Česti kvarovi solarnih regulacija: poruke o pogreškama, prekidi rada pumpe i netočni osjetnici

Česte kvarne solarnih regulacija: grešni kodovi, prekidi pumpe i neprecizni senzori

Regulacija solarnog sustava je srce cijelog termalnog solarnog sustava. Kada radi ispravno, ni ju ne primjećujete – pumpa se uključuje točno kad treba, bojler se grije bez nepotrebnih gubitaka, a temperature u sustavu su pod kontrolom. Kada se, međutim, nešto pokvari, sustav prestaje učinkovito raditi ili se potpuno zaustavi. Kupci obično prvi problem primijete tek kad voda u bojleru prestane biti vruća u ljetu, ili kad se pumpa uključi u sredini noći bez očiglednog razloga.

U ovom članku ćemo se upoznati s najčešćim kvarovima s kojima se pri solarnim regulacijama susrećemo u praksi – grešni kodovi, nefunkcionalne pumpe, loši senzori, greške u postavkama softvera i mehanički kvarovi. Svaku od njih ćemo analizirati tako da znate što tražiti, kako dijagnosticirati problem i kad je situacija rješiva samostalno, a kad je potrebno pozvati stručnjaka.

Ako ste tek u fazi izbora regulacije, preporučujemo da prvo pročitate članak Kako izabrati regulaciju za solarni sustav: na što obratiti pozornost ili Euroster 813 Solar vs. kontrolne stanice ZPS: usporedba funkcija i upotrebe. Ako već imate sustav i rješavate konkretni kvar, čitajte dalje.

Kako solarna regulacija "zna" da nešto ne radi

Moderni solarni regulatori – bilo da je riječ o jednostavnom diferencijalnom termostatu tipa Euroster 813 Solar, ili o punovaljanim kontrolnim stanicama kao što su ZPS 6, ZPS 16 ili ZPS 28 – stalno monitoriraju temperature na senzorima, stanje pumpe, a u nekim slučajevima i protok i tlak u krugu. Kada izmjeri vrijednost izvan očekivanog raspona ili detektira logičku grešku (npr. senzor kolektora pokazuje nižu temperaturu od senzora spremnika u situaciji kada pumpa radi neprekidno sat vremena), to procjenjuje kao grešku i prikazuje grešni kod.

Grešni poruke, dakle, nisu samo o kvaru same pumpe ili regulatora – većinom signaliziraju problem negdje u sustavu, koji regulator samo detektira. Zato je važno ne ugasiti grešni kod bez toga da biste utvrdili uzrok.

Najčešći grešni kodovi i njihovo značenje

Svaki proizvođač ima svoj sustav grešnih kodova, pa je prvi korak uvijek uzeti u ruke uputstvo za upotrebu konkretne regulacije. Iako to, ipak, postoje skupine grešaka koje su gotovo univerzalne:

E1 / Err1 / SC – kratki spoj ili prekid senzora

Ovo je suvereno najčešći grešni kod u praksi. Regulacija ga prikazuje kad mjeri vrijednost otpora na nekom ulazu za temperaturni senzor koji je izvan raspona važećeg za NTC senzor (obično 10 kΩ pri 25 °C). Konkretni uzroci:

• Prekid vodiča – vod vođa senzora je mehanički oštećen, probijen pri montaži, ili se izolacija razlomila zbog toplinskog stresa na kolektoru. Otpor je beskonačno visok, regulacija to procjenjuje kao „open circuit".
• Kratki spoj u vodiču – dva vodiča se dodiruju, obično na mjestu gdje kabel prolazi oštrim rubom, ili voda prodre u spojnicu. Otpor je blizu nule, regulacija prikazuje „short circuit".
• Loše pričvršćen senzor na stezaljku – kontakt postoji, ali ima visok prelazni otpor, što se pokazuje kao slučajni grešni poruci koje se mijenjaju s temperaturom.
• Oštećen sam NTC termistor – nakon godina rada pri visokim temperaturama (kolektori mogu u ljetu stagnirati i dostići 180–220 °C) termistor se degradira i mjeri neprecizno, ili se pretrgne njegova unutarnja veza.

