Kako uštedjeti na grijanju i s ručnim termostatom

Kako uštedjeti na grijanju čak i s ručnim termostatom

Svaki proljeće se otvara ista tema: kako smanjiti troškove grijanja bez toga da u kući patimo od hladnoće. Većina stručnjaka odmah preporučuje pametne termostate s tjednim programom, Wi-Fi aplikacijom i samoučavajućim algoritmima. Samo je realnost u domaćinstvima u Hrvatskoj drugačija – ogromna količina stanova i kuća i dalje radi na jednostavnom ručnom termostatu s okruglim gumbom ili bimetalom senzorom. Baš o njima će se vrtiti cijeli ovaj članak. Pokažemo vam da se čak i s ručnim termostatom može uštedjeti desetke eura godišnje – ako znate što radite i zašto to radite.

Iz polaze od praktične iskustva pri instalacijama i savjetovanju kupcima od jednostavnih stanova s plinskim kotlom do kuća s podnim grijanjem. Većina ljudi dolazi s istim problemom: kotao radi bez prekida, plin raste, a temperatura u kući kao da ne stoji tamo gdje bi trebala. Uzrok je gotovo uvijek isti – pogrešno podešavanje, pogrešno postavljanje termostata ili jednostavno pogrešna upotreba.

Zašto ručni termostat uopće štedi energiju – fizika iza toga

Prije nego što pređemo na praktične savjete, dobro je razumjeti što ručni termostat u stvari radi. Ne radi se samo o prekidaču koji uključuje ili isključuje kotao. Radi se o regulatoru koji održava temperaturu u referentnoj sobi na podešenoj vrijednosti time što sprječava pregrejavanje. Baš to pregrejavanje je glavni razlog trošenja energije.

Fizička stvarnost: svaki 1 °C, za koji smanjite prosječnu temperaturu u prostoriji, štedi otprilike 6–7 % energije za grijanje. Ako smanjite temperaturu s 23 °C na 20 °C, teoretski uštedite do 18–21 % troškova grijanja. Naravno, stvarni brojevi ovisi o toplinskoj izolaciji zgrade, vanjskoj temperaturi, vrsti grijanja i drugim faktorima – ali smjer je uvijek isti. Niža temperatura = niži račun.

Ručni termostat vam ne da tjedni program, ali vam da jednu ključnu stvar: zaustavi kotao u trenutku kada referentna soba postigne podešenu temperaturu. Bez termostata bi kotao jednostavno dalje grijeo, pregrejao zrak, a vi biste to „regulirali" otvaranjem prozora. To je – i to govorim s punom ozbiljnošću – najskuplji način reguliranja temperature koji postoji.

Iz dijagrama je vidljivo ključni fenomen: termostat ne uključuje kotao pri točno podešenoj temperaturi, već u rasponu tzv. histereze (obično 0,5 do 1,5 °C kod ručnih termostata). Kotao se dakle uključi kada temperatura pada ispod donje granice, a isključi kada dostigne gornju granicu. Bez termostata bi krivulja rastla linearno gore – a to košta novac.

Podešavanje temperature – osnova svih ostalih

Izgleda trivijalno, ali iz prakse znam da većina ljudi ima na termostatu podešenu temperaturu višu nego što u stvari treba. Razlog? Termostat je postavljen u hodniku ili predvorju, gdje je uvijek hladnije nego u dnevnoj sobi. Tako podešavamo 23 °C na termostatu da bismo imali udobnih 21 °C u dnevnoj sobi – i plaćamo za 23 °C u cijeloj kući uključujući hodnike, kupaonice i prostorije gdje se gotovo ne zadržavamo.

Preporučene temperature prema vrsti prostorije i situaciji

Situacija / Prostorija	Preporučena temperatura	Štednja u odnosu na 23 °C
Dnevna soba / boravak tijekom dana	20–21 °C	12–18 %
Sobica / noć	17–18 °C	30–36 %
Kupaonica (tijekom upotrebe)	22–24 °C	—
Neprostrana prostorija	14–15 °C	48–54 %
Vikend kućica / odsutnost	8–10 °C (zaštitna toplina)	65–75 %
Rad izvan kuće (8–10 sati)	15–16 °C	42–48 %

Ključna stvar kod ručnog termostata: temperaturu morate ručno mijenjati Vi. Termostat to za Vas neće učiniti. Ali ako stvorite naviku – svaki večer prije spavanja okrenite gumb na noćnu temperaturu, svakog jutra ga okrenite natrag – možete uštedjeti jednako učinkovito kao s programabilnim modelom. Zavisi samo o disciplini.

