimalni protok 2–3 l/min, što odgovara tlaku oko 0,5–1 bar. Tlakani modeli s elektronskim uključivanjem (MK1) su još osjetljiviji i rade od oko 1,5 l/min. Maksimalni dopušteni tlak je kod većine modela 6–8 bar – ako je tlak u vašoj mreži viši (što je rijetko, ali moguće u nekim područjima), treba ugraditi ventil za smanjenje tlaka.
Zašto iz mog protočnog bojlera teče topla voda samo kratko, a zatim hladna?
Ako voda nakon nekoliko sekundi hladne, najčešća uzročnica je aktivacija toplinske zaštite (termostat ili sigurnosni mehanizam pri pregrejavanju). To se događa ako je protok premalen (voda se grije na previsoku temperaturu i zaštita isključi) ili ako je zanesen filtar na ulazu vode. Provjerite filtar na dovodu hladne vode i povećajte protok otvaranjem kranova više. Ako problem traje, može se raditi o kvaru uključujućeg elementa – više u članku Česti kvarovi električnih bojlera vode i kako ih ukloniti.
Moram li pri montaži protočnog bojlera zamijeniti prekidač u rasvjeti?
Ne nužno, ali zavisi od postojećeg stanja instalacije. Ako rasvjeta nema slobodno mjesto za novi prekidač i zaštitnik, treba je proširiti ili zamijeniti – to je posao za električara. Ako imate modernu rasvjetu s slobodnim mjestima, dodavanje prekidača i zaštitnika je jednostavan posao koji traje 30–60 minuta. Nikada ne priključite bojler na postojeći krug bez provjere njegove opterećenosti.
Mogu li montirati protočni bojler vani (npr. u vrtu bez krova)?
Standardni protočni bojleri imaju zaštitu IP25 do IP44, što znači zaštitu od izlijevane vode, ali ne i od kiše ili direktnog uranja. Neprimjereni su za montažu vani bez krova. Vani ispod štore (zaštićeno od direktnog padanja kiše) tehnički je moguća instalacija, ali mora se provjeriti minimalna radna temperatura (ispod 0 °C većina protočnih bojlera ne radi zbog rizika od smrzavanja vode unutra).
Kakav je razlika u montaži između modela s hidrauličkim i elektronskim prekidačem?
U pogledu vodovodne instalacije postupak je jednak. Razlika je u električnoj instalaciji: modeli s elektronskim prekidačem (MK1) imaju ploču za upravljanje i eventualno displej koji zahtijevaju stabilno napon 230 V. Osjetljiviji su na prenapone i mogu imati više električnih priključaka (npr. za vanjski senzor temperature). Modeli s hidrauličkim prekidačem (PM) imaju jednostavniju električnu instalaciju – u osnovi samo fazu, nulu i uzemljenje. Detalje možete pronaći u članku Hidraulički vs. elektronski prekidač protočnog bojlera: što to znači i koji je bolji?
Zaključak: montažu možete obaviti, ali ne štedite na električnoj strani
Montaža električnog protočnog bojlera nije raketa – vodovodnu stranu može obaviti vješt kućni majstor za nekoliko sati. Kritična točka je električna instalacija: dimenzioniranje kruga, zaštitni uređaj, uzemljenje i ispravno priključenje priključne kutije. Tu nikada ne štedite na stručnjaku. Pogreška u električnoj instalaciji ne curi iz cijevi – može dovesti do požara ili električnog udara.
Prije kupnje određenog modela uvijek provjerite zadovoljavaju li vaša vodovodna i električna instalacija zahtjeve uređaja. Ako niste sigurni u izbor između tlakog i beztlakog modela, ili između hidrauličkog i elektronskog prekidača, preporučujemo da pogledate dodatne članke našeg Informacijskog centra – sve te teme detaljno tamo obrađujemo s konkretnim primjerima iz prakse.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate odluku ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam – s radostju ćemo vam pomoći.