Solarni set za kosi vs. ravni krov: koji odabrati i što to znači za montažu

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Solarna konfiguracija za kosu vs. ravniju krov: koju izabrati i što to znači za montažu

Kada kupac odlučuje o solarnoj konfiguraciji, prvo pitanje koje mu pada na pamet je najčešće „koliki je kapacitet potreban?" ili „koliko to košta?". Međutim, u praksi je jednako važno – a često zanemaren – pitanje gde i kako će konfiguracija biti fizički montirana. Tip krova direktno određuje koji će se kotevni sistem koristiti, pod kojim će se kutem raditi kolektori, kakva će biti stvarna učinkovitost cijelog sustava i u konačnici, koliko će vam montaža koštati.

Ovaj članak analizira razliku između montaže na kosu i ravniju krov iz svih važnih aspekata: konstrukcije nosive strukture, optimizacije nagiba, toplinskih gubitaka, mehaničke opterećenosti, sigurnosti rada i konkretnih poslova s kojima se redovno susrećemo u zakupima. Ako planirate instalaciju i ne znate što vaš krov zapravo znači za izbor i montažu konfiguracije, čitajte dalje.

Osnovna razlika: što je kosa i što je ravnija krov

U svakodnevnoj reči govorimo o kosi krovu kada nagib premašuje otprilike 15°, a o ravnijem krovu kod nagiba 0° do 5° (tehnološki se navodi do 3°, ali u praksi se za ravniji smatra i krov s nagibom do 5°). Između toga postoji prelazna zona od 5–15°, gdje zavisi od konkretnog proizvoda – neki sistemi to rješavaju posebnom kombinacijom kotevanja.

Za solarne konfiguracije ta razlika je ključna iz dva razloga. Prvi je statički: kosa krov nudi prirodnu podlogu uzduž nagiba, kolektori se mogu kovati direktno u grede, ali treba riješiti vučne i pritiskajuće sile koje djeluju na montažne elemente. Ravniji krov, s druge strane, ne stvara prirodni nagib, pa cijela konstrukcija gređa mora nagurati kolektore u optimalnu poziciju sama – a to mora biti opterećena balastom ili čvrsto ukotvena u atiku ili nosivu ploču.

Drugi razlog je energetski: optimalni nagib za Hrvatsku kreće se između 35° i 50° (detaljnije u članku Koji kapacitet solarne konfiguracije vam je potreban: kalkulator prema broju osoba i potrošnji tople vode). Na kosi krovu taj nagib ili direktno odgovara krovu, ili se razlikuje samo za nekoliko stepeni. Na ravnijem krovu ga mora osigurati cijela montažna konstrukcija, što ima dodatne posljedice o kojima ćemo govoriti.

Shema: usporedba tipova montaže prema nagibu krova

Montaža na kosi krov: kako to funkcioniše u praksi

Kotevanje u gredu – osnova cijelog sustava

Na kosi krovu osnova montaže je kotevanje u grede. Koriste se posebni hako-vi ili vijčani kotevi koji se pričvrste direktno u drvenu konstrukciju krova – u grede s minimalnim presjekom obično 5 × 10 cm. Svaki hak mora biti tesno ispod krovnog materijala, da bi krov ostao vodootporn. Kod šljunkastog krova se konkretna šljunka podigne, ispod nje se ubaci kota, šljunka se vrati. Rezultat: nijedan vidljiv otvor, nijedna popravka bitumenom.

Bitno je rasporediti koteve prema dužini kolektora. Standardni ravni kolektor ima širinu oko 100–115 cm i visinu 200–235 cm. Grede su obično 80–120 cm jedna od druge. Ako se rastojanje između gređa i širina kolektora ne poklapaju, koriste se poprečne aluminijumske nosne trake (železnice), na koje se kolektor objesi. Te trake moraju prenijeti cijelu težinu kolektora i dinamičko opterećenje vetrom i snijegom – zato se kotevamo bar u dvije grede za svaki kolektor.

Težina jednog ravno kolektora kreće se od 35 do 50 kg. Dvije-tri konfiguracije s dvama kolektorima predstavljaju opterećenje od 70–150 kg, a treba dodati i konstrukciju. Većina modernih gređaških sustava to opterećenje bez problema prenosi, ali kod starijih kuća je uvek prikladno provjeriti grede.

