>
Eshop roka 2025 s vykurovacou technikou

Koliku snagu solarnog seta trebam: kalkulator prema broju osoba i potrošnji tople vode

Koliku snage solarne instalacije trebam: kalkulator prema broju osoba i potrošnji tople vode

Jedna od prvih pitanja koje dobijemo od kupaca glasi: „Koliko kolektora mi treba za moju obitelj?" Na prvi pogled jednostavno pitanje, no odgovor ovisi o nekoliko varijabli odjednom – broju ljudi u kućanstvu, njihovim stvarnim navikama kod kupanja, orijentaciji krova, lokaciji i o tome što očekujete od solarne instalacije. Ovaj članak vam daje konkretni postup izračuna, stvarna brojka iz prakse i pregledne tabele, pomoću kojih možete napraviti pouzdanu preliminarnu procjenu prije nego što pozovete projektanta ili narudžbom instalaciju.

Zašto pravilo „1 kolektor po osobi“ nije dovoljno

Na internetu se širi pojednostavljeno preporuka: jedan plohati kolektor (površina oko 2,3–2,5 m²) po jednoj osobi. Ovo pravilo nije potpuno pogrešno, ali ima svoje važne ograničenja. U praksi smo vidjeli kućanstva, gdje je ova kalkulacija funkcionirala gotovo točno – i kućanstva, gdje je takav prijedlog vodio ili do izraženog prevelikog dimenzioniranja (i time do nepotrebnog pregrejavanja sustava u ljetnim mjesecima), ili pak do premašenog dimenzioniranja (i time do razočaranja zbog niske štednje energije).

Problem je u tome što „pravilo jednog kolektora“ ne uzima u obzir:

  • stvarnu dnevnu potrošnju tople vode po osobi (rasip je ogroman: od 30 do 80 litara/dan)
  • geografsku lokaciju i time intenzitet sunčeve zračnosti
  • orijentaciju i nagib krova
  • obujam spremnika tople vode
  • da li želite koristiti solarnu energiju samo za TUV ili i za dopunjavanje grijanja

Za pouzdan izračun treba ići dublje. Pokažemo vam kako to učiniti korak po korak.

Korak 1 – Utvrdite stvarnu dnevnu potrošnju tople vode u vašem kućanstvu

Osnov svakog ispravnog prijedloga solarne instalacije je utvrđivanje stvarne dnevne potrebe za toplom vodom (kratica TUV – topla voda za upotrebu). Računa se u litrima po danu pri referentnoj temperaturi 55–60 °C.

Prosječna potrošnja tople vode po osobi i danu kreće se u ovim rasponima:

Vrsta korisnika / navika Potrošnja TUV (l/dan pri 55 °C)
Štedljiv odrasli (brzo tuširanje, minimalno kupanje) 30 – 40 l
Prosječni odrasli (dnevno tuširanje, obična kućna upotreba) 45 – 55 l
Zahtjevan odrasli (dugotrajno tuširanje, kupanje više puta tjedno) 60 – 75 l
Dijete do 10 godina 20 – 35 l
Tinejdžer (dugotrajno tuširanje) 50 – 70 l

Za običan obiteljski dom s dvije odrasle osobe i dvije djeca (u školskom dobu) računamo orijentacijski: 2 × 50 l + 2 × 30 l = 160 litara tople vode dnevno. Ovo brojka je vaša osnovna ulazna vrijednost za daljnji izračun.

Orientacijska dnevna potrošnja TUV prema sastavu kućanstva 0 80 160 240 320 1 os. 2 os. 3 os. 4 os. 5 os. ~50 ~100 ~150 ~200 ~250 Litara/dan

Korak 2 – Pretvorba u potrebnu toplinsku snagu i energiju

Iz dnevne potrošnje tople vode možemo izračunati dnevnu potrebu toplinske energije za zagrijavanje. Koristimo formulu:

Q = m × c × ΔT

gdje:

  • Q – potrebna energija [kWh]
  • m – obujam tople vode [litri → dijelimo 1000 za m³, ili radimo direktno u kg]
  • c – specifični toplinski kapacitet vode (4 186 J/kg·K = 1,163 Wh/kg·K)
  • ΔT – razlika temperatura (zagrijavanje hladne vode na 55 °C; hladna voda ima zimi oko 8–10 °C, ljeti 12–15 °C; standardno se računa s ΔT = 45 K)

Za kućanstvo s dnevnom potrošnjom 160 litara tople vode:

Q = 160 kg × 1,163 Wh/(kg·K) × 45 K = 8 373 Wh ≈ 8,4 kWh/dan

Godišnja potreba toplinske energije za TUV: 8,4 kWh × 365 = otprilike 3 066 kWh/godina

Ova brojka govori koliko energije sustav (solar + dopunjavanje kotlom) mora dostaviti godišnje za zagrijavanje tople vode. Solarne instalacije bi trebale pokriti optimalno 50–65 % ove potrebe – više je tehnički moguće, ali prijedlog sustava postaje ekonomski neefikasan zbog viška u ljetnim mjesecima i potrebe za mjere protiv pregrejavanja.

