Koliku snagu protočnog grijača vode trebam

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Pitanje „koju snagu protočnog bojlera trebam" zvuči na prvi pogled jednostavno, no odgovor odlučuje o tome, či ćete se u kupatiloj kupati toplom vodom i u siječnju, ili ćete zimi iznenađeni time da vam iz bojlera teče gotovo topla struja. Snaga protočnog bojlera nije samo broj na etiketi – to je direktna konverzija između toga koliko litara vode po minuti možete zagrijati i za koliko stupnjeva je moguće zagrijati. Nizak kapacitet bojlera je dovoljno za umivaonik, no kod tuša ili kod istovremenog korištenja više izlaza nedostatak se odmah očituje – i najviše upravo zimi, kad je ulazna voda najhladnija. U ovom članku ćemo praktično, na stvarnim brojevima i dvama modelnim scenarijima, pokazati kako točno izračunati i odabrati snagu, da ne platite za snagu koju ne koristite, ali da se istovremeno ne nađete u situaciji da vam voda u tušu zimi jednostavno ne stigne.

Protočni (protočni, ponekad nazivan i bezakumulacijski ili protočni grijanje vode) bojler radi na jednostavnom principu – voda prolazi kroz toplinski izmjenjivač (električnu zavojnicu ili plinski grijač) točno u trenutku kad je potrebna, i grije se kontinuirano, bez toga da se u spremniku zadržava unaprijed zagrijana količina. Baš zbog toga snaga je ključni parametar – akumulacijski bojler može se dozvoliti sporije zagrijavanje, jer ima raspoloživu unaprijed zagrijanu količinu, no kod protočnog bojlera cijeli potrebni toplinski kapacitet mora se dostaviti u stvarnom vremenu, tijekom nekoliko sekundi koje voda provede u protočnom kanalu izmjenjivača.

Zašto je snaga protočnog bojlera toliko važna

Pri odabiru protočnog bojlera najčešće se radi jedna ključna pogreška – kupci gledaju samo cijenu ili fizičke dimenzije uređaja, a snaga se uzima kao drugorazredni parametar. U stvarnosti je to upravo obrnuto. Snaga i udobnost tople vode su u bliskoj vezi, jer fizički vrijedi jednostavan odnos: što je veća snaga bojlera, to je veći volumen vode koji može zagrijati na traženu temperaturu u isto vrijeme, ili istu vodu može zagrijati na višu temperaturu. Drugim riječima, veća snaga znači ili višu temperaturu vode pri istom protoku (litrima po minuti), ili veći protok pri istoj temperaturi. Te dvije veličine – protok i porast temperature – su povezane posudom: ako želite više jednog, morate ili dodati snagu, ili oduzeti drugog.

Praktično to znači da poddimenzionirani bojler može „izbaciti" traženu temperaturu samo pri niskom protoku – dakle pri slabom protoku vode iz kranova ili tuš glave. Ako otvorite kran na puni protok, temperatura vode će pasti, jer bojler jednostavno ne može dostaviti dovoljno topline većem količini prolazne vode. To je upravo trenutak kad ljudi najčešće reklamiraju „hladnu vodu u tušu" – u većini slučajeva ne radi se o kvar uređaja, već o poddimenzioniranu snagu u odnosu na stvarnu potrebu kućanstva, posebno u hladnijim mjesecima.

Preddimenzioniranje nije toliko velika greška kao poddimenzioniranje, ali donosi nepotrebno visoke početne troškove i kod električnih modela i potrebu za jačom električnom instalacijom (više o tome niže i u posebnom članku o električnoj instalaciji za električni protočni bojler). Cilj je dakle pronaći snagu koja s određenom rezervom pokriva stvarno vršno opterećenje kućanstva – ne prosječno, već vršno, dakle najzahtjevniju kombinaciju istovremenih točaka potrošnje koja se u kućanstvu stvarno događa.

Orijetnična snaga prema namjeni

Najbrži način da dobijete prvu predodolu o potrebnoj snazi je da pogledate koliko točaka potrošnje i koje vrste želite opskrbljivati tom bojlerom. Niže navodimo orijentacijske rasponove s kojima se u praksi obično radi pri odabiru protočnih bojlera za stanovne i kućanske kućanstva.