Postupak dijagnostike: Odspojite kabel senzora od regulacije i izmjerite otpor direktno na konektorima. Ako imate NTC 10k, pri sobnoj temperaturi (otprilike 20–25 °C) bi mjerilo trebalo pokazati otprilike 10–12 kΩ. Ako vidite OL (open loop) ili 0 Ω, problem je jasan. Zatim pokušajte isto na kablnoj priključnoj točki kolektora – ako ovdje mjerilo pokazuje točno, problem je u kabelu između kolektora i regulacije.

E2 / Err2 – previsoka temperatura kolektora

Regulacija je registrirala temperaturu iznad maksimalne konfigurabilne granice – obično iznad 130–150 °C, ponekad čak 200 °C ovisno o modelu. U praksi to se događa:

• Dugotrajna stagnacija sustava u ljetu pri punom suncu i punom spremniku – kolektori se pregrijavaju jer nema kam prenijeti toplinu.
• Pumpa je zaustavljena (kvar pumpe, prekid struje) i kolektor je bio na suncu – temperatura brzo raste.
• Sustav je izgubio nemrznutu smjesu (otok, neispravno dopunjena čista voda) i tekućina se isparava ili vri.

Ova greška je većinom sigurnosni mehanizam – regulacija zaustavi pumpu da ne unese hladnu tekućinu u vrući izmjenjivač i ne izazove toplinski šok. Nakon hlađenja kolektora, greška bi trebala sama nestati. Ako se ponavlja svakog jutra nakon suncanih noći, treba preispitati dimenzioniranje sustava ili postaviti funkciju hlađenja spremnika.

E3 / Err3 – previsoka temperatura spremnika (zaštita bojlera)

Ako spremnik dostigne postavljenu maksimalnu temperaturu (obično 70–80 °C, ponekad postavljivo i do 95 °C), regulacija zaustavi pumpu bez obzira na diferencijalnu temperaturu. To je u redu i nije stvarni kvar. Problem nastaje kad:

• Temperatura je postavljena prenisko (npr. 55 °C) i spremnik se „pun" brzo, pumpa radi minimum vremena.
• Senzor spremnika je postavljen na pogrešno visinu – prenisko ili previsoko, ne predstavlja stvarnu srednju temperaturu vode.

E4 / Flow error – greška protoka

Ova greška se pojavljuje samo kod regulacija koje imaju ulaz za senzor protoka (flowmeter). Regulacija je odlučila da pokrene pumpu, ali protok se nije pojavio u očekivanom vremenu. Uzroci: zagušeni filtar u solarnom krugu, zrak u sistemu (zrakova kapsula blokira tok), greška pumpe, zatvoreni završni ventil kruga.

Prekidi pumpe – uzroci i dijagnostika

Prekid rada solarnog cirkulacijskog pumpe je druga najčešća uzročnica zaustavljanja rada sistema. Pumpe ne pripadaju regulaciji sama za sebe, ali regulacija ih upravlja – baš zbog toga mnogi kupci namerno dijagnostiku problema pripisuju regulaciji, dok je u stvarnosti problem direktno u pumpi ili njenom napajanju.

Pumpa uopće ne radi – ni pri testiranju

Većina regulacija (uključujući ZPS stanice) ima funkciju ručnog testiranja pumpe – može se pokrenuti direktno iz menija. Ako pumpa ne radi ni pri ručnom pokretanju, problem je gotovo sigurno:

• Nema napajanje regulacije – provjerite da li displej svijetli. Ako ne, provjerite osigurke, osigurač, dovod 230 V.
• Greška izlaza regulacije za pumpu – regulacija ima unutarnje releje ili triake koji prebacuju pumpu. Ovi elementi mogu propasti, posebno ako je sustav dugotrajno izložen prenaponskim udarcima. Za mjerenje: voltmetrom provjerite napon na izlaznim stezaljkama za pumpu pri ručnom testiranju – trebao bi biti 230 V. Ako da, problem je u pumpi. Ako ne, problem je u regulaciji.
• Pumpa je mehanički blokirana – nakon zimskog prestanka ili duže stanke rotor pumpe se može zapečati korozijom ili sedimentima. Većina cirkulacijskih pumpi ima na prednjoj strani odvazdušnu vijku iza koje je vratilo – okrenite je šljokicom (pažljivo, medij je vruć).
• Zrak u pumpi – pumpa radi, ali ne pumpanje, jer je ispunjena zrakom umjesto tekućine. Odvazdušite – kod pumpi Grundfos, Wilo i sličnih, odvazdušna vijka nalazi se direktno na tijelu.

Pumpa radi, ali sustav ne funkcionira

Ovo je zavodniji slučaj – regulacija prikazuje „OK", pumpa bruj, ali temperatura u spremniku ne raste. Mogući uzroci:

• Pumpa radi „na prazno" – ima zračni zavoj u krugu, vrti se, ali stvarni protok je nula ili minimalan.
• Solarna tekućina je nestala i krug je ispunjen zrakom.
• Obrtni ventil je blokiran u zatvorenom stanju – često nakon više godina rada.
• Filtar solarnog kruga je zagušen sedimentima (posebno ako sustav nije redovito pregledan i nezamrziva smjesa se raspadne na kiseline koje napadaju bakar i aluminij).
• Ekspanzijska posuda je izgubila pritisak – sustav nema ispravan radni pritisak, pumpa ne može preći hidrostatski otpor kruga.

Pumpa se neželjeno uključuje – prekratki ciklusi ili noćni rad

Kupci ponekad prijavljuju da se pumpa uključuje na nekoliko sekundi i odmah zaustavi, a to se ponavlja u brzim ciklusima. Uzrok je gotovo uvijek neispravno postavljena diferencijalna temperatura (ΔT uključivanja i ΔT isključivanja) – senzor kolektora i spremnika su preblizu u vrijednostima, regulacija skače oko histereze. O postavljivanju se detaljno bavimo u članku Postavljanje diferencijalne temperature u solarnoj regulaciji: kako ispravno konfigurirati uključivanje.

Noćni rad pumpe je drugi problem – najčešće uzrokovan time što je senzor na kolektoru postavljen neispravno (ne na apsorberu, već na povezivanju cijevi) i noću prenosi toplinu iz cijevi, što varka regulaciju da su kolektori topli.

Neprecizni ili neispravni senzori – kako ih prepoznati

Temperaturni senzori za solarnu regulaciju gotovo isključivo su NTC termistori otpora 10 kΩ pri 25 °C. Nisu skupi, pouzdani i otporni, ali nisu neumrivi. U praksi postoje tri scenarija: senzor je potpuno oštećen (regulacija prijavljuje grešku), senzor mjeri neprecizno (regulacija radi, ali neefikasno), ili je senzor ispravan, ali loše postavljen.

Senzor mjeri neprecizno – skriveni problem

Odmjer od 5–10 °C na kolektorskom senzoru znači da pumpa pokreće prekasno (gubitak solarnih prihoda) ili pre rano (noćni hladnjak). Odmjer na akumulacijskom senzoru dovodi do toga da sustav grije akumulator na druge vrijednosti nego što očekujete.

Znakovi nepreciznog senzora bez greške:

• Akumulator je ljeti topli čak i nakon dugog sunčanog dana.
• Regulacija pokazuje temperaturu kolektora 40 °C ujutro, iako je vani jasno i sunce svijetli 2 sata – to je preniska vrijednost.
• Regulacija pokazuje temperaturu akumulatora 68 °C, ali voda iz slavine je tek topla – senzor je na pogrešnom mjestu, mjeri suhu sloj izolacije, a ne vodu.

