Kako podesiti i regulirati niskotemperaturni kotao

Kako podešavati i regulirati niskotemperaturni kotao

Niskotemperaturni (klasični) plinski kotlovi pripadaju među najrasprostranjenijim izvorima topline u starijim domaćinstvima na Slovačkoj. Na razliku od modernih kondenzacijskih kotlova ne iskorištavaju toplinu kondenzacije dimnih plinova, no i dalje se može jednostavno i jeftino regulirati njihov rad tako da griju točno onoliko koliko je stvarno potrebno. Točno podešena temperatura grijaće vode u kombinaciji s odgovarajućim tipom regulacije može smanjiti potrošnju plina bez ikakvih promjena u samom kotlu – dovoljno je dodati ili podešavati regulaciju. U ovom članku objasnit ćemo koji je razliko između jednostavnog sobnog termostata i ekvitermne regulacije, koje temperature se preporučuju u praksi i koje pribore vrijedi dodati čak i starijim kotlima.

Klasični sobni termostat u odnosu na ekvitermnu regulaciju

Većina niskotemperaturnih kotlova se u praksi regulira najjednostavnijim mogućim načinom – sobnim termostatom. On mjeri temperaturu zraka u prostoriji gdje je instaliran (tipično dnevna soba ili hodnik), i kada temperatura padne ispod podešene vrijednosti, daje kotlu nalog za upaljenje gorionika. Kada se postignuta željena temperatura, kotao se isključi. Radi se o principu uključi/isključi (ON/OFF), koji je jeftin, pouzdan i većina starijih kotlova bez problema radi s njim od proizvodnje.

Neki modeli niskotemperaturnih kotlova (ne svi) podržavaju i tzv. ekvitermnu regulaciju. Kod nje vanjski temperaturni senzor mjeri trenutnu temperaturu vani, a upravljačka elektronika kotla prema unaprijed podešenoj krivulji kontinuirano prilagoduje temperaturu grijaće vode – što je vani hladnije, to više kotao „zagrije" vodu u radijatore, a obrnuto. Rezultat je ravnomjernije grijanje bez nepotrebne oscilacije temperature u prostoriji i manje ciklusa upaljenja gorionika (uključivanja i isključivanja).

Važna napomena: dok kod kondenzacijskog kotla smanjenje temperature grijaće vode donosi izražen rast učinkovitosti (kondenzacija dimnih plinova nastaje kod temperature povratne vode otprilike ispod 55 °C, a što je niže, to više topline se iz dimnih plinova „izvuče" dodatno), kod niskotemperaturnog kotla taj efekt je odsutan ili je značajno slabiji. Niskotemperaturni kotao dakle ne dobiva isti bonus u učinkovitosti samo time što ćete vodu podešavati što nižu – naprotiv, preniska temperatura grijaće vode može uzrokovati da radijatori ne uspiju dovoljno zagrijati prostoriju kod jakih mrazova. Prednost regulacije kod niskotemperaturnog kotla je stoga u tome što se ne grije više nego što je potrebno, a ne u traganju za što nižom temperaturom vode svaku cijenu.

Prije nego što odlučite za ekvitermnu regulaciju, potrebno je provjeriti podržava li je konkretni model kotla (obično se radi o upravljačku elektroniku s tzv. eBus, OpenTherm ili drugom digitalnom komunikacijskom busu). Ako kotao takav bus nema, ostaje jednostavan sobni termostat – što nije na štetu, ali treba računati s time da će temperatura u prostoriji blago oscilirati oko podešene vrijednosti.