Korak 3 – Solarne uštede: koliko energije daje kolektor godišnje?

Učinkovitost solarne kolektora ovisi o više faktora. Ključni pokazatelj za usporedbu kolektora je površina aperture (aktivna površina prikupljanja sunčeve zračnosti) i optička učinkovitost zajedno s koeficijentima toplinskih gubitaka.

Na srednjoj Europi (Slovenija, Češka) pada na 1 m² horizontalne površine godišnje oko 1 000–1 200 kWh sunčeve zračnosti. Pri optimalnom nagibu kolektora (30–45°) i orijentaciji prema južnoj strani vrijednost može biti za 10–15 % viša. Stvarni korisni učinak pločastog kolektora (s selektivnim apsorbatorom) za sustave TUV je u praksi:

Lokacija / uvjeti Godišnji prihod pločastog kolektora [kWh/m²]
Sjeverni Slovačka, loši uvjeti, djelomično zasjenjeno 350 – 420
Srednji Slovačka, prosjek uvjeta 420 – 500
Jug Slovačka, optimalna orijentacija, bez zasjenjenja 500 – 580

Za konzervativan izračun koristimo vrijednost 450 kWh/m²/rok za prosječne slovačke uvjete. Solarna instalacija s dva kolektora (svaki s plohom aperture 2,3 m²) može godišnje dostaviti:

2 × 2,3 m² × 450 kWh/m² = 2 070 kWh/rok

Ako naša 4-člana obitelj treba oko 3 066 kWh/rok za TUV, solaran udio bi bio: 2 070 / 3 066 = oko 67 %. To je odličan rezultat – uz prikladan volumen spremnika i pravilno podešavanje regulacije.

Godišnje pokrivanje TUV solarom – primjer 4-člana obitelj 67% Solaran udio 33% Dohrv kotlom/TČ Solar (2× kolektor, 2,3 m²) Dohrv (kotao/TČ)

Korak 4 – Odabir pravog volumena spremnika

Spremnik tople vode je jednako važan kao i površina kolektora. Pre mali spremnik uzrokuje da sustav brzo dostigne maksimalnu temperaturu, regulacija ograniči protok i solaran učinak se gubi. Pre veliki spremnik se uspori grijanje, sustav neoptimalno radi i temperatura se dugo ne održava.

Zlatno pravilo za dimenzioniranje spremnika je: 40–60 litara volumena spremnika na 1 m² površine kolektora, pri čemu minimum za obiteljski dom iznosi oko 150 litara, a većina dvokolektorskih instalacija radi s spremnicima od 200–300 litara.

Broj osoba Broj kolektora (pločasti, 2,3 m²) Preporučeni spremnik Površina kolektora
1 – 2 osobe 1 120 – 150 l 2,3 m²
2 – 3 osobe 2 200 l 4,6 m²
3 – 4 osobe 2 200 – 250 l 4,6 m²
4 – 5 osoba 2 – 3 250 – 300 l 4,6 – 7 m²
5 – 6 osoba 3 – 4 300 – 400 l 7 – 9 m²

Većina kompaktnih solarnih instalacija dostupnih na tržištu radi upravo s volumenom spremnika od 250 litara, što je za 3–4-čljanu obitelj optimalno. Primjeri su instalacije poput Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 T za kosi krov ili Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 F za ravan krov – obje imaju spremnik od 250 litara i 2 pločasta kolektora, što odgovara upravo dimenzioniranju za prosječnu 3–4-čljanu obitelj.

Utjecaj orijentacije i nagiba krova na učinak solarnog sustava

Solarna instalacija proizvede najviše energije kada su kolektori usmjereni direktno prema suncu. U našim geografskim širinama to znači orijentaciju na jug, nagib 30–45°. Svaka devijacija od ovog ideala smanjuje godišnji učinak – pitanje je za koliko.