Namjena	Preporučena snaga	Napomena
Jedan umivaonik, ruke, kuhanišni slavin (samostalno)	3,5 – 5,5 kW	Mali beztlakani električni model, jedna točka potrošnje
Tuš	18 – 21 kW (električni) ili običan plinski model	Minimalna snaga za udobnu temperaturu pri odgovarajućem protoku
Istovremena opskrba više točaka potrošnje (npr. kupatilo + kuhinja)	21 – 27 kW (električni, tlakani) ili veći plinski jedinice	Trofazno priključenje 400 V kod električnih modela

Napomenite si da je razlika između kategorije „umivaonik" i kategorije „tuš" sasvim velika – s nekoliko kilovata do gotovo dvadeset. Razlog je jednostavan: za pranje ruku ili posuđa dovoljno je protoka oko 2 – 4 litra po minuti, dok kod tuširanja želite povezani, udoban tok vode reda 8 – 10 litara po minuti, a to pri značajno većem porastu temperature, jer je voda za tuš obično toplija od vode za pranje ruku. Baš ta kombinacija višeg protoka i većeg temperaturnog razlike zahtijeva višestruko veću snagu.

Ako planirate opskrbljivati više točaka potrošnje istovremeno – tipično u stanu, gdje se može dogoditi da netko tušira u kupatilu, dok u kuhinji teče topla voda za pranje posuđa – potrebna je veća snaga od 21 do 27 kW kod električnih tlakanih modela, ili odgovarajuća veća plinska jedinica. Ovdje je važno dodati da ne svaki protočni bojler uopće tehnički može opskrbljivati više točaka potrošnje istovremeno – to je pitanje konstrukcije (tlakani versus beztlakani sustav), čemu se detaljno posvetujemo u članku tlakani vs. beztlakani protočni bojler. Veća snaga je dakle nužna, ali nije jedina pretpostavka – uređaj mora biti konstrukcijski tlakani da bi preuzeo istovremenu potrošnju iz više točaka.

Kako temperatura ulazne (hladne) vode zimi i ljeti mijenja potrebnu snagu

Jedan od najčešće podcijenjenih faktora pri odabiru snage je temperatura vode koja ulazi u bojler iz hladnog cjevovoda – tzv. ulazna ili hladna voda. Ta temperatura nije konstantna tijekom godine. Ljeti vodovodna voda na Hrvatskoj često ima 16 do 20 °C, dok zimi, posebno kod vode koja dolazi iz plitkih mreža ili iz javnog vodovoda izloženog mrazu, temperatura može lako pasti na 5 do 10 °C. Ta razlika od 10 do 15 stupnjeva između ljeti i zimi ima direktni i osjetan utjecaj na to koliku snagu bojler treba imati da bi postizao istu udobnost.

Fizički to funkcioniše ovako: snaga potrebna za zagrevanje vode proporcionalna je produktu protoka i temperaturne razlike (porasta temperature) koju mora da dostavi bojler vodi. Ako želite da postignete istu konačnu temperaturu vode pri tuširanju tokom leta i zime, recimo 40 °C, onda zimi, kada ulazna voda ima recimo 7 °C, bojler mora da premosti razliku od 33 stepena. Leti, kada ulazna voda ima 19 °C, dovoljno je premostiti samo 21 stepen. Razlika između 33 i 21 stepena iznosi otprilike 57 % više – dakle, zimi vam je potrebno otprilike za polovicu više snage da biste pri istom protoku postigli istu udobnu temperaturu koju imate leti bez problema.

Tokom toga se u izboru snage uvek preporučuje računati sa najneugodnijim, odnosno zimskim scenarijem – a ne letnjim. Bojler koji avgustu sasvim dovolji za udobno topli tuš s visokim protokom, može januaru biti nedimenzioniran toliko da morate da smanjite protok (pritisnete slavinu) ili se zadovoljite nižom temperaturom. Ovo je upravo mehanizam koji stoji iza velikog broja reklamacija tipa „zimi mi iz bojlera ne teče prava topla voda“, iako je isti bojler leti bio potpuno bez problema.