Gdje postaviti termostat – ključni faktor koji većina podcjenjuje

Ovo je najčešća uzrok nepotrebnog trošenja energije koju često primjećujem u praksi. Postavljanje ručnog termostata utječe na mjerenje temperature i time direktno utječe na to kada kotao uključuje i isključuje.

Gdje termostat ne smije biti

• Iza zavesa ili zavjese – zrak iza zavjese je značajno hladniji, termostat „misli“ da je zima, a kotao grije stalno. U praksi sam vidio razliku od 3–4 °C u odnosu na središte prostorije.
• Iza radijatora ili izvora topline – suprotni problem. Termostat „misli“ da je toplije, isključuje kotao pre ranih i ostatak kuće je hladan.
• Na vanjskoj zidini – hladna zidina hladi uređaj, termostat reagira na temperaturu zida, a ne zraka.
• Na sunčanoj strani – direktno sunčano svjetlo može zagrijati termostat za 5–8 °C. Kotao se ne uključuje čak i kad je u kući zima.
• U hodniku ili predvoru – ako hodnik nije direktno dio grijanog prostora, temperatura tamo varira značajno više nego u dnevnoj sobi.
• Blizu vrata na vrt ili garáž – struj hladnog zraka pri svakom otvaranju vrata omete mjerenje.

Idealno postavljanje

Termostat bi trebao biti na unutrašnjoj zidini glavne dnevne sobe, na visini od 1,2 do 1,5 metra od poda (to je visina u kojoj se kreće zrak koji u stvari dišemo), van direktnog sunca, više od 50 cm od bilo kojeg radijatora i na mjestu gdje nema nepotrebnog vjetra.

Ako imate termostat na neprihvaćenom mjestu i ne možete ga jednostavno premjestiti (npr. zbog kabela), razmislite o zamjeni za model koji ima odvojeni senzor temperature na kabelu. Neke jednostavne ručne termostate ovaj oblik nuditi, što vam daje puno više slobode pri montaži.

Način ručnog prebacivanja – kako ga uvesti u praksu

Ručni termostat od Vas zahtijeva aktivnu sudjelovanje. To može zvučati kao nedostatak, ali s druge strane: Vi imate kontrolu, a Vi možete reagirati na stvarnu situaciju, a ne na predprogramirani raspored. Evo nekoliko praktičnih navika koje možete uvesti već sutra:

Jutarnji ritual – početak dana

Jutarnje prije nego što izađete iz kuće, okrenite termostat na temperaturu od 15–16 °C. Ponekad je dovoljno smanjiti za 3–4 °C. Zanimljivo je da to traje 5 sekundi. Za cijelu sezonu grijanja (otprilike 180 dana, od kojih je oko 130 radnih dana) i s 8 sati uštede dnevno, možete uštedjeti 25–35 % troškova grijanja u radnim danima. S prosječnim mjesečnim računom od 120 € za plin, to može biti 30–40 € mjesečno.

Noćna ušteda – najjednostavnija stvar koju možete učiniti

Prije spavanja smanjite termostat na 17–18 °C. U većini kuća i stanova spavamo u spavaćoj sobi, gdje je drugačije toplinsko okruženje nego u dnevnoj sobi. Ako spavate pod jastukom, slobodno stavite 16 °C – spavanje na nižoj temperaturi je zdravije i kvalitetnije. Tijelo se brzo navikne, većina ljudi nakon tjedan dana prestaje osjećati taj razliku kao neugodnu.

Vikend i praznični režim

Ako odlazite na vikend, smanjite termostat na 10–12 °C. Ne ostavljajte ga na 20 °C „jer ćete se vratiti navečer u nedjelju“ – kuća se zagrije za 1–2 sata, a ne za 48 sati. S dobrim toplinskim izolacijom čak je dovoljno smanjiti na 12 °C i kuća neće zahladiti ispod udobne temperature ni za 2 dana. Ako je kuća starija i lošije izolirana, osigurajte barem 8–10 °C kao zaštitu od mraza.

Histerija termostata i zašto je važna za potrošnju

Histerija je parametar koji većina korisnika ručnih termostata ne poznaje, a ipak ima direktni utjecaj na potrošnju. Radi se o razlici između temperature na kojoj se kotao uključuje i temperature na kojoj se isključuje.