Iz prakse znamo da je tolerancija prilično velika:

  • Jugozapad / jugoistok (devijacija 30°): gubitak učinka samo 2–5 %, praktički zanemariv.
  • Zapad / istok (devijacija 90°): gubitak oko 20–30 %. Sustav i dalje funkcionira učinkovito, ali je potrebno dodati površinu kolektora ili smanjiti očekivanja.
  • Nagib 15° (ravan krov): gubitak u odnosu na optimalno oko 5–10 %, no rizik smanjenog samopromiva kišom.
  • Nagib 60° i više: gubitak u ljetnim mjesecima, ali bolji učinak u zimskim mjesecima – prikladno kod kombinacije s grijanjem.

Ako imate krov orijentiran na zapad ili istok, pravilo iz prakse je povećati površinu kolektora za oko 20–30 % u odnosu na idealni dizajn. Za 4-čljanu obitelj umjesto 2 kolektora razmislite o 2,5–3 kolektora, što u praksi znači 3 pločasta kolektora.

Vise o toj temi pronađete u članku Solarna instalacija na kosi vs. ravan krov: koju izabrati i što to znači za montažu, gdje je detaljno analiziran i razlika u načinu instalacije i upotrebi posebnih pričvrstnih sustava za oba tipa krova.

Utjecaj orijentacije kolektora na godišnji učinak (% maksimuma) J JZ/JV Z/V SZ/SV S 0% 40% 80% 100% 100% 96% 73% 47% 27%

Jednostavna kalkulatorica: postup u pet koraka

Ovdje je praktičan postup koji možete koristiti bez posebnog softvera. Dovoljno je olovka i papir (ili tablični procesor).

Korak 1: Prebrojte broj osoba u kućanstvu i procijenite potrošnju TÚV po osobi prema tablici iznad. Zbrojite u ukupnu dnevnu potrošnju u litrima (pri temperaturi 55 °C).

Korak 2: Izračunajte dnevnu energetsku potrebu: Q[kWh] = V[l] × 1,163 × ΔT[K] / 1000. Pri ΔT = 45 K to pojednostavljeno iznosi: Q = V × 0,0523 (kWh).

Korak 3: Godišnja potreba toplinske energije za TÚV = dnevna potreba × 365. To je Vaše referentno broj.

Korak 4: Odredite ciljani solarni udio (preporučeno 55–65 %). Pomnožite godišnju potrebu TÚV s tim koeficijentom – dobijete energiju koju mora pružiti solaran sustav.

Korak 5: Podijelite tu vrijednost s godišnjim učinkom 1 m² kolektora na Vašem mjestu (otprilike 400–500 kWh/m²/rok). Dobijete potrebnu površinu kolektora. Rezultat zaokružite na cijeli broj kolektora.

Primjer za 4 člana obitelji u Banskej Bystrici:

  • Potrošnja TÚV: 2 odrasla × 50 l + 2 djece × 35 l = 170 l/dan
  • Dnevna energija: 170 × 0,0523 = 8,9 kWh/dan
  • Godišnja energija: 8,9 × 365 = 3 249 kWh/godina
  • Cilj solaranog udjela: 60 % → 3 249 × 0,60 = 1 949 kWh/godina od solara
  • Površina kolektora: 1 949 / 460 = 4,24 m² → zaokruživanje: 2 kolektora (4,6 m²) – mala rezerva, što je u redu
  • Akumulator: 250 litara

Rezultat: 2 ravnih kolektora + akumulator 250 l. Točno ono što nudi, npr., setovi Protherm HelioSet FES2 250 BM ili Protherm HelioSet 2.250C HT, koji su dimenzionirani upravo za ovu vrstu kućanstva.

Kada razmatrati veći sustav ili kombinaciju s grijanjem

Osnovno dimenziranje solaranih sustava za TÚV smo prekrili. Međutim, u praksi kupci često dolaze s zahtjevom: „Želimo da solarno sustav pomaže i s grijanjem." Ovdje se dimenziranje značajno komplicira i treba biti realističan.

Solarani sustavi za kombinirano zagrijavanje (TÚV + dopunjavanje u sustav grijanja) zahtijevaju:

  • Značajno veću površinu kolektora – tipično 8–15 m² za kuću
  • Bivalentni akumulator s dva izmjenjivača, volumen 500–1 000 l
  • Niskotemperaturni sustav grijanja (podno grijanje, niskotemperaturni radijatori) – solarno pri grijanju radi s nižim temperaturama od tradicionalnog kotla
  • Detaljno razrađenu hidrauliku i regulaciju

Treba shvatiti da je grijanje najjače u zimskim mjesecima, kada je sunčani učinak najniži. Solaran sustav može pokriti u kombiniranom sustavu samo 15–30 % ukupne godišnje potrebe topline za grijanje – a to samo ako je sustav dobro dizajniran. Ekonomski gledano, potpuno solariziranje grijanja bez dodatne tehnologije (dizalica topline, biomasa) rijetko je isplativo.

