Česti kvarovi električnih kotlova ORAVA i kako ih otkloniti

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Električni kotlovi ORAVA pripadaju među pouzdanim i dugoročno potvrđenim rješenjima za grijanje kućanstava, stanova i manjih poslovnih prostora. Iako su konstrukcijski jednostavni u usporedbi s plinskim ili čvrstogorivim kotlovima, i oni nisu imuni na kvarove – bilo da je riječ o trošenju komponenti, greškama pri montaži, usijanju vodom ili kvarima elektronike. Na temelju dugogodišnje servisne prakse i stotina slučajeva kupaca pripremili smo pregled najčešćih kvarova, njihovih uzroka i proviziranih postupaka za njihovo uklanjanje – ponekad sami, ponekad uz pomoć električara ili servisnog tehničara.

Članak se u prvom redu bavi električnim kotlovima s prisilnom cirkulacijom vode (toplovodni električni kotlovi), dakle modelima kao ORAVA EK-2003 ili ORAVA EK-2004. Tamo gdje ima smisla, dotaknemo se i konvektorskih modela ORAVA VL-202 i ORAVA VL-201, koji imaju drugačiju konstrukciju, ali dijele neke tipične slabosti električnog grijanja.

Zašto uopće električni kotao ORAVA kvari?

Prije nego što krenemo u konkretna kvarova, važno je razumjeti što električni toplovodni kotao uopće sadrži i gdje se stvari mogu pokvariti. Na razlici od plinskog kotla, ovdje se ne spaljuje gorivo – energija se pretvara u toplinu direktno u električnom tijelu (topnom tijelu, također zvanom "zavoj" ili "patrona"). Iako je sustav sastavljen od više podsustava, svaki od njih može zakočiti:

Topno tijelo (električna patrona) – direktni izvor topline, radi pod strujom i u vodi, što je mehanički i hemijski zahtjevan okoliš
Cirkulacijska pumpa – osigurava cirkulaciju vode u sustavu; ako zakoči, kotao pregreje vodu u primarnom krugu i sigurnosni termostat ga isključi
Ekspanzijska posuda – kompenzira tlakove promjene pri zagrijavanju vode; ako je poddimenzionirana ili pokvarena, tlak oscilira
Sigurnosni ventil – otvori se pri prevelikom tlaku (obično pri 3 bar); ako je zamućen ili trošen, počne kapati pri nižem tlaku ili pak ostane zatvoren
Upravljačka elektronika i termostati – reguliraju temperaturu i štite sustav od pregrejavanja; mogu zakočiti zbog elektromagnetnog smetnja, vlažnosti ili preopterećenja
Senzor temperature (NTC senzor ili bimetalni termostat) – pri kvaru prikazuje pogrešne vrijednosti i kotao se ponaša nepravilno
Cijevni sustav i brtve – curenje vode nije "električni" problem, ali vodi do pada tlaka i narednih pogrešnih stanja

Svaki od ovih elemenata ima svoju vijek trajanja, a svaki može biti utjecan kvalitetom vode, ispravnosću montaže ili učestalošću održavanja. Više o tome što i kako provjeravati možete pročitati u članku Održavanje i servis električnog kotla ORAVA – što i koliko često provjeravati.

Kotao se ne pokrene – ne reagira na uključivanje

Ovo je jedna od najčešćih žaloba koje servisni tehničari susreću. Kupac uključi kotao, ali ništa se ne dogodi – nema indikacije, nema zvuka, nema zagrijavanja vode. Uzroka može biti više i treba ih sistematski isključiti.

Nema napajanja – osigurač ili osigurak

Električni kotao s snagom 6 kW (tipična snaga modela EK-2003 ili EK-2004) uzima struju oko 26–27 A pri 230 V jednogojnom priključku, ili 8–9 A po fazi pri trofaznom 400 V priključku. Ako je osigurač poddimenzioniran ili star i umoran, može odskočiti odmah pri uključivanju – bez bilo kakvog upozorenja. Prva stvar koju provjerite je razvodna kutija: da li osigurač svijetli ili je u stanju "isključeno". Isto tako provjerite FI zaštitu (strujni zaštitni uređaj), koja također može reagirati – npr. pri vlažnosti u kutiji kotla.

Rješenje: Osigurač stavite u stanje "uključeno". Ako odmah odskoči ponovno, kriv je kotao ili vod – pozovite električara. Nikada ne zamijenite osigurač većim tipom bez elektrotehničke analize – to je opasno. Više o ispravnom dimenzioniranju električnog priključka možete pročitati u članku Montaža električnog kotla ORAVA – postupak, zahtjevi i što mora učiniti električar.

Zaključan havarijski termostat

Svaki električni kotao ima tzv. havarijski (sigurnosni) termostat, koji pri dostizanju opasne temperature (tipično 95–105 °C) isključi topno tijelo i ostane u stanju "isključeno" i nakon hlađenja – na razlici od radnog termostata, koji se resetira automatski. Havarijski termostat treba ručno resetirati stisnuvši gumb (obično crveni gumb skriven ispod poklopca ili dostupan kroz otvor iglom). Ova situacija nastaje pri kvaru pumpe, pri zatvaranju svih termostatskih glava odjednom, ili pri niskom nivou vode u sustavu.