Primjer: postavite 20 °C. Termostat s histerijom od 1 °C uključuje kotao na 19,5 °C i isključuje ga na 20,5 °C. Termostat s histerijom od 0,5 °C uključuje na 19,75 °C i isključuje na 20,25 °C. Što to znači u praksi?

• Veća histerija (1–2 °C) – kotao radi dulje u jednom ciklusu, manje uključivanja, niža potrošnja kotla, ali temperatura u prostoriji varira više. Za većinu kuća je to prihvatljivo i energetski neutralno.
• Mala histerija (0,3–0,5 °C) – kotao se često uključuje, kratki ciklusi, veća potrošnja gorionika, ali temperatura je stabilnija. U niskotoplim sustavima (podno grijanje) to je problem, jer kotao se čak ne uspije zagrijati na radnu temperaturu.

Za običajno radijatorsko grijanje optimalna je histereza od 1 °C. Ako imate starije bimetalni termostat i čini vam se da kotao prekida pre često (svakih 3–5 minuta), to može biti upravo zbog male histereze ili pogrešnog postavljanja. Pogledajte i članak Kalibracija i podešavanje ručnog termostata, gdje je ta tema detaljno razrađena.

Konkretni modeli ručnih termostata i njihovo podešavanje za uštedu

Nisu svi ručni termostati isti. Razlika između jeftinog bimetalnog uređaja za 15 € i kvalitetnijeg elektromehaničkog termostata može biti u preciznosti mjerenja i to 2–3 °C, što direktno utječe na to kada kotao prekida. Pogledajmo konkretne proizvode iz prakse.

Za jednostavne primjene u stanovima i manjim kućama preporučujem Avansa TH1 – radi se o kompaktnom ručnom termostatu s preciznom regulacijom. Prednost mu je intuitivni gumb s jasnom skalom, pa prebacivanje između dnevne i noćne temperature traje manje od sekunde. Ako ga pravilno postavite na unutrašnju zidnu površinu dnevne sobe i razvijete naviku dnevne promjene, može konkursirati skupljim programabilnim modelima.

Ako tražite termostat s nešto otpornijim mehanizmom i širim rasponom podešavanja, Avansa 2003 je proviziran model s histerézom oko 1 °C, što je za radijatorsko grijanje idealna vrijednost. Pogodan je za kuće, gdje je potrebna pouzdana dugoročna upotreba bez potrebe za servisnim zahvatom.

Za korisnike koji žele ručni termostat s nešto većom preciznošću i stabilnošću, zanimljiva je opcija Euroster Q1. Ovaj model ima elektromehanički senzor s preciznošću ±0,5 °C, što znači da kotao prekida točno kad treba – ni ranije ni kasnije. Manje odstupanja od podešene temperature = manje „neželjenih“ ciklusa kotla.

Za podno grijanje ili električno grijanje preporučujem pogledati SALUS EUROTEMP RT 10, koji ima finiju regulaciju pogodnu za sporije sisteme s većom toplinskom tromošću. Kod podnog grijanja pravilna histeréza je ključna – ne želite da se pod pregreje, jer hlađenje traje sate. Vidi i Priključak ručnog termostata na kotao i podno grijanje, gdje su detaljno opisane šeme priključka.

Za jednostavne primjene u kućicama, garažama ili sezonskim objektima Saswell 919 je pouzdana i cjenovno dostupna opcija. Važno kod kućica: ako odlazite na duži vremenski period, podešajte zaštitu od mraza na 5–8 °C, a ne niže. Preniska temperatura može oštetiti cijevi kondenzacijom vlažnosti na hladnim zidovima, a ne samo mrazom.

Toplim udobnostima vs. potrošnja – gdje je granica

Štednja ima smisla samo do određene granice. Hladnija kuća nije samo neprijatna – je nepovoljna i dugoročno skuplja. Kod stalne temperature ispod 15 °C u uženim prostorijama opasno je:

• Kondenzacija vlažnosti na hladnim površinama i stvaranje gljivica (sanacija gljivica košta više puta više od ušteđenih eura za plin)
• Povećana bolestnost – prehlade, disajna poteškoće
• Raskrinkavanje zida i konstrukcija kod brzog zagrijavanja
• Veća potreba za energijom za ponovno zagrijavanje hladnih masa zida i namještaja

Tzv. toplinska masa građevine je ključni pojam: što je kuća masivnija (deblji zidovi, beton), to joj je duže potrebno da se ohladi – ali toliko joj je duže potrebno da se ponovno zagrije. Ako smanjite temperaturu u masivnoj kući za 5 °C cijeli vikend, može trajati 4–6 sati da se kuća u ponedjeljak ponovno zagrije. Uključite to u izračun uštede.