Za orijentacioni pretpostavak u praksi se koristi pojednostavljeni izraz: snaga (u kW) približno je jednaka protoku (u litrima po minuti) pomnoženom s porastom temperature (u °C) i koeficijentom od otprilike 0,07. Dakle P [kW] ≈ Q [l/min] × ΔT [°C] × 0,07. Ovaj izraz je samo orijentacioni (ne uzima u obzir npr. toplotne gubitke), ali za prvi procjep dovoljno je vrlo dobro i s njim ćemo se računati u praktičnim primjerima niže.

Razlika između električnog i plinskih izraza snage

Pri uspoređivanju električnih i plinskih protočnih bojlera treba primijetiti da proizvođači izražavaju snagu nešto drugačijim načinom, pa se lako mogu uspoređivati jabuke s kruškama, ako ne znate kontekst.

Pri električnim protočnim bojlerima snaga se izravno izražava u kilovatima (kW) električne snage koju uređaj uzima iz mreže i koju pretvara u toplinu u vodi gotovo u potpunosti (učinkovitost električnog zagrijavanja je tipično iznad 99 %). Mali jednopolni modeli za jedan umivaonik imaju snagu 3,5 do 5,5 kW i rade na običnoj utičnici 230 V. Akon je došlo do razine snage potrebne za tuširanje ili više izlaza odjednom, odnosno 18 kW i više, električni modeli već zahtijevaju trofazno povezivanje 400 V – obična kućna utičnica za takav strujni opterećenje jednostavno nije dovoljna, potrebno je zasebno snaga vod s odgovarajućim osiguračem, o čemu detaljno pišemo u članku o elektroinstalaciji za električni protočni bojler. Ovo je važna točka koju treba uzeti u obzir već pri planiranju kupnje – ako u vašem stanu ili kući nije dostupna trofazna distribucija u blizini planiranog smještaja bojlera, izbor više snage može zahtijevati dodatne troškove za elektroinstalatera.

Pri plinskim protočnim bojlerima situacija je nešto drugačija. Snaga se i dalje izražava u kilovatima (tipično snaga gorionika), no u katalogima i na etiketama proizvoda često se susrećete i s podatkom u litrima po minuti (l/min) – odnosno direktno s maksimalno dostižnim protokom tople vode. Ovaj podatak u l/min je uvijek povezan s konkretnim, od strane proizvođača definiranim porastom temperature (najčešće se u katalogima koristi referentni porast oko 25 °C, odnosno npr. zagrijavanje s 10 °C na 35 °C). To znači da ako zimi postavite veći porast temperature, npr. zbog hladnije ulazne vode ili zahtjeva za toplijom vodom, stvarno dostiženi maksimalni protok će biti nešto manji od katalogske vrijednosti u l/min. Na primjer, plinski bojler označen kao „14 l/min" postiže tu vrijednost pri referentnom porastu temperature – pri većem porastu (hladnija zimska voda, viša tražena temperatura) stvarni maksimalni protok će biti nešto manji, iako snaga gorionika ostaje ista.

Praktična posljedica je da pri uspoređivanju dvaju plinskih modela prema podatku u l/min dobro je provjeriti pri kojem porastu temperature je ta vrijednost izmjerena – samo tako možete ispravno usporediti dva proizvoda međusobno, kao i ispravno usporediti plinski model s električnim, gdje se snaga u kW prema gore navedenom izrazu može direktno pretvoriti u protok pri bilo kojem porastu temperature.

Primjer iz prakse: dva stvarna scenarija s pretvorbom

Da bismo teoriju provjerili na konkretnim brojevima, pogledajmo dva česta, stvarna scenarija s kojima se pri izboru protočnog bojlera najčešće susrećemo – malu studio apartman s jednim umivaonikom i stan u kojem se u vrhunskom trenutku koristi tuš i kuhinjski sudoper.

Scenarij 1: Studio apartman s jednim umivaonikom u kupatilu i kuhinjskim sudoperom

U malom studio apartmanu, gdje nema kupke ni tuš kabine s visokim zahtjevima za protokom, već samo umivaonik u kupatilu i kuhinjski sudoper, koji se praktički nikada ne koriste istovremeno (u jednom trenutku ili umivate ruke, ili umivate posuđe), tipična je izbora manji električni pritisni bojler s snagom u rasponu otprilike 11 do 13,5 kW – odnosno nešto više od apsolutnog minimuma 3,5 – 5,5 kW za jedan umivaonik, jer nudi rezervu, ako biste željeli povezati bojler i na drugi izlaz, ili ako preferirate nešto veći protok i udobnost pri umivanju.