Kada nagib krova odgovara optimalnom nagibu kolektora

Idealna situacija nastaje kada nagib krova leži između 35° i 45° i krov je usmjeren na jug (ili maksimalno 30° od juge). U tom slučaju kolektori jednostavno kopiraju krov, montaža je najjednostavnija i učinkovitost sustava je maksimalna. Iz zakupne prakse mogu reći da se takva situacija pojavljuje kod otprilike 40–50 % hrvatskih kuća – što je prilično prijatno broj.

Gorije je ako krov je usmjeren na jugozapad ili jugoistok, pri čemu orijentacija do 45° od juge je još prihvatljiva uz pad učinkovitosti od otprilike 10–15 %. Kod nagiba krova značajno nižeg od 30° (npr. 20–25°) raste udio difuznog zračenja i smanjuje se učinkovitost u zimskim mjesecima. Tu se ponekad razmatraju posebni montažni elementi koji podignu gornji rub kolektora i povećaju efektivni nagib – to se zove „obratni nagib" ili „tilt brackets". Nije svaki proizvođač ih nudi, a nije svaki krov dovoljno širok između kolektora i krovnog materijala da ne dolazi do zasjenjivanja donjim rubovima samog kolektora.

Prolaz i vodovanje cijevi kroz krovnu ravninu

Na kosi krovu mora cijev (za solarnu tekućinu) proći kroz krovnu ravninu unutar kuće. Za to služe krovni prolazi – posebni brtvljeni elementi prilagođeni konkretnom tipu krovnog materijala (šljunka, valovita ploča, trapezna ploča, falcan krov). Loš prolaz je najčešća uzrok propuštanja na solarnim instalacijama. Prije montaže uvijek provjerite da li prolaz koji imate na raspolaganju stvarno odgovara vašem tipu krovnog materijala. Neki proizvodni setovi kao Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 T za kosi krov sadrže montažni set direktno prilagođen za instalaciju na kosi krov, uključujući kotevne elemente i prolaze, što značajno olakšava izbor komponenti i odgovornost za kompatibilnost.

Cijevi se vodi kroz izolaciju (mineralna vuna ili cijevna izolacija od penastih elastomera) od kolektora kroz prelaznicu u podkrovnog prostora, a od tamo u tehničku sobu do spremnika. Dužina cijevi direktno utječe na toplinske gubitke i tlak u krugu – zato se trudimo postaviti što kraći put s minimalnim brojem očki.

Montaža na ravnu krovu: drugačiji principi, drugačije izazove

Konstrukcija s nagibom – jezgre cijelog rješenja

Na ravnoj krovu ne postoji prirodna podrška za nagib. Cijela montažna konstrukcija mora podići kolektore u optimalni kut (najčešće 35°–45°) i istovremeno spriječiti da ih vjetar ne sruši ili ne pomakne. Rješavaju se dva osnovna principa: balastno ukotvljavanje (konstrukcija se optereti betonskim ili čeličnim pločama) i mehaničko ukotvljavanje u atiku, nosivu betonsku konstrukciju ili u zapečaćeni sloj hidroizolacije.

Balastno ukotvljavanje je prijaznije prema sloju hidroizolacije krova – ne buši se u nju, čime se minimizira rizik od propuštanja. Nedostatak je veće opterećenje krova. Jedan običan balastni blok teži 25–50 kg, za montažu s dva kolektora koristi se 4–8 takvih blokova, što čini dodatnih 100–400 kg. Krov mora izdržati to opterećenje – a ovdje je obaveza statičkog proračuna, posebno kod starijih stanovnih zgrada ili starijih jednobrojnih objekata s laganim stropnim konstrukcijama.

Senčenje redova kolektora međusobno

Na ravnoj krovu vrlo lako dolazi do situacije da prednji red kolektora sjenči zadnji red – i upravo zbog toga je izračun udaljenosti između redova kritičan. U općenitosti vrijedi pravilo da minimalna udaljenost između donjeg ruba zadnjeg reda i gornjeg ruba prednjeg reda mora biti takva da 21. studenog mjeseca (sunčeva visina ~20°) ne dođe do sjenčenja ni u podne.

Izračun je jednostavan: ako kolektor ima visinu h_eff (visina kolektora × sin(nagib)) i sunce zatvara kut α s tlem, minimalna horizontalna udaljenost d = h_eff / tan(α). Za nagib kolektora 40° i solarnu visinu 20°: visina ravne ploče kolektora 2,0 m → h_eff = 2,0 × sin(40°) ≈ 1,29 m → d = 1,29 / tan(20°) ≈ 3,5 m. To je velika udaljenost, a kod ograničenih dimenzija krova to može značiti da na ravnokrovni krov fizički stane manje kolektora nego što bismo željeli.