Preporučene temperature

Tocne vrijednosti se razlikuju prema konkretnom kući, dimenziji radijatora i intenzitetu mrazova, no u praksi se pokazale sljedeće orijentacijske rasponi:

Kako postupiti u praksi: kod jakih mrazova potrebno je podešavati višu temperaturu grijaće vode (blizu 70 °C), da bi radijatori uspijeli prekrivati toplinske gubitke kuće. Tijekom umjerenijeg vremena dovoljno je niža temperatura vode (blizu 55 °C) – time se štedi plin bez ikakvih promjena na sobnom termostatu. Ako kotao ima mogućnost podešavanja tzv. ekvitermne krivulje, to prilagođavanje preuzima automatski. Bez nje treba ručno mijenjati temperaturu vode na kotlu prema trenutnom vremenu, ili je podešavati na srednju vrijednost koja zadovoljava većinu običnih dana u sezoni.

Sobnu temperaturu preporučujemo ne podiži više od 22 °C – svaki dodatni stupanj znači značajno veću potrošnju plina. U prostorijama koje se obično ne koriste (npr. spavaća soba dnevno), vrijedi održavati nižu temperaturu pomoću privremene vrijednosti ili termostatske glave na radijatoru.

Pribor za regulaciju

Čak i stariji niskotemperaturni kotao se može dopuniti priborom koji poboljšava točnost i udobnost regulacije. Izbor ovisi o tome podržava li kotao ekvitermiku (potreban je vanjski senzor), ili je dovoljan kvalitetan sobni/tejmovi termostat.

Protherm – Senzor vanjske temperature (kablasni) za kotlove s eBus busom – omogućuje dodatno aktiviranje ekvitermne regulacije na kotlovima s komunikacijskim busom eBus. Kotao sam prilagoduje temperaturu grijaće vode prema trenutnoj vanjskoj temperaturi, čime se smanjuje broj nepotrebno uključivanja i isključivanja gorionika. Prikladan samo za modele koji podržavaju ekvitermiku – kompatibilnost treba provjeriti prema konkretnom tipu kotla. Cijena od 33,54 €.

Vaillant VRT 50 – sobni, odnosno ekvitermni termostat s tjednim programom. Omogućuje podešavanje različitih temperatura za pojedine dane i sate (npr. privremena vrijednost noću ili tijekom radnog tjedna, kada nitko nije kod kuće), pa se ne mora ručno mijenjati temperatura na kotlu. Cijena od 71,64 €.

Prije kupnje bilo kojeg pribora preporučujemo provjeriti kompatibilnost s konkretnim modelom i proizvođačem kotla – naročito kod vanjskog senzora potrebna je podrška odgovarajućeg komunikacijskog busa (npr. eBus kod Protherm/Vaillant kotlova). Kod običnog sobnog termostata s tjednim programom kompatibilnost je u pravilu šira, jer većina kotlova može upravljati jednostavnim prekidačkim kontaktom.

Jednostavna štednja čak i s starijim kotlom.

Utlje i vremenski program – jednostavna štedrost čak i s nekim starijim kotlom

Jedna od najjednostavnijih i istovremeno najučinkovitijih štedrosti kod starijeg niskotemperaturnog kotla ne odnosi se direktno na sam kotao, već na to kada i na koju temperaturu se uopće grije. Ako se u stanu ili kući obično grije na istu temperaturu 24 sata dnevno bez obzira na to je li netko kod kuće ili je li to noć ili dan, gotovo uvijek je to besmisleno trošenje.

Tokom toga služi tjedni program termostata – omogućuje unaprijed postaviti kada treba biti toplije (npr. ujutro prije odlaska na posao ili školu i navečer nakon povratka) i kada je dovoljno niža, utljeva temperatura (noću, tijekom dana kada je stan prazan, tijekom vikenda, ako je obitelj van kuće). Zbog toga nitko ne mora voditi računa o ručnom mijenjanju temperature na kotlu – termostat to radi automatski prema naprogramiranom rasporedu.