Rješenje: Pronalažite gumb za reset havarijskog termostata (provjerite shemu u montažnom uputstvu), stisnite ga i provjerite zašto je došlo do pregrejavanja. Ako se situacija ponovi, problem je u cirkulaciji ili temperaturi – ne ostajte samo kod resetiranja.

Pogreška upravljačke ploče

Elektronika upravljačkih ploča električnih kotlova osjetljiva je na preopterećenje, vlagu i naponske udare. Nakon oluje ili prekida električnog napajanja, ploča može prestati pravilno komunicirati s senzorima i kotao jednostavno „stoji“. Neke verzije omogućuju soft-restart odspajanjem napajanja 30 sekundi. Ako to ne uspije, ploču treba dijagnostirati ili zamijeniti.

Kotao štropi, ali voda se ne grije ili se grije presporo

Kotao radi, pumpa radi, ali radijatori ostaju hladni – ili se griju znatno dulje nego što bi trebali. To je frustrirajući stanje jer električni brojčanik mjeri potrošnju, ali toplina u prostoriji ne dolazi.

Namještanje grijača vodikom (vapničak)

Ovo je najčešća uzročnica u regijama s tvrdom vodom – a na Slovačkoj je tvrda voda uobičajena (vrijednosti iznad 20 °dH su u mnogim regijama standard). Sloj vapničaka djeluje kao toplinska izolacija: čak i sloj od 2 mm povećava potrošnju energije za 15–20 %, a kod slojeva od 5 mm potrošnja može biti za 40–50 % veća nego kod čistog grijača. Pored povećane potrošnje, vapničak uzrokuje pucanje i pucanje pri grijanju (termički napon u vapničku), a na kraju dovodi do destrukcije grijača – grijač se pregrije na mjestima prekrivenim vapničkom i spali se.

Rješenje: Očistite grijač kiselinom (tipično 5–10 % rastvor citrinske kiseline ili posebni sredstva za uklanjanje vapnička u sustavima za grijanje). Postupak: zatvorite dovod i odvod vode, odspojite grijač, potopite ga u rastvor za uklanjanje vapnička 2–4 sata, isperite. Ako grijač pokazuje vidljive oštećenja (udubljenja, koroziju, pucotine), treba ga zamijeniti. Za prevenciju je prikladno instalirati omekšivač vode ili filtar na ulazu u kotao.

Zatvoreni ili prljavi termostatski glavice

U praksi se dogodi da kupac postavi termostatske glavice na radijatorima na minimum (1 ili 0) – na primjer tijekom odmora – i zaboravi ih otvoriti po povratku. Kotao se pokrene, pumpa radi, ali voda nema kuda teći, sustav se preoptereti i sigurnosni termostat zaustavi kotao. Ili termostatska glavica zamrzne (zaključi se vosak ili pijesak) i ostane zatvorena trajno.

Rješenje: Provjerite je li svaka glavica otvorena barem djelomično. Ako je glavica zaključana, demontirajte je i pokušajte ručno pomaknuti klip ventilnog štapa – ponekad je dovoljno lagano pritisnuti i okrenuti. Ako je ventilni štap trajno zaključan, zamijenite ga.

Iznošena ili zaključana cirkulacijska pumpa

Pumpa u električnom kotlu radi neprekidno (ili s dugim intervalima) tijekom mnogih godina. Ležaji se iznose, rotor se može zaključati od usadnih tvari ili od dužeg stanja bez rada (tipičan problem na početku sezone nakon ljetnog prestanka rada). Pumpa može "škrijeti" (suhi rad, zrak u sustavu) ili uopće prestati rotirati.

Rješenje: Prvi korak: odvazdušavanje sustava – otvorite odvazdušni ventil na pumpi ili na radijatorima. Ako pumpa stoji, pokušajte je odmontirati i ručno okrenuti rotor pločastim šrafcigerom (na osi pumpe je obično žljeba). Ako to ne uspije, pumpu treba zamijeniti. Standardna cirkulacijska pumpa (Grundfos, Wilo, DAB u razredu A) košta 60–150 €, a zamjena je prilično jednostavna.

Kotao pokazuje kôd greška ili treperi kontrolna svjetla

Moderni modeli električnih kotaoa ORAVA prikazuju kôd greška na ekranu ili signaliziraju problem treperenjem LED. Bez uputstva za upotrebu interpretacija tih kôdova može biti zagonetna. Evo najčešćih situacija:

Kôd greška povezan s temperaturom (pregrej)

Kotao registruje temperaturu na senzoru koja je viša od maksimalne sigurne vrijednosti i ulazi u zaštitni režim. To može biti stvarni pregrij (kvar pumpe, zatvoreni ventili) ili greška senzora. NTC senzor temperature možete dijagnosticirati ohmmetrom – otpor se mijenja s temperaturom (tipično 10 kΩ pri 25 °C, pada s porastom temperature). Ako otpor ne pokazuje nikakve vrijednosti ili je ekstremno nizak/visok bez obzira na temperaturu, senzor je pokvaren.