Ventilacija i grijanje – kako to ne raditi pogrešno

Jedna od najvećih energetskih grešaka koje vidim u praksi: ljudi ventiliraju otvaranjem prozora cijeli sat (tzv. špica ventilacija), a pri tome ostavljaju termostat podešen na 21 °C. Kotao tada radi neprekidno, jer hladan zrak iz prozora stalno smanjuje temperaturu ispod podešene vrijednosti.

Prikladan način ventilacije pri grijanju

1. Prije otvaranja prozora smanjite termostat na minimum (ili ga isključite).
2. Otvorite prozor POTPUNO 5–8 minuta – kratka intenzivna ventilacija zamijeni zrak mnogo učinkovitije nego što to čini sati špica ventilacije.
3. Zatvorite prozor, vratite termostat na traženu temperaturu.
4. Kuća se za 15–20 minuta ponovno zagrije, a zidovi nisu uspjeli ohladiti.

Špica ventilacija ohladi zidove, pod i namještaj – a zagrijavanje tih masa je energijski puno zahtjevnije nego što je zagrijavanje zraka. Zrak je lagan, brzo se zagrije. Zidovi su teški, sporije se zagrijavaju i troše energiju.

Kalibracija – što učiniti ako termostat neprecizno mjeri

Stariji ručni termostat može nakon prošlih godina izgubiti preciznost mjerenja. Znak: na gumbu imate postavljeno 20 °C, ali u sobi je stvarno samo 17 °C (ili obrnuto 23 °C). Bimetalski senzori se mogu pomaknuti, kontakte oksidirati ili jednostavno zastarijeti.

Osnovni postup kalibracije ručnog termostata:

1. Postavite kalibriran točan termometar na istu visinu i mjesto gdje je termostat (ne direktno na njega).
2. Pričekajte 30–45 minuta bez otvaranja vrata i prozora da se temperatura stabilizira.
3. Usporedite temperaturu na termometru s vrijednošću na kojoj se termostat upravo uključuje ili isključuje.
4. Ako je odstupanje veće od 1 °C, tražite na termostatu kalibracijski šrafciger (obično mali vijak na dnu uređaja ili iza gumba).
5. Malim šrafcigerom okrećite u malim koracima (maks. 0,5 okretanja odmah), pričekajte 15 minuta, ponovite.

Detaljniji postup uključujući fotografije i vrste šrafcigera pronađete u članku Kalibracija i postavljanje ručnog termostata. Ako odstupanje premašuje 3–4 °C, kalibracija obično ne pomaže – vrijeme je za zamjenu termostata.

Ručni termostat i podno grijanje – posebna pravila

Podno grijanje ima potpuno drugačiju dinamiku od radijatorskog. Tepelna masa poda je ogromna – ovisno o sastavu može proći 2–6 sati dok se pod iz hladnog ne zagrije do osjećajne temperature. To ima značajan utjecaj na upravljanje ručnim termostatom.

Pri podnom grijanju vrijede ova pravila:

• Ne isključujte podno grijanje kratkim intervalima – noćni pad ispod 16 °C može uzrokovati da ćete ujutro čekati 3–4 sata da se pod zagrije.
• Radite s manjim temperaturnim razlikama – umjesto pada s 21 °C na 15 °C smanjujte samo na 18–19 °C. Ušteda će biti manja, ali sustav će ostati u redu.
• Nikada ne premašite maksimalnu površinsku temperaturu poda – kod drvenih podova to je obično 27 °C površine, kod keramike 29 °C. Ručni termostat postavite tako da temperatura zraka ne premaši vrijednost na kojoj bi pod mogao preći ove granice.
• Kombinacija s termostatskom glavom – ako imate podno grijanje s razdjelnikom i termostatskim glavama, ručni sobni termostat upravlja samo uključivanjem pumpe ili kotla. U tom slučaju je njegova postavka još važnija.