Hidroizolacija – sveta zona u koju treba paziti

Ravna krov ima sloj hidroizolacije, u koji se pri mehaničkom ukotvljavanju neizbježno ulazi. Svaka bušotina mora biti zapečaćena certificiranim silikonskim ležajima i prelaznicama kompatibilnim s određenim tipom hidroizolacije (PVC folija, SBS modificirani asfalt, TPO). Najgori slučaj koji sam vidio: montažer je koristio univerzalni silikon za prelaznicu kroz PVC foliju. Poslije tri godine kupac je primijetio mokru toplinsku izolaciju ispod cijele krovne površine – a rekonstrukcija je stala više nego cijeli solarni sustav. Zato pri mehaničkom ukotvljavanju uvijek zahtijevajte od montažera dokaz o tome koji silikon i koja prelaznica su korišteni, i ujedno se uvjerite da proizvođač hidroizolacije potvrđuje kompatibilnost.

Pri balastnom ukotvljavanju se izbjegava hidroizolacija – ispod konstrukcije se samo postavi zaštitna podložka (guma ili EPDM trak), koja spriječava oštećenje folije mehaničkim trenjem.

Optimalne orijentacije i nagibi – što pokazuju brojevi

Za Hrvatsku vrijedi da maksimalni godišnji energetski učinak postižemo kod orijentacije kolektora točno prema jugu i nagibu 38–42°. Odstupanja od ovog idealnog stanja uzrokuju sljedeće gubitke:

Orientacija 30° od juga (JJV ili JJZ): gubitak prinosa oko 3–5 %
Orientacija 45° od juga (JV ili JZ): gubitak prinosa oko 8–12 %
Orientacija 90° od juga (V ili Z): gubitak prinosa oko 25–35 %
Nagib 20° umjesto 40°: gubitak oko 8–10 % godišnje, ali problem najviše zimi
Nagib 60° umjesto 40°: gubitak oko 5–7 % godišnje, no u ljetu je prinos veći

Na kosi krov nagib direktno ovisi o nagibu krova. Ako imate krov nagiba 30° na jug – odlično, gubitak je samo nekoliko posto. Ako imate krov nagiba 25° na jugozapad – gubitak će biti kumulativan, oko 15–18 %, što i dalje daje ekonomske smisla. Ali ako imate krov nagiba 20° na zapad – tada se isplati razmotriti alternativu (drugo postavljanje kolektora, plohi krov, nadgradnja).

Na plohom krovu možete postaviti konstrukciju s bilo kojim nagibom i usmjeriti kolektore točno prema jugu bez obzira na smjer osi krova. To je jednoznačna prednost plohega krova – fleksibilnost. Nedostatak su viši troškovi konstrukcije i ograničenje broja kolektora zbog tijenjenja redova.

Konkretni proizvodi i kako su prilagođeni ovim tipovima montaže na krovu

Proizvođači solarnih sustava danas standardno nude varijante razdijeljene prema tipu krova. Primjer je Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 T za kosi krov i Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 F za plohi krov. Radi se o identičnim sustavima s obzirom na kolektor i spremnik (oba imaju spremnik od 250 litara, dva kolektora), razlikuju se samo montažnim setom – a upravo u tome je bit razlike. Kupac pri izboru ne smije zaboraviti utvrditi koji tip krova ima i odabrati pravu varijantu, jer zamjena montažnog seta dodatno je ili skupa, ili nemoguća.

Proizvodi Protherm nude slično opremljene setove – npr. Protherm HelioSet FES2 250 BM je dizajniran kao kompletna instalacija s plohim kolektorima, spremnikom i regulacijom, pri čemu montažni sustav pokriva uobičajene instalacije na kosi krovu. Za kupce koji traže varijantu s višom učinkovitošću i modernom regulacijom dostupan je Protherm HelioSet 2.250C HT, koji je prikladan i za kombinaciju s kotlom – više o ovoj poveznici možete pronaći u članku Kombinacija solarnog sustava s kotlom ili dizalicom topline: kako ispravno povezati sustave.

Ako rješavate manji kućni prostor i trebate ekonomično rješenje bez nepotrebnih kompromisa u kvaliteti, vrijedi obratiti pažnju i na Solarnu instalaciju br. I S – kompletni sustav prikladan za standardne uvjete. Pri njenoj instalaciji na plohi krov uvijek je potrebno riješiti montažnu konstrukciju posebno, što treba uključiti u ukupnu cijenu projekta.