Neka uzimemo konkretno CLAGE CEX s preklopnim snagama 11 ili 13,5 kW. Traženu temperaturu vode za umivanje postavimo na 38 °C. Zimi, kada ulazna voda ima samo 7 °C, bojler mora premostiti porast temperature od 31 °C. Prema orijentacijskom izrazu P ≈ Q × ΔT × 0,07 možemo izračunati protok za tu snagu kao Q ≈ P / (ΔT × 0,07):

Pri snazi 11 kW: Q ≈ 11 / (31 × 0,07) ≈ 5,1 litra po minuti.
Pri snazi 13,5 kW: Q ≈ 13,5 / (31 × 0,07) ≈ 6,2 litra po minuti.

Leti, kada ulazna voda ima oko 19 °C, potreban je porast temperature samo 19 °C, pa isti bojler može značajno viši protok:

Pri snazi 11 kW: Q ≈ 11 / (19 × 0,07) ≈ 8,3 litra po minuti.
Pri snazi 13,5 kW: Q ≈ 13,5 / (19 × 0,07) ≈ 10,1 litra po minuti.

Običan protok pri umivanju ruku ili posuđa iz slavine kreće se oko 4 do 6 litara po minuti, pa čak i u najneugodnijem zimskom scenariju ovaj bojler s rezervom pokriva stvarnu potrebu studio apartmana, a leti ima dodatni značajan udobni rezerv. Upravo ta rezerva je razlog zašto se za slične male kućne situacije preporučuje više potruditi se za snagu 11 – 13,5 kW nego za apsolutni minimum, iako bi za jedan umivaonik teoretski dovoljio i manji, recimo 5,5 kW model – taj bi zimi pri 31 °C porastu znao samo otprilike 2,5 litra po minuti, što mnogi korisnici osjećaju kao neugodno slabo vodno strujanje.

Scenár 2: Stan, gdje se istovremeno koristi tuš i kuhniški umivaonik

Drugi, zahtjevniji scenarij je uobičajen dvije do tri sobe stan, gdje se može dogoditi da jedan član obitelji tušira, dok drugi u tom istom trenutku pranja posuđe ili puni vodu u kuhinji. To je upravo situacija za koju je nužno dimenzionirati snagu prema zbroji, a ne prema jednom mjestu crtanja.

Sam tuš pri udobnoj temperaturi (recimo konačnih 40 °C) i normalnom protoku tuš glave oko 9 litara po minuti zahtijeva u zimi, pri ulaznoj vodi 8 °C (porast temperature 32 °C), snagu: P ≈ 9 × 32 × 0,07 ≈ 20,2 kW. Ovo broj točno odgovara donjoj granici preporučenog raspona 18 – 21 kW za samostalni tuš, koji smo naveli u uvodnoj tablici – vidite dakle da ovo preporuka nije slučajni broj, već izravno izlazi iz fizičkog izračuna za normalni protok tuša u zimskim uvjetima.

Ako bi se u istom trenutku otvorio i kuhniški kran s protokom otprilike 4 litra po minuti na sličnu temperaturu, ukupni zahtjevani protok raste na 13 litara po minuti, a potrebna snaga pri istom zimskom porastu temperature 32 °C iznosi: P ≈ 13 × 32 × 0,07 ≈ 29,1 kW. Vidimo da pri istovremenom radu dvaju izlaza u zimi potreba snage dostiže čak gornju granicu, ili nešto više od preporučenog raspona 21 – 27 kW za više istovremenih izlaza.