Provjerite preciznost senzora: Mjerite otpor senzora pri poznatoj temperaturi. Jedan od najjednostavnijih načina – stavite senzor u čašu s vodom i termometrom. Ako termometar pokazuje 40 °C, NTC 10k bi trebao imati otpor oko 5,3 kΩ (pri 50 °C oko 3,6 kΩ, pri 60 °C oko 2,5 kΩ). Odmjer do ±3 % je normalan; veći odmjer znači zamjenu senzora.

Karakteristična tablica vrijednosti NTC 10k

Temperatura (°C)	Otpor NTC 10k (kΩ)
0	32,7
10	19,9
20	12,5
25	10,0
40	5,3
60	2,5
80	1,3
100	0,68
120	0,38

Postavljanje senzora – izvor mnogih zagonetki

U praksi često vidimo situacije kada cijela regulacija tehnički ispravno radi, ali sustav daje loše rezultate jer senzor nije tamo gdje treba biti. Kolektorski senzor treba biti postavljen na apsorberu kolektora (direktno na metali, a ne na pripojnoj cijevi vani), a akumulacijski senzor treba biti u donjoj trećini akumulatora (mjeri temperaturu na koju treba dozrijati, a ne temperaturu gornje tople sloje). Ako akumulator ima dva ulaza (za solarni i za dopunski izvor), solarni senzor mora biti postavljen ispod solarnog topljenja, a ne iznad njega.

Vise o ispravnom postavljanju i priključivanju možete pronaći u članku Montaža regulacije solarnog sustava: priključivanje pumpe, senzora i ekspanzijske posude.

Softverske i konfiguracijske greške u postavkama regulacije

Nije svaki problem mehanički ili električni – značajna količina kvarova solarnih sustava u praksi nastaje pogrešnom postavkom parametara regulacije. Popis najčešćih konfiguracijskih grešaka:

Prema mala ili prevelika razlika temperature ΔT

Razlika temperature ΔT je razlika između temperature kolektora i temperature akumulatora, pri kojoj se pokreće pumpa. Ako je ΔT postavljena pre niska (npr. 3 °C), pumpa se pokreće čak i kada kolektor donese minimalno topline i sustav radi gotovo bez dobitka. Ako je postavljena pre visoka (npr. 15 °C), pumpa se pokreće prekasno i gubite ranje i večernje solarno dobit.

Preporučene vrijednosti za većinu sustava: ΔT uključivanje 6–8 °C, ΔT isključivanje 3–4 °C. Histeresija između uključivanja i isključivanja treba biti barem 2–3 °C, inače će doći do brzog treptanja (cycling) pumpe.

Maksimalna temperatura akumulatora postavljena pre niska

Ako omeđite maksimalnu temperaturu akumulatora na 55 °C zbog legionela (što je ispravna ideja), ali zaboravite aktivirati funkciju termičkog dezinficiranja, sustav bezbjedno radi, ali su solarni prihodi ljeti ograničeni – akumulator se puni brzo i sustav staja. Rješenje je postaviti maks. temperaturu na 70–75 °C i aktivirati anti-legionelski ciklus na 60 °C s tjednom frekvencijom.

Pogrešno dodijeljeni senzori u meniju

U regulacijama s više ulaza za senzore (što je slučaj svih kontrolnih stanica serije ZPS) može se dogoditi da je pri konfiguraciji pogrešno dodijeljen senzor akumulatora na ulaz kolektora i obrnuto. Rezultat: regulacija pokreće pumpu točno obrnuto nego što bi trebala. Znakovi: akumulator se ne hladi dole, pumpa radi noću, danju je sustav zaustavljen. Rješenje: provjerite u meniju konfiguraciju ulaza.

Funkcija noćnog hlađenja (tank cooling) neželjeno uključena

Neku regulacije, uključujući kontrolne stanice ZPS, imaju funkciju noćnog hlađenja akumulatora – pumpom prenose toplinu iz akumulatora u hladniji kolektor noću. Ta funkcija je korisna ljeti, kada akumulator dostigne maksimalnu temperaturu i želite ga ohladiti na sigurniju temperaturu za upotrebu. Ako je međutim pogrešno uključena u sustavu gdje to ne želite, akumulator se noću ohladi i gubite danju prikupljenu toplinu.