Tipični primjer postavke u običnoj kući:

• 6:00 – 8:00 – udobna temperatura (npr. 21 – 22 °C), obitelj se spremi za posao/školu
• 8:00 – 16:00 – utlje (npr. 18 – 19 °C), stan je prazan
• 16:00 – 22:00 – udobna temperatura, obitelj je kod kuće
• 22:00 – 6:00 – noćno utlje (npr. 17 – 18 °C), bolje spavanje i niža potrošnja

Utlje ne treba shvatiti kao potpuno isključenje grijanja – radi se više o umjernom smanjenju temperature za nekoliko stupnjeva. Zbog tromosti zida i radijatora kuća se ne ohladi odmah i nakon utlja temperatura se brzo vraća na udobnu vrijednost, jer je razlika koju treba zagrijati samo mala.

Ova forma regulacije je jedna od najjeftinijih investicija koje se mogu napraviti čak i kod kotla starog mnogo godina – ne zahtijeva nikakvo uključivanje u sam kotao ni plinski sustav, samo zamjenu ili dopunjavanje sobnog termostata za programabilni model.

Orientacijske vrijednosti iz tabele niže u članku.

Dva pristupa regulaciji razrađena u članku.

Dopuna pomoću koje se i stariji kotao može opremiti.

Česta pitanja

Može li se niskotemperaturni kotao regulirati ekvitermno?
Samo neki modeli – ovisi o tome ima li kotao upravljačku elektroniku s podrškom komunikacijske magistrale (npr. eBus) i ima li proizvođač za taj tip nudi vanjski senzor temperature. Kompatibilnost treba provjeriti prema konkretnom modelu kotla prije kupnje senzora.

Koju temperaturu postaviti na stari plinski kotao?
Orijetirano temperaturu grijane vode 55 – 70 °C prema mrazu i dimenzioniranju radijatora, sobnu temperaturu oko 20 – 22 °C tijekom dana i nižu (utljevu) noću ili kada nitko nije kod kuće.

Isplati li se dodati programabilni termostat starijem kotlu?
Da, radi se o jednoj od najjeftinijih i najbržih povratnih izmjena – omogućuje automatsko utlje noću i kada je stan prazan, bez potrebe za ručnim mijenjanjem temperature, i radi čak i s običnim starijim kotlom bez ekvitermne magistrale.

Donosi li niska temperatura grijane vode istu štednost kao kod kondenzacijskog kotla?
Ne. Kondenzacijski kotao pri niskoj temperaturi povratne vode (ispod cca 55 °C) koristi i kondenzacijsko toplinu dimnih plinova, čime se značajno povećava njegova učinkovitost. Niskotemperaturni kotao ne koristi taj efekt ili je samo minimalan, pa je prinos smanjenja temperature vode znatno manji – važnije je ne grijeti više nego što je stvarna potreba.

Dovoljno li je za regulaciju starijeg kotla jednostavan sobni termostat?
Da, sobni termostat koji radi na principu uključi/isključi je uobičajeno i pouzdano rješenje za većinu niskotemperaturnih kotlova. Za veći udobnost i štednost isplati se odabrati model s tjednim programom.

Koliko značajno utječe mraz na postavku temperature grijane vode?
Značajno – pri jakom mrazu je potrebna viša temperatura vode (blizu 70 °C), da bi radijatori pokrili toplinske gubitke kuće, dok se pri umjerenom vremenu zadovolji niža temperatura (blizu 55 °C), što štedi plin.

Povezane teme

• Servis, održavanje i rezervni dijelovi za niskotemperaturni kotao
• Koliko uštedim prelaskom na kondenzacijski kotao
• Kakav je razlika između niskotemperaturnog i kondenzacijskog kotla
• Česta pitanja o niskotemperaturnim plinskih kotlovima

Ako ste sigurni da ste pravilno postavili krivulju grijanja ili odabrali odgovarajući regulator za Vaš kotao, napišite nam njegov tip i marku – s radosti ćemo Vas savjetovati.

Imate pitanje vezano uz ovu temu?

Nemate odluku ili rješavate konkretnu situaciju u Vašem domaćinstvu? Napišite nam – s radosti ćemo Vas savjetovati.