U praksi to znači dvije moguće rješenja. Prvo je odabrati stvarno snazan električni tlakani model na gornjoj granici raspona, idealno 24 – 27 kW, koji će i u zimi pri istovremenom upotrebljavanju dvaju izlaza održavati dovoljnu temperaturu bez značajnog pada protoka. Drugo, alternativno rješenje je prijeći na snazniji plinski protočni bojler, npr. model Karma POV 14BK ZP s katalogom protoka 14 l/min – plinske jedinice s snaga grijača reda desetaka kilovata bez problema obuhvaćaju i više zimskih zahtjeva, jer im je snaga ograničena samo veličinom grijača i dimnim sustavom, a ne kapacitetom električne priključka. Ako se u obitelji očekuje samo povremeno, a ne redovito istovremeno upotrebljavanje tuša i kuhinje, moguće je zadovoljiti se i 21 kW modelom s tim da će pri iznimnoj istovremenoj upotrebi doći do neznatnog pada temperature ili protoka – što je kompromis koji svaka obitelj mora procijeniti prema vlastitim navikama.

Ovaj drugi scenarij isto tako dobro ilustrira zašto je važno razmišljati ne samo o vrsti prostorije, već o stvarnom, istovremenom ponašanju obitelji – teoretski zbroj snaga svih izlaza u stanu bio bi znatno veći, ali u praksi nije nužno dimenzionirati situaciju da svi izlazi istovremeno rade, već samo realnu vrhunsku potrebu koja se u toj obitelji stvarno može dogoditi.

Preporučeni modeli prema snazi

Na temelju gore navedenih izračuna i orijentacijskih raspona navodimo četiri konkretne modela iz ponude atria.sk, razvrstana prema snaznoj klasi – od manjih jedinica za umivaonik do snaznih modela sposobnih osigurati više izlaza istovremeno. Detaljan vodič kako izabrati među pojedinim tipovima možete pronaći i u članku kako izabrati protočni bojler.

Model	Tip i snaga	Cijena
CLAGE CEX 11 ili 13,5 kW	Električni tlakani, preklopna snaga 11/13,5 kW, 400 V – manja obitelj, umivaonik + umivaonik	397,70 €
CLAGE DBX21 Next 21 kW	Električni tlakani, 21 kW, 400 V – tuš, eventualno i istovremeno s drugim izlazom	390,60 €
Karma POV 11BW ZP	Plinski, 11 l/min – manja obitelj, jedna kupelj	1 037,88 €
Karma POV 14BK ZP	Plinski, 14 l/min – veća snaga, više izlaza istovremeno	849,85 €

Kao što se vidi i iz tabele, cijena same jedinice ne mora direktno kopirati snagu – razlika među električnim i plinskim modelima određena je najviše tehnikom (plinski grijač i dimni sustav su konstrukcijski skuplji od električne spirale), a ne samo samom kilovatskom snagom. Pri donošenju odluke između električnog i plinskog rješenja preporučujemo pročitati i detaljno uspoređivanje u članku električni vs. plinski protočni bojler, gdje raspravljamo ne samo o snazi, već i o operativnim troškovima, zahtjevima za instalaciju (električni priključak protiv dovoda plina i odvoda dimnih plinova) i trajnosti obje tehnologije.

Rezime: kako postupiti pri izboru snage

Ako niste sigurni koja snaga je za Vašu obitelj prava, preporučujemo postupiti u tri koraka. Prvo, izračunajte koliko mjesto crtanja (umivaonik, tuš, kuhniški umivaonik, eventualno i kupatilo) će bojler stvarno osiguravati, a najvažnije koliko od njih se u praksi može koristiti istovremeno – ne teoretski, već prema tome kako u obitelji stvarno funkcioniše običan dan. Drugo, odaberite traženu udobnu temperaturu vode i sjetite se da je odlučujući zimski scenarij s najhladnijom ulaznom vodom, a ne ljetni. Treće, kod električnih modela od snage otprilike 18 kW i više unaprijed provjerite imate li ili možete osigurati trofazni priključak 400 V – ako ne, razmislite o plinskom rješenju ili prvo doznajte troškove izmjene električne instalacije.

Nebojte se nižeg pohraničnog rezervu u snazi – bojler na gornjoj granici preporučenog raspona jamčit će vam isti udobnost zimi, kao što je uživate ljeti s manje snanog modela, a razlika u cijeni između susjednih snaga često je daleko manja od razlike u udobnosti koju osjetite svaki put kad koristite tuš tijekom najhladnijih mjeseci godine.

Česta pitanja (FAQ)

Koju snagu protočnog bojlera trebam za jedno umivaonik?