Vise o povezivanju solaranog sustava s kotlom ili dizalicom topline možete pronaći u članku Kombinacija solaranog sustava s kotlom ili dizalicom topline: kako ispravno povezati sustave.

Realni primjeri iz prakse: tri tipična scenarija

Scenarij A: Par u novogradnji, ploha krov, jugozapadna orijentacija

Kupac je imao novogradnju s plohom krovom, orijentacija JZ, nagib krova 5°. Žive dvoje, oba rade, kupaju se ujutro. Procijenjena dnevna potrošnja TÚV: 2 × 45 l = 90 litara. Dnevna energetska potreba: 90 × 0,0523 = 4,7 kWh. Godišnja potreba: 1 716 kWh. Predloženi sustav: 1 ravan kolektor (2,3 m²) + akumulator 150 l. Solaran udio iznosio je oko 58 %. Za plohu krovu preporučujemo prikladan nosivi okvir za plohu krovu i sustav s priborom, npr. Solaran sustav br. I S.

Zaključak: jedan kolektor za dvoje osoba je dovoljan, ako imaju štedne navike. Pri većoj potrošnji ili planiranom porastu obitelji preporučili bismo odmah 2 kolektora.

Scenarij B: Pet članova obitelji, kos krov, orijentacija J, nagib 35°

Idealne uvjeti. Pet osoba: 3 odrasla + 2 djece (teenager + školac). Dnevna potrošnja: 3 × 55 + 1 × 60 + 1 × 35 = 260 l/dan. Dnevna energija: 260 × 0,0523 = 13,6 kWh. Godišnja potreba: 4 964 kWh. Ciljani solaran udio 60 % = 2 978 kWh od solara. Potrebna površina: 2 978 / 520 = 5,73 m² → 3 kolektora (6,9 m²), akumulator 300 l. Rezultat: 3 ravnih kolektora, akumulator 300 l, solaran udio stvarno dostiže 62–65 %.

Scenarij C: Kuća s nepravilnim naseljavanjem

Kuća koristi se vikendom + odmori. Nominalno 6 osoba, ali u stvarnosti većinu godine prazna. Ovdje se računanje „prosječnom potrošnjom“ uopće ne podudara. Sustav mora dobro funkcionirati pri vikendovom naporu (6 osoba), ali većinu vremena će akumulator biti pregrijan od sunca bez potrošnje. Rješenje: 2 kolektora, akumulator 200 l s ventilom za odlazak viška, regulacija s termostatom za zaštitu od pregrijavanja. Važno je također postaviti sigurnosni sustav i koristiti pravi glykol – više u članku Solaran sustav u zimi: kako funkcioniše pri niskim temperaturama i kako izbjeći smrzavanje kruga.

Tehnički parametri koje treba provjeriti pri izboru kolektora

Nije svaki ravan kolektor jednak. Pri uspoređivanju proizvoda prvo pratite ove parametre:

  • Površina aperture [m²] – aktivna površina za prikupljanje sunčanog zračenja. Ne poklapa se s ukupnim dimenzijama.
  • Optička učinkovitost η₀ [-] – omjer prikupljene energije u odnosu na upadno zračenje pri nultoj temperaturnoj razlici. Tipično 0,75–0,82 za selektivne ravne kolektore.
  • Koeficijent toplinskih gubitaka a₁ [W/m²·K] – što niža vrijednost, to bolji kolektor pri višim radnim temperaturama. Tipično 3,0–4,5 W/m²·K.
  • Certifikat Solar Keymark – europski certifikat koji potvrđuje testirane performanse prema EN 12975. Bez njega ne dobijete subvenciju iz Zelene kućanstva i sličnih programa.
  • Materijal apsorbere – bakar s selektivnom površinom (PVD ili sputtering) je standardom premium kolektora.
  • Staklo – kaljeno niskozeljezno staklo s visokom transmisijom (>90 %) i antirefleksnom slojem.