Električke smetnje i ometanja – ono što ne vidite, ali šteti

Regulacije za solarno grijanje su većinom elektronska uređaja napajana iz mreže 230 V, ali prekida niske struje signala senzora u rasponu mV do jedinica V. Kablovi senzora nikada ne smiju biti vodeni zajedno s vodovima (230 V, fazirka, pumpa vod). U praksi, međutim, montaže nisu uvijek idealne, a rezultat je ometanje – regulacija prikazuje oscilirajuće temperature, slučajne kôdice grešaka ili se ponovno pokreće.

Savjet: kablove senzora vodite odvojeno od vodova, idealno u zasebnoj zaštitnoj cijevi ili traci. Kod dužih ruta (preko 10 metara) koristite štitni kabel i štitite ga uzemljite samo s jedne strane (s strane regulacije). Na mjestima gdje prolazi kabel senzora pored frekvencijskog pretvarača (npr. kod solarnih pumpi s regulacijom brzine), štitnje je apsolutno nužna.

Pikovi prenapona iz električne mreže su drugi izvor oštećenja – posebno tijekom oluja. Regulacija treba biti priključena preko zaštite od prenapona klase 3. Ako regulacija ponovno ne funkcioniše bez očigledne mehaničke uzroka, uvijek provjerite stanje mreže i razmislite o instalaciji zaštite od prenapona.

Konkretni primjeri kvarova iz prakse

Slučaj 1: Rezervoar hladan u kolovozu – kolektor pokazuje 22 °C

Kupac je prijavio da solarni sustav kao da „spava“ – tijekom ljetnog razdoblja temperatura rezervoara je bila stalno oko 35 °C, a kolektor pokazivao je samo 28–28 °C čak i u podne. Diagnoza: kabel senzora kolektora je bio vodjen bez zaštite u kutiji na krovu, tijekom ljetnog razdoblja tamo se nakupilo toplina i izolacija je pukla – došlo je do djelomičnog kratkog spoja kroz paru. Mjerenje otpora pokazalo je 18 kΩ pri vanjskoj temperaturi 28 °C, što odgovara 8 °C umjesto stvarnih 100 °C kolektora. Rješenje: novi kabel u toplinskoizolacijskoj traci s pravom toplinskom otpornosti (min. 150 °C).

Slučaj 2: Pumpe rade cijelu noć – račun za struju dvostruko viši

Kupac je primijetio da pumpe neprekidno rade – čak i noću, čak i tijekom kišnih dana. Regulacija nije prikazivala nikakvu grešku. Uzrok: senzor kolektora nije bio umetnut u kućište na apsorberu, već je lenji montažer samo zalijepio ga za vanjsku cijev pripojnog voda koja prolazi kroz izolirani krov. Noću je ta cijev bila u toplinskoj izolaciji kuće znatno toplija (otprilike 35 °C) nego rezervoar (otprilike 25 °C), pa je regulacija vidjela aktivnu razliku temperature i pokretala pumpe. Rješenje: pravilno postavljanje senzora u kućište na apsorberu kolektora.

Slučaj 3: Kontrolna stanica ZPS 16 prikazuje E1 nakon svake kiše

Ovaj slučaj je bio zagonetan – greška E1 se pojavila uvijek nakon kiše i nestala nakon sušenja. Uzrok: u spojku kabla senzora na krovu je tijekom kiše ulazila voda (nezaštićena vijčana stezaljka bez brtve). Voda je mijenjala otpor senzora, a nakon sušenja se kabel vratio u normalno stanje. Rješenje: zamjena spojke termo-skrumpirajućom cijevi s lemljenjem i preljepljivanje cijele točke samovulkanizacijskom trakom.