Detaljno uspoređivanje Vaillant versus Protherm možete pronaći u članku Uspravno uspoređivanje solarnih sustava Vaillant auroSTEP i Protherm HelioSet: razlike i prikladnost upotrebe.

Gubitak topline cijevi: duga trasa se ne isplati

Bez obzira na tip krova jedan je od najvažnijih parametara duljina primarnog solarnog kruga – tj. cijevi između kolektora i spremnika. Svaki metar neizolirane cijevi ili cijevi s nedovoljno debelom izolacijom je gubitak topline koji smanjuje stvarnu štednju.

U praksi ukupna duljina primarnog kruga ne smije premašiti 15–20 m (dvostruka trasa, tj. cijev tamo i natrag zajedno). Kod dužih trasa raste tlakoviti otpor, što zahtijeva jače solarno pumpu s većim potrošnjom električne energije. Također, duga cijev sadrži veći volumen tekućine, što produžuje vrijeme potrebno da sustav ujutro počne raditi.

Na kosi krov trasa je obično kraća – kolektor je direktno iznad tehničke sobe ili u njezinu blizini. Na plohom krovu (najviše kod stanova, gdje je tehnička soba u podrumu) trasa može biti 30–50 m, što je na granici prihvatljivosti i zahtijeva pažljivo dimenziranje pumpe i presjeka cijevi (obično Cu 18×1 ili Cu 22×1 mm).

Bezbednost rada pri montaži: kosi vs. plohi krov

Ovo je tema o kojoj se u stručnim člancima malo govori, ali u praksi je vrlo važna. Na kosi krov rad je fizički naporniji i opasniji – montažer mora prenijeti teške komponente (kolektor 40 kg) po kosoj površini, često bez stalne podloge. Potrebno je koristiti krovne stepenice, lešnike ili sigurnosno osiguranje. Montaža na kosi krov s nagibom iznad 45° bez posebnog opreme je ekstremno rizična.

Na plohom krovu rad je ergonomski udobniji – montažer stoji na ravnoj površini, kolektore i konstrukciju može pomicati po krovu, bez rizika pada po kosoj površini. Glavni rizik sigurnosti je pad s ruba krova, što se rješava privremenim lešnikom kod atike ili osiguranjem o zahvatni čvor. Ukupno, montaža na plohom krovu je brža i manje trošna s obzirom na rad, iako balastni materijal treba donijeti na krov – a to je fizički najnaporniji korak cijele instalacije.

Zima i mraz: ploča krov ima jedno specifično riziko više

Snijeg je pri kosoj krovu prirodženo riješen – snijeg se slije niz brtvom kolektora i krovine. Na pločoj krovu ostaje snijeg ležati na krovu, a ako kolektor nije dovolno nagnut (manje od 35°), može ostati djelomično prekriven snijegom duže od kosog krova. Ujedno ploča krov zimi akumulira snijeg i oko konstrukcije i grede, što može u proljetnom razdoblju komplicirati odvod topljenog snijega – treba provjeriti je li krovni ulaz slobodan.

Zamrzavanje solarnog kruga je pri ispravnom punjenju solarnom smesom (propilen glikol s točkom mrazila oko −28 °C) jednako riziko na oba vrsta krova. Razlika može nastati pri curenju tečnosti – na pločoj krovu je curenje lakše primijetivo (prosije se kroz krov ili vidljivo kaplja s konstrukcije), dok se na kosoj krovu curenje ispod kolektora može sakriti pod krovnicu i dugo ostati neotkriveno. Više o zimskom radu i sprječavanju zamrzavanja pronađete u članku Solarna instalacija zimi: kako funkcioniše pri niskim temperaturama i kako izbjeći zamrzavanje kruga.

Kada izabrati kosu i kada ploču krovu – donosna kriterija

Iz praktičnog gledišta izbor je većinom jasan – kupac ima tu krovu koju ima. No u nekim slučajevima postoji mogućnost izbora, i tada se isplati razmisliti prema sljedećim kriterijima:

Orijentacija kosog krova nije pogodna (I, Z, J): u tom slučaju je ploča krov (ili neki drugi površin) bolja izbora, jer omogućuje usmjeriti kolektore na jug.
Nagnutost kosog krova je preniska (ispod 20°): razmislite o pločoj krovu s konstrukcijskim nagibom 40°, učinak će biti bolji.
Stara kosu krov s lošim stanjem grede: pričvršćivanje na oštećene grede nije sigurno, preferirajte ploču krovu ili prvo popravite gredu.
Dostupnost krova: ploča krov je dostupnija za redovitu kontrolu i održavanje. Više o tome što treba provjeriti pronađete u članku Održavanje i servis solarnog sistema: što provjeriti svake godine i kada pozvati tehničara.
Veličina sistema: više kolektora (4 i više) je logistički jednostavnije instalirati na ploču krovu, ukoliko je površina dovoljno velika i stropna konstrukcija podnosi balast.
Estetika: neki kupci preferiraju da kolektori nisu vidljivi s ulice – ploča krov to osigurava automatski, kosu ovisi o orijentaciji kuće.