Praktični scenariji iz stvarnih narudžbi

Scenarij 1: Stan 3+1, plinom grijan, termostat na hodniku

Kupac se žalio da troši 180 m³ plina mjesečno, iako u kući nisu "ni bili štedljivi". Nakon pregleda ispostavilo se: termostat na hodniku, postavljen na 23 °C. Hodnik je blizu ulaznih vrata, gotovo uvijek hladniji za 3–4 °C od dnevne sobe. Rezultat: kotao je bio u stalnom radu da bi zagrijao hodnik na 23 °C, a dnevna soba je bila 25–26 °C. Pomicanjem termostata u dnevnu sobu i postavljanjem na 20 °C potrošnja je pala za više od 20 % bez bilo kakve druge promjene.

Scenarij 2: Kuća, vila, grije višak tijekom vikenda

Vlasnica vile ostavljala je termostat tijekom zime stalno postavljen na 18 °C, jer se plašila plijesni. U stvarnosti se u vili zadržavala samo svaki drugi vikend (2 dana od 14). Rješenje: smanjiti na 10 °C (zaštitu od mraza + eliminaciju plijesni) i prije dolaska pozvati susjeda da podigne na 20 °C. Ušteda: više od 60 % uz održavanje istog udobnosti tijekom boravka.

Scenarij 3: Novogradnja s podnim grijanjem, preagresivno uključivanje

Kupac u novoj novogradnji s podnim grijanjem svaku noć smanjivao termostat na 15 °C i svakog jutra čekao da se pod zagrije do podne. U međuvremenu je primijetio da kotao radi dugo na punom kapacitetu, što povećava trošenje. Rješenje: noćni pad samo na 18 °C, jemka korekcija tijekom dana. Udobnost se značajno poboljšala, a potrošnja nije pala – čak se neznatno smanjila, jer je kotao radio učinkovitije u duljim ciklusima s nižim kapacitetom.

Dodatni mjere koje višestruko povećavaju učinak ručnog termostata

Sam termostat je samo regulator – radi s toplinom koju sustav proizvodi. Ako želite da svako postavljanje termostata ima što veći učinak, treba se uputiti i na okolne uvjete:

• Isplivanje radijatora – zrak u radijatoru smanjuje njegov kapacitet za 20–40 %. Isplivanje traje 2 minute i može dramatično poboljšati učinak cijelog sustava. Učinite to svakom jeseni prije grijaće sezone.
• Termostatske glave na radijatorima – čak i uz ručni sobni termostat možete imati termostatske glave (TRV) na pojedinačnim radijatorima. Sobni termostat upravlja kotlom, TRV reguliraju pojedinačne sobe. Ovo je vrlo učinkovita kombinacija.
• Hidrauličko uravnoteženje sustava – ako su neke sobe uvijek pretopljene, a druge prehladne, problem nije termostat, već neuravnotežen sustav. Pravilno uravnoteženje osigurava da će termostat regulirati cijeli dom ravnomerno.
• Bravilo prozora i vrata – svaki ulaz hladnog zraka pretvara termostat u Sisipov posao. Silikonsko bravilo prozora i vrata košta nekoliko eura i može uštedjeti 10–15 % troškova grijanja.
• Smanjenje namještaja ispred radijatora – stolica ili police ispred radijatora mogu smanjiti njegov kapacitet za 30–50 %. Termostat to kompenzira duljim radom kotla.
• Zatvorena vrata između soba – pri regulaciji jednim ručnim termostatom važno je da referentna soba (gdje je termostat) nije direktno povezana s nezagrijanim prostorima.

Kada ručni termostat nije dovoljan i vrijeme je razmisliti o nadogradnji

Ručni termostat je idealno rješenje za jednostavne i stabilne životne obrasce – isto vrijeme probuđanja, rada, spavanja. Ako vaša situacija uključuje nepravilne rasporede, više grijaćih zona, rad iz kuće koji se izmjenjuje s odsustvima, ili ako želite daljinsko upravljanje putem mobitela, može biti vrijeme razmisliti o digitalnom ili programabilnom termostatu. Usporedbu obaju tipova pronađete u članku Ručni protiv digitalnog termostata – koji se više isplati. Montažu i zamjenu termostata novim modelom opisuje članak Montaža ručnog termostata korak po korak.

U međuvremenu: ako imate stari bimetalski termostat s odstupanjem mjerenja 2–3 °C, njegova zamjena modernim ručnim modelom s preciznošću ±0,5 °C može se vratiti za jednu grijaću sezonu samo zbog točnije regulacije. Ne uložite u pametni termostat ako je osnovni problem neprecizan senzor.

Najčešće pitanja (FAQ)

Oplata li se svakog dana ručno prebacivati termostat između dnevne i noćne temperature?