Slučaj 4: Sustav radi, ali učinak je za 30 % niži od kod susjeda

Kupac je imao isti sustav kao susjed, ali temperatura rezervoara bila je svakog dana niža. Nakon provjere utvrdilo se da je ΔT isključenja postavljeno na 8 °C (isti kao ΔT uključenja) – u stvarnosti bez histereze. Pumpe su se uključivale na nekoliko sekundi i odmah zaustavljale, stvarni protok je bio minimalan. Smanjenje ΔT isključenja na 3 °C odmah je poboljšalo situaciju.

Kada riješiti kvar sami, a kada pozvati tehničara

Neki poslovi su u kompetenciji običnog vlasnika kuće, dok drugi zahtijevaju stručnost – posebno rad s vodovima 230 V, ponovno punjenje solarnog kruga i podešavanje tlaka u ekspanzijskoj posudi.

Mozete riješiti sami: provjera i resetiranje kôdice grešaka, mjerenje otpora senzora multimetrom, provjera kabela i konektora, odvazdušavanje pumpe, provjera podešavanja parametara u meniju regulacije, ručni test pumpe.

Pozovite tehničara: ako greška E1 traje i nakon zamjene senzora (moguća unutarnja greška regulacije), ako pumpe ne pokreće čak i s 230 V na stezaljki (kvar motora), ako tlak u sustavu stalno pada (propuštanje), ako nemrznua smjesa ima lošu boju (oksidacija) ili pH ispod 7 (razgradnja glikola – potrebno je zamijeniti cijelu punjenje i ispraniti sustav).

Ako razmisljate o zamjeni regulacije modernijim modelom, pogledajte usporedbu Euroster 813 Solar i kontrolnih stanica – ovisno o broju kolektora i složenosti sustava možete odabrati ZPS 6 za manje instalacije, ZPS 16 za srednje, ili ZPS 28 za veće i komercijalne sustave. Detaljna usporedba performansi i broja kolektora pronađite u članku Koliki broj kolektora podržavaju kontrolne stanice ZPS 6, ZPS 16 i ZPS 28.

Prevencija – sprječavanje kvarova

Važna većina kvarova koje smo opisali uopće ne bi se dogodila da sustav prolazi redovnom godišnjom provjerom. Minimalno jednom godišnje – idealno proljeća prije sezone – trebali biste:

• Provjeriti tlak u solarnom krugu (trebao bi biti 1,5–3 bar hladan, ovisno o visini kolektora). Ako je pao ispod 1 bara, dopunite nemrznucu smjesu i pronađite uzrok propuštanja.
• Provjeriti pH i gustoću nemrznute smjese (refraktometar ili pH papir). Glikol bi trebao imati pH 7–8,5; ispod 7 je kiselog i uništava sustav.
• Provjeriti točnost senzora (mjerenje otpora).
• Provjeriti fizičko stanje kabela senzora na krovu i u kotlovnici.
• Testirati ručni rad pumpe iz menija regulacije.
• Očistiti filtar solarnog kruga (ako je instaliran).
• Provjeriti tlak u ekspanzijskoj posudi (trebao bi biti jednak statičkom tlaku sustava u hladnom punjenju, obično 1–1,2 bar).

Vise o cjelovitoj provjeri i održavanju pronađite u članku Održavanje i provjera solarnih regulacija: što provjeriti prije i poslije grijane sezone.

Najčešće pitanja (FAQ)

Što znači kad regulacija prikazuje „– –“ ili „???“ umjesto temperature?

Ovo prikazivanje obično znači da regulacija nema valjane podatke iz senzora – senzor je odvojen ili mjeri izvan raspona (kratki spoj ili prekid). Provjerite kabel i otpor senzora multimetrom. Ako je kabel i senzor u redu, problem može biti na ulaznom modulu regulacije (unutarnja greška).

Mogu li zamijeniti senzor kolektora s bilo kojim NTC 10k, ili mora biti originalan?

Za većinu standardnih solarnih regulacija vrijedi da je standardni NTC 10k s konstantom B oko 3977 K kompatibilan s svim regulacijama. Važnija od marke je toplinska otpornost: senzor kolektora mora izdržati min. 200–220 °C (stagnacija). Obični NTC senzori u plastičnom kućištu za to nisu dovoljni – koristite tip s metaličkim tijelom i silikonskom izolacijom kabla s otpornosti min. 180 °C.