Najčešće greške iz prakse – što može pokvariti instalaciju bez obzira na tip krova

Tijekom godina rada s solarnim sistemom vidio sam više tipičnih grešaka koje se ponavljaju na različitim vrstama krova. Navodim ih zato da se njima izbjegnete ili barem znate na što obratiti pažnju pri preuzimanju montaže:

Podcjenjivanje osiguranja kolektora pri podizanju: kolektor izbačen iz ruku na krovu uzrokovao je desetke ozbiljnih nezgoda. Uvijek se koristi način podizanja uz uže.
Nedostatak odzračne posude ili nedovoljna količina ekspanzijske posude: sistem pregrije, tlak poraste, bezbjednosni ventil ispušta tečnost. Često kod prevelikih kolektora u odnosu na akumulator.
Pogrešna koncentracija nemrznute smese: preniska koncentracija → rizik od zamrzavanja, previsoka → niža toplinska kapaciteta tečnosti i korozivnije okruženje.
Loša izolacija vanjske cijevi: gola bakrena cijev na kosom krovu bez UV otporne izolacije degradira za 2–3 godine i postaje izvor toplinskih gubitaka i korozije.
Tjenjenje od dimnjaka, antene ili vjetrenja: tjenjenje na kolektorima samo 2 sata dnevno može smanjiti godišnji učinak za 10–15 %.
Pogrešno priključenje solarnog regulatora: prenizak diferencijalni temperaturni razlika za pokretanje pumpe → pumpa radi i kada kolektori ne proizvode korisno toplinu. Ispravna vrijednost ΔT start je 5–8 °C, ΔT stop 2–4 °C.

Detaljan postupak montaže korak po korak i podjela poslova koje možete obaviti sami i koje mora obaviti certificirani tehničar pronađete u članku Montaža solarnog sistema korak po korak: što možete obaviti sami i što mora obaviti stručnjak.

Cijene i troškovi montaže: kosa vs. ploča krov

Orientacijski troškovi montaže (bez cijene sistema i akumulatora, samo rad i materijal za pričvršćivanje) su sljedeći – te vrijednosti dolaze iz običnih narudžbi na Slovačkoj u 2024. godini:

Kosa krov, 2 kolektora, standardne okolnosti: montažni elementi 200–400 €, rad 400–700 €, ukupno oko 600–1100 €
Ploča krov, 2 kolektora, balastno pričvršćivanje: montažna konstrukcija 350–600 €, balast 100–200 € (transport na krov je fizički naporni), rad 350–600 €, ukupno oko 800–1400 €
Ploča krov, 4 kolektora, balastno pričvršćivanje: konstrukcija 700–1000 €, balast 300–500 €, rad 600–900 €, ukupno oko 1600–2400 €

Razlika između kose i ploče krova pri istom broju kolektora je dakle otprilike 15–30 % u nepovoljnom smislu ploče krova – posebno zbog balastnog materijala i teže logistike. Ta razlika se međutim može izjednačiti višim učinkom, ako je kosa krov nepravilno usmjerena.

Za ukupnu ekonomiju sistema – uključujući povrat ulaganja, dotacije i radne troškove – pogledajte članak Česta pitanja o solarnim sistemima: povrat ulaganja, dotacije, dozvole i priključak, gdje te aspekte detaljno razmatramo.

Najčešće postavljana pitanja (FAQ)

Mogu li instalirati sistem za kosu krov na krov s nagibom samo 15°?

Tehnički većina montažnih komada za kosu krov funkcioniše pri nagibu od 15° do 70°, no pri nagibu 15° će energetski učinak biti značajno niži, posebno u zimskim mjesecima. Ujedno, pri takvom blagom nagibu snijeg se s kolektora neće samovoljno slijeti, što može u siječnju i veljači potpuno zaustaviti proizvodnju. U tom slučaju je bolje razmisliti je li smisleno izabrati konstrukciju za ploču krovu, koja kolektore nagnje do 35–40°, ili koristiti specijalne tilt-bracket elemente za povećanje efektivnog nagiba.