Ekonomski aspekt: povrat ulaganja i subvencije

Ulagašte u solaran sustav za TÚV se pri trenutnim cijenama energije kreće u rasponu od 7 do 12 godina pri trenutnim cijenama energije (prirodni plin, električna energija). Konkretna stopa povrata ovisi o:

  • Cijeni sustava (uključujući montažu, obično 2 500–5 000 EUR za dvokolektorov sustav)
  • Trenutnoj cijeni energije koju zamjenjujete
  • Solaranom udjelu (koliko energije stvarno proizvodite)
  • Mogućim subvencijama – program Zelena kućanstva, OPKZP i druge sheme mogu smanjiti ulaganje za 30–50 %

U praksi smo vidjeli kupce kod kojih se sustav otplatio za 6 godina (kombinirano zagrijavanje, skupi električni bojler, visoka potrošnja, solaran udio 70 %). S druge strane, kupac s plinski kondenzacijski kotao, niskim cijenama plina i samo dvije osobe čekao je povrat ulaganja 14–16 godina. Detaljniji pregled ekonomije možete pronaći u članku Česta pitanja o solaranim sustavima: povrat ulaganja, subvencije, dozvole i priključak.

Shema: tok energije u dvokolektorovom solaranom sustavu Sunčano zračenje Kolektor 1 2,3 m² Kolektor 2 2,3 m² Regulacija + pumpa Akumulator TÚV 250 l ↑ Dohvat kotao/TČ → TÚV

Najčešće greške pri dimenziranju solarnih sustava

Tijekom godina prodaje i tehničke podrške primijetili smo nekoliko ponavljajućih grešaka koje mogu značajno smanjiti učinkovitost investicije u solarno grijanje:

Predimenziranje kolektora bez odgovarajućeg spremnika: Kupac je kupio 4 kolektora za obitelj od 4 člana, ali je spremnik imao samo 200 litara. Tijekom ljetnih mjeseci dolazilo je do stalnog pregrijavanja, sustav se isključivao, a tlak i široko otvaranje ventilacije često su reagovali. Pravilno dimenziranje spremnika je jednako važno kao i površina kolektora.

Zanemarivanje tijenjenja: Jedan jedini drvo, dimnjak ili susjedni kuća koja tijeni kolektor čak 2 sata dnevno u poslijepodnevno vrijeme može smanjiti učinak za 15–25 %. Uvijek prije odabira sustava provjerite objekte koji mogu tijeniti tijekom cijele godine – zimi je sunce nisko, a tijen je dugačak.

Zanemarivanje hidraulike i regulacije: Jeftini sustav bez kvalitetnog regulatora diferencijalne temperature može raditi suboptimizirano – pumpa radi i kada je temperatura kolektora jednaka ili niža od temperature spremnika, čime se spremnik naopak hladi.

Pogrešno unesena ΔT pri izračunu: Neke osobe računaju s temperaturom hladne vode od 20 °C, što je ljetna temperatura. Zimi hladna voda može biti samo 6–8 °C, što povećava ΔT i time i potrebu energije. Uvijek računajte konzervativno.

Važnije informacije o čestim kvarovima i njihovim uzrocima pronađite u članku Česti kvarovi solarnih sustava: pregrijavanje, zrak u krugu, nedovoljno zagrijavanje vode.

Usporedba kompaktnih sustava iz našeg asortimana

Za orijentaciju u ponudi sustava za obitelj od 3–4 člana (2 kolektora, spremnik 250 l) donosimo kratu usporedbu:

Sustav Spremnik Kolektori Tip krova Pogodnost
Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 T 250 l 2× ravnih Kosi 3–4 osobe
Vaillant auroSTEP VSL S 250/2 F 250 l 2× ravnih Ravan 3–4 osobe
Protherm HelioSet FES2 250 BM 250 l 2× ravnih Kosi/Ravan 3–4 osobe
Protherm HelioSet 2.250C HT 250 l 2× ravnih Kosi 3–4 osobe

Detaljnu usporedbu ovih sustava pronađite u članku Uspravni solarni sustavi Vaillant auroSTEP vs. Protherm HelioSet: razlike i pogodnost.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Koliko kolektora trebam za obitelj od 4 člana?

Za standardnu obitelj od 4 člana s prosječnom potrebom tople vode (oko 160–200 litara dnevno pri 55 °C) obično je dovoljno 2 ravnih kolektora s ukupnom aperturom od oko 4,6 m² u kombinaciji s spremnikom od 200–250 litara. Ovo dimenziranje odgovara solarnom udjelu na TUV od 55–65 % uz prosječne uvjete u Hrvatskoj. Ako je orijentacija krova nepovoljna (zapad/istok) ili se lokalitet nalazi u sjevernijem dijelu Hrvatske, preporučujemo razmotriti 3 kolektora.