Pumpe se uključuje svaku minutu 5 sekundi – je to kvar regulacije?

Vjerojatno ne. Ovaj znak (tzv. kratki ciklusi) je gotovo uvijek posljedica pogrešnog podešavanja ΔT – histereza između vrijednosti uključenja i isključenja je prema mala. Provjerite podešavanje: ΔT uključenja mora biti barem 2–3 °C viši od ΔT isključenja. Ako je ΔT uključenja = 5 °C i ΔT isključenja = 5 °C, pumpe će ciklirati. Podesite ΔT isključenja na 2–3 °C.

Regulacija prikazuje temperaturu kolektora 180 °C – je to moguće, ili je senzor kvaran?

To je stvarno moguće pri stagnaciji sustava – kolektori bez protoka tijekom ljetnog razdoblja dostižu stagnacijske temperature 180–230 °C. Ako je to u kombinaciji s greškom (npr. E2), regulacija ispravno zaustavila pumpe iz sigurnosnih razloga. Ako temperatura 180 °C prikazuje noću ili tijekom kišnog vremena bez sunca, senzor je vjerojatno kvaran (kratki spoj) ili zamijenjen s drugim ulazom.

Regulacija radi normalno, ali sustav tijekom zime polako hladi tijekom noći – je to normalno?

Da, djelomično normalno – noću kolektor emitira toplinu u hladno nebo (radijacijsko hlađenje). Ako regulacija nema funkciju zaštite od noćnog povratnog toka (tzv. anti-freeze circulation ili legionella lock), malo hlađenje rezervoara je obično. Ako gubitak premašuje 5–8 °C tijekom noći, provjerite aktiviranu li funkciju noćnog hlađenja rezervoara (tank cooling) – ta funkcija zimi treba biti isključena.

Mogu li priključiti dva rezervoara na jednu regulaciju?

Ovisi o modelu regulacije. Jednostavan diferencijalni termostat (Euroster 813 Solar) upravlja jednim solarnim krugom i jednim rezervoarom. Kontrolne stanice ZPS imaju više izlaza i mogu upravljati prekidačkim ventilom između dva rezervoara – ovisi o konkretnom modelu i njegovim funkcijama softvera. Detalje pronađete u članku Kako povezati regulaciju solarnog sustava s bojlerom ili TUV rezervoarom.

Zaključak

Regulacija solarnog sustava je relativno jednostavni sustav – ali ako nešto ne radi, uzroci mogu biti različiti i međusobno povezani. Najvažnije poučenje iz prakse: nikada ne resetirajte kôd greške bez da razumijete njegovu uzrok. Resetom kôda nestanu simboli s ekrana, ali uzrok ostaje i obično opet izaziva istu grešku – ili i gore.

Sistematska dijagnostika – od provjere napajanja preko mjerenja senzora do kontrole mehanike pumpe i podešavanja parametara – obično otkriva problem za sat vremena, a bez posebnog alata. Multimetar, senzor temperature (digitalni termometar) i uputstvo za upotrebu konkretne regulacije su sve što vam je potrebno.

Ako poslije čitanja ovog članka i dalje niste sigurni s čime imate posla, pogledajte dodatne teme u Vjeđbencu – na primjer Podešavanje diferencijalne temperature u solarnoj regulaciji: kako ispravno konfigurirati prekidač ili Kako izabrati regulaciju za solarni sustav: diferencijalni termostat u odnosu na kontrolnu stanicu. Ispravna regulacija ispravno podešena jamči da će solarni sustav proizvoditi maksimalnu količinu korisne topline tijekom cijele svoje vijek trajanja.

Imate pitanje vezano uz ovu temu?

Nemate ideju kako postupiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam – slobodno nas savjetujte.

Ime i prezime Ne popunite ovo polje:

E-mail

Poruka