Moram li uvijek napraviti statički pregled za ploču krovu?

Ne uvijek, ali kod stanova i kod starijih kuća s pretpostavkom oslabljenih stropnih konstrukcija preporučujem uvijek. Na novoj kući s željezobetonskom stropnom pločom dimenziranom prema trenutnim normama opterećenje balastom je većinom u normi, ali iako to napravite, tražite od projektanta ili statika barem usmeno mišljenje. Pismeni pregled je obavezan kod građevinske dozvole i kod kuća kategoriziranih kao stanovi ili građevine.

Koliko traje montaža solarnog sistema na kosu krov vs. ploču krov?

Standardni sistem s dva kolektora i akumulatorom se na kosu krov montira za 1–2 radna dana (ovisi o pristupu na krov i udaljenosti akumulatora). Na ploču krovu traje sama instalacija kolektora kraće (ravnija površina = brži rad), no unosenje balasta na krov i njegovo raspoređivanje dodaje još pola dana. Ukupno oba tipa zahtijevaju usporedivo vrijeme – 1,5 do 2,5 radnog dana za dvokolektorski sistem.

Što se dogodi ako na kosu krovu pričvrstimo na gredu koja je oštećena štetnim insektima ili gljivicama?

Pričvrštenje nema dovoljnu nosivost – u ekstremnom slučaju se može otklopiti, kolektor se slije i oštećuje krovnicu ili pada s visine, što je bezbjednosno riziko za okolne. Prije montaže uvijek provjerite stanje grede vizualno iz podkrova. Pri sumnji na oštećenje naložite gredu pregledati krovišaru. Ako je greda lokalno oštećena, možete pričvrstiti na susjednu gredicu i koristiti dužu poprečnu traku.

Jeste li moguće instalirati kolektore na balkon ili terasu umjesto krova?

Da, ta mogućnost postoji i u urbanim uvjetima s njom se sve češće susrećemo. Montaža na balkonsku ploču ili terasu je tehnički slična pločoj krovu – konstrukcija s nagibom, balastno ili mehaničko pričvršćivanje. Treba međutim provjeriti nosivost balkona (obično 150–300 kg/m²) i riješiti moguće ograničenja iz perspektive stanova ili upravne zajednice.

Možete li montažni sustav s koseg krova kasnije prebaciti na ravan ili obrnuto?

Sam kolektor i spremnik su prenosivi i ponovno upotrebljivi. Montažni pričvršćivači međutim pripadaju određenom tipu krova – šarki za kos krov ne možete koristiti na ravnim krovovima i obrnuto. Kod premeštanja ili rekonstrukcije kuće stoga ćete imati potrebu za novim montažnim kompletom, što iznosi trošak od 200–600 € u ovisnosti o broju kolektora i odabranom sustavu. Kolektori, spremnik niti regulacija se ne mijenjaju.

Zaključak: odluka nije samo tehnička, već i praktična

Odabir između montaže na kos i ravan krov nije samo tehnički pitanje – to je kombinacija toga koji krov fizički imate, koja je njegova orijentacija, koji je njegov stanje i koje su vaše prostorne mogućnosti. Kos krov je povijesno uobičajenija i jednostavnija osnova: pričvršćivanje je direktno, cijevi kraće, opterećenje niže. Ravan krov zamjenjuje nedostajući prirodni nagib fleksibilnom konstrukcijom koja vam omogućuje da natočite kolektore točno tamo gdje to energetski ima najveći smisao.

Najvažniji praktični zaključak: ne odaberite komplet bez da ste provjerili variantu za pravi tip krova. Proizvođači poput Vaillant i Protherm nude posebne verzije direktno za kos ili ravan krov s unaprijed pripremljenim montažnim kompletom – primjerice Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 T za kos krov ili Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 F za ravan krov. Kupnja pogrešne varijante će vas koštati dodatnih troškova za dodatne dijelove ili cijelu montažu viška.

Ako niste sigurni koji tip montaže je za vas prikladan ili ako želite biti sigurni u pravilnoj dimenziji cijelog sustava – spremnik, broj kolektora, nagib, orijentacija – pročitajte i članak Kako odabrati solarni komplet za kuću: snaga, broj kolektora i volumen spremnika, koji će vam pomoći korak po korak sastaviti pravu specifikaciju još prije nego što se upustite u odabir konkretnog proizvoda.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate li se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam – slobodno nas savjetujte.