Za samostalni umivaonik ili kuhinjski slavin, gdje koristite vodu samo za pranje ruku ili posuđa, dovoljan je mali električni beztlakani model snage otprilike 3,5 do 5,5 kW. Takav bojler priključite na običan utični 230 V i ne zahtijeva nikakvu izmijenu električne instalacije.

Dovoljan li je za tuš bojler snage 11 kW?

U većini slučajeva nije. Za udoban tuš s dovoljnim protokom (oko 8 – 10 litara po minuti) pri temperaturi 38 – 40 °C preporučuje se minimalno 18 kW, idealno 21 kW, naročito ako računate i na zimsku upotrebu, kada je ulazna voda najhladnija. Model snage 11 kW bi za tuš mogao osigurati samo značajno niži protok, što se očituje kao slabi, neudoban tok vode.

Zašto mi zimi iz protočnog bojlera teče manje tople vode nego ljeti?

Zato što je ulazna (hladna) voda zimi niža temperatura nego ljeti – razlika može biti i 10 do 15 °C. Bojler mora zimi premostiti veći temperaturni razmak, pa pri istoj snazi može zagrijati manji volumen vode po minuti nego ljeti. Radi se o običan fizički pojav, a ne o kvaru – rješenje je izbor bojlera s dovoljnom rezervom snage upravo za zimske uvjete.

Kakav je razliku između snage u kW i protoka u l/min kod plinskih bojlera?

Snaga u kW pokazuje toplinsku snagu gorionika, dok protok u l/min predstavlja izvedenu vrijednost koja vrijedi samo za određeni, proizvođačem definirani porast temperature (obično oko 25 °C). Pri većem porastu temperature, na primjer zimi ili pri višoj traženoj temperaturi vode, stvarni dostupni protok bit će nešto niži od katalogske vrijednosti u l/min.

Trebam li trofazni priključak za svaki električni protočni bojler?

Ne. Mali modeli snage do otprilike 5,5 kW rade na običnom jednoglavom utični 230 V. Trofazni priključak 400 V potreban je tek kod snanijih modela od otprilike 18 kW i više, dakle za bojlera namijenjenih za tuš ili za istovremeno opskrbu više vodnih izvora. Detalje pronađete u članku o električnoj instalaciji za električni protočni bojler.

Može li previsoka snaga bojlera imati neke nedostatke?

Pravilno u upotrebi ne – viša snaga uvijek vam daje veću rezervu i udobnost, nikada ne problem. Nedostaci su više indirektni: viša cijena kupnje, kod električnih modela potreba za jačom električnom instalacijom (trofazni priključak, deblji kabel, veći osigurač) i nešto viša trenutna potrošnja električne energije ili plina pri punoj snazi. Ako kućanstvo stvarno treba tu snagu, takvi troškovi se isplativaju u obliku stabilne udobnosti tijekom cijele godine.

Kako izračunati koji protok postignem za datu snagu i temperaturu?

Koristite orijentacijsku formulu P [kW] ≈ Q [l/min] × ΔT [°C] × 0,07, gdje ΔT predstavlja razliku između tražene temperature vode i temperature ulazne (hladne) vode. Nakon prepravke formule na Q ≈ P / (ΔT × 0,07) možete za poznatu snagu bojlera izračunati koji protok za tu temperaturu postignete – ovaj postupak smo koristili i u praktičnim primjerima gore u članku.

Je li bolje odabrati električni ili plinski model s višom snagom?

Zavisi od dostupne infrastrukture (prisup plina vs. trofazna elektricitet) i od upotrebnih zahtijeva. Plinski modeli s višom snagom gorionika često su manje ograničeni kapacitetom kućanske električne instalacije, ali zahtijevaju dovod plina i odvod dimnih plinova. Električni modeli su jednostavniji za montažu ako trofazni priključak već postoji. Detaljno uspoređivanje obiju tehnologija pronađete u zasebnom članku električni vs. plinski protočni bojler.

Povezane teme

Ako želite provjeriti točan izračun snage za vaše kućanstvo, napišite nam broj i vrstu vodnih izvora – s radostju ćemo pomoći s izračunom.

Imate pitanje o ovoj temi?

Niste sigurni ili rješavate konkretnu situaciju u vašem kućanstvu? Napišite nam – s radostju ćemo savjetovati.