Je li bolji veći spremnik ili više kolektora?

Zavisi od situacije. Veći spremnik poboljšava akumulaciju energije i smanjuje rizik od pregrijavanja kod viška sunca – pogodan je ako imate dovoljno kolektora, ali potrošnja je nepravilna (npr. vila). Više kolektora povećava snagu sustava uz isti spremnik, što je pogodno kod pravilne i visoke potrošnje. Za obične kuće optimalan omjer je 45–55 l spremnika po 1 m² površine kolektora.

Mogu li solarni sustav dimenzirati i za grijanje, a ne samo za TUV?

Da, ali morate biti realistični. Solarni sustav može učinkovito pokriti samo 15–30 % godišnje potrebe topline za grijanje, jer je sunčani unos najniži baš tada kada je grijanje najpotrebnije (prosinac–veljača). Kombinirani sustav (TUV + dodatno grijanje) zahtijeva veću površinu kolektora (8–15 m²), veći spremnik (500–1 000 l) i niskotemperaturni sustav grijanja. Iz ekonomske perspektive učinkovitije je prioritizirati TUV, a ušteđena sredstva uložiti u izolaciju kuće.

Koliko značajno smanjuje učinak tijenjenje kolektora?

Tijenjenje ima vrlo izražen utjecaj. Čak ako je samo 10 % površine kolektora tijenjeno, učinak može pasti za 20–40 % zbog serijske povezivanja kolektorskih polja. U praksi vrijedi: ako je nešto udaljeno manje od trostruke svoje visine od kolektora, u određenim godišnjim razdobljima će ga tijeniti. Zato uvijek preporučujemo napraviti analizu tijenjenja tijekom cijele godine (ne samo ljeti) prije dizajna sustava.

Ima li smisla solarni sustav u područjima s većom oblačnostima (npr. Orava, Kysuce)?

Da, ima smisla, ali će solarni udio biti niži – tipično za 15–25 % u odnosu na južne dijelove Hrvatske. U ovim područjima možete očekivati godišnji unos od 350–400 kWh/m² umjesto 450–520 kWh/m². Kompensaciju može pružiti veća površina kolektora ili smanjenje očekivanog solarnog udjela na 45–50 %. Investicija se ipak isplati, a povrat će biti samo za 1–2 godine dulji.

Je li potrebno građevinsko dozvola za instalaciju solarnog sustava?

Za instalaciju solarnih kolektora na postojeću kuću (kosi ili ravan krov, bez značajne promjene izgleda građevine) u većini slučajeva na Hrvatskoj nije potrebna građevinska dozvola, samo prijava drobne građevine na nadležni građevinski ured. U zoni zaštićenih spomenika ili zaštićenih građevina primjenjuju se posebna pravila. Preporučujemo uvijek prije instalacije konzultirati se s lokalnim građevinskim uredom.

Zaključak: izračun kao osnova, stručnjak kao sigurnost

Dimenziranje solarnog sustava nije raketa, ali zahtijeva promišljen pristup prema više varijabli istovremeno. Osnovni postupak koji smo Vam prikazali u ovom članku – od potrošnje TUV po osobi, kroz izračun energijske potrebe, do odabira površine kolektora i volumena spremnika – daje svakom vlasniku kuće čvrstu osnovu za obrazovano odlučivanje.

U praksi preporučujemo sljedeći postupak:

  1. Napravite vlastiti izračun prema gore opisanom postupku – dobit ćete dobar orijentacijski pregled.
  2. Provjerite orijentaciju i nagib vašeg krova te potencijalna tijenjenja.
  3. Odaberite kompaktni sustav od pouzdanog proizvođača koji odgovara vašem dimenziranju.
  4. Poverite montažu stručnom instalateru – pogrešna instalacija može smanjiti učinak sustava za desetke postotaka i uzrokovati ozbiljne tehničke probleme.

Točan izračun štedi nepotrebne troškovanje za preveličinjeni sustav i razočaranje zbog premalo dimenziranog – uloženi vremenski kapital u pripremu uvijek se vrati u obliku sustava koji funkcionira točno kako ste očekivali.

Imate pitanje vezano uz ovu temu?

Nemate odluku ili rješavate konkretnu situaciju u Vašem domaćinstvu? Napišite nam – s radosti ćemo Vas savjetovati.

Nemojte popunjavati ovo polje:
Vytvořil Shoptet | Design Shoptak.cz.