Da, jasno. Iako to zvuči kao mučenje, traje 5–10 sekundi, a ušteda kod strašnoj primjeni može dostići 15–25 % godišnjih troškova grijanja. Izračunajte: ako platite za grijanje 1 400 € godišnje, to je 210–350 € ušteđeno godišnje za cijenu dvije rotacije gumba dnevno. Ako vam to zvuči "previše", uložite u programabilni termostat – uštedite isto, ali automatski.

Koja je minimalna sigurna temperatura u kući tijekom odsustva?

Za naseljene kuće preporučujem minimum 10–12 °C za kratko odsustvo (do 5 dana) i 8 °C za duže odsustvo. Ispod 8 °C postoji opasnost od zamrzavanja vode u cijevima tijekom duže mrazne talaske, čak i ako je kuća relativno topla. Za vile i nezauzete objekte granica za zaštitu od mraza na 5–6 °C ovisi o toplinskoj izolaciji i položaju cijevi. Ako cijevi prolaze kroz nezagrijane prostorije (garaza, podrum), postavite minimalno 10 °C.

Zašto kotao stalno radi, iako je na termostatu postavljena dovoljna temperatura?

Pričina može biti više. Najčešće: termostat je na pogrešnom mjestu (blizu prozora, u hladnom hodniku), ili je neprecizno kalibiran i uključuje se kasnije nego što bi trebao. Sljedeća mogućnost: kvar kontakata termostata ili pogrešno priključenje – kotao dobiva stalni signal za grijanje umjesto signala od termostata. Ova problematika detaljno je analizirana u člancima Zašto ručni termostat ne uključuje grijanje – uzroci i rješenja i Česti kvarovi ručnih termostata i kako ih ukloniti.

Možete li ručnim termostatom regulirati i električno grijanje (direktno grijanje)?

Da, ali morate provjeriti je li termostat dimenzioniran za direktno prekidanje električnog opterećenja. Većina ručnih termostata za kotlove radi na naponu 230 V i opterećenju do 6–10 A. Električni paneli mogu imati veći snag – provjerite snagu panela i usporedite je s maksimalnim strujom termostata u tehničkoj dokumentaciji. Kod direktnog grijanja je točnost i stabilnost ručnog termostata posebno važna, jer je električna energija skuplja od plina, a svaki dodatni stupanj odmah se očituje na računu.

Jel razlika u uštedi između jeftinog bimetalnog termostata i kvalitetnijeg elektromehaničkog model?

Da, i može biti veća nego što biste očekivali. Jeftini bimetalni termostat može imati grešku mjerenja do 2–3 °C, što znači da postavite 20 °C, ali će kotao isključiti tek pri 22–23 °C. To su 2–3 °C suvišnog grijanja, što znači 12–18 % suvišne potrošnje energije. Kvalitetniji elektromehanički termostat s točnošću ±0,5 °C eliminira taj problem. Razlika u cijeni između jeftinog i kvalitetnijeg ručnog termostata je obično 15–40 €, što se kod takve razlike u točnosti vrati za manje od jedne grijane sezone.

Što ako imate više prostorija u kući, a samo jedan ručni termostat?

Jedan centralni ručni termostat upravlja cijelim sustavom prema temperaturi u referentnoj prostoriji. Ostale prostorije regulirate termostatskim glavama (TRV) na radijatorima – jednom postavite traženu temperaturu za tu prostoriju, a one same reguliraju protok. To je vrlo učinkovita i cjenovno dostupna kombinacija. Prostorije gdje nema termostata možete imati na 17 °C (spavaća soba), druge na 20 °C (sobu za boravak) bez promjene postavke sobnog termostata. Kod izbora pravog termostata za kuće s više prostorija pomoći će članak Kako izabrati ručni termostat za Vašu kuću.

Zaključak: Ručni termostat je alat – važno je tko ga drži

Ručni termostat nije zastareno rješenje za one koji ne mogu priuštiti pametne tehnologije. To je otporan, pouzdan i trajan uređaj koji kod ispravnog korištenja može uštedjeti iste iznose kao i njegove programabilne alternative. Razlika nije u uređaju – ona je u upotrebi.

Ako niste sigurni kako postaviti Vaš konkretan model termostata za maksimalnu uštedu, napišite nam marku i vrstu grijanja – s radosti ćemo Vas savjetovati.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate li se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u Vašoj kući? Napišite nam – s radosti ćemo Vas savjetovati.

Ime i prezime Nemojte popunjavati ovo polje:

Email

Poruka