Kôd greška povezan s tlakom

Gotovo svi kotaoi na toplu vodu imaju senzor tlaka (pressostat ili digitalni tlakosni senzor). Ako tlak pada ispod 0,8–1,0 bar (ovisno o postavci), kotao se zaustavi i prikazuje grešku. Nizak tlak najčešće znači: curenje vode negdje u sistemu, prazna ekspanzijska posuda, ili je sustav ispuhnut bez naknadnog punjenja vodom.

Rješenje: Prvo vizualno pregledajte cijeli vodovod – podovi, spojevi, radijatori, sigurnosni ventil. Ako ne pronađete očito curenje, provjerite ekspanzijsku posudu (predtlak u membrani bi trebao biti 0,5–0,8 bar u hladnom sustavu). Dopunite vodu pomoću punjenog kranom do vrijednosti 1,2–1,5 bar (pri hladnoći). Ako tlak nakon punjenja brzo opet pada, curenje postoji i treba ga lokalizirati i popraviti.

Kôd greška za kvar pumpe

Neki kotaoi opremljeni senzorom protoka ili povratnom informacijom od pumpe mogu detektirati da pumpa ne radi ili radi u prazno. U tom slučaju se kotao zaustavi i prikazuje odgovarajući kôd. Postupite kao pri dijagnostici pumpe opisanoj gore.

Kotao kaplja ili iz njega izlazi voda

Curenje vode iz električnog kotaoa je problem koji treba riješiti odmah – voda u kombinaciji s elektricitetom je opasna, a curenje uništava građevinske konstrukcije. Mogući mjesta curenja:

Sigurnosni ventil – ako kaplja pri normalnom tlaku (1,0–1,5 bar), ventil je istrošen ili zamućen. Zamjena sigurnosnog ventila košta nekoliko eura i je obična 10-minutna popravka. Ako kaplja pri tlaku iznad 3 bar, sustav ima problem s ekspanzijskom posudom ili se pregreje.
Brtve na spojevima – nakon godina rada gume brtve (O-kolutovi, ravne brtve) stariju i suhe. Zamjena brtve je jednostavna, ali treba isprazniti sustav i ispuhnuti vodu iz odgovarajućeg kruga.
Grijač – korozija može probiti rupu kroz sam grijač. U tom slučaju je popravka zamjena cijelog grijača.
Kondenzacija – ne svaka vlažnost na površini kotaoa je curenje. U hladnom prostoru može se na površini kondenzirati zrakova vlažnost. Provjerite je li "trag vode" dolazi od kapljica koje padaju s vrha, ili je to površinska rosa.

Neravnomjerno grijanje – neki radijatori hladni, drugi vrući

Ovo je klasičan problem neuskladjenih sustava. Električni kotao radi ispravno, ali toplina se u zgradi distribuira neravnomjerno. Uzroci:

Neuskladjenje hidrauličkog sustava

Voda u sustavu tople vode traži put najmanjeg otpora – teče kroz grane s manjim hidrauličkim otporom, tj. kraće ili šire cijevi. Radijatori na kraćoj grani su vrući, udaljeniji ostaju hladni. Rješenje je hidrauličko uskladjenje sustava – postavljanje regulacijskih ventila (uskladjevajućih armatura) tako da se protok pravilno podijeli. To je posao iskusnog hidrauličara s protokomerom.

Vazduh u radijatorima

Vazduh je neprijatelj svakog sustava tople vode. Ako se u radijatoru nakupi vazduh, zauzima mjesto koje bi trebala zauzimati vruća voda, a radijator je u gornjem dijelu hladan. Ispraznjenje je jednostavna operacija: pri toplom sustavu otvorite ispraznjeni ventil (najčešće u gornjem kutu radijatora), dok ne počne curiti voda, i zacvaknite. Nakon ispraznjenja provjerite tlak i ako je potrebno dopunite vodu.

Pogrešno podešene termostatske glave

Ako su glave u nekim prostorijama podešene prenizak, voda kroz te ventile protječe minimalno, što može ne pokriti toplinske gubitke prostorije. O pravom podešavanju više saznajete u članku Regulacija i podešavanje temperature kod konvektora ORAVA – kako pravilno upravljati grijanjem.

Koliznje tlaka u sustavi – prenizak ili previsok tlak

Radni tlak u toplinskoj sustavi s vodom trebao bi biti 1,0–1,5 bar u hladnoj sustavi i maksimalno 2,0–2,5 bar pri radnoj temperaturi (70–75 °C). Odstupanja od tih vrijednosti signaliziraju problem.

Prenizak tlak

Ako tlak stalno pada (morate dodavati vodu jednom mjesečno ili češće), negdje postoji netek. Čak i mali netek od 0,5 dl dnevno uzrokovat će da za mjesec izgubite dovoljno vode da padne tlak. Provjerite sigurnosni ventil (moguće da kaplje u odvodni cijev bez primjećivanja), spojeve, ekspanzijsku posudu (puknuta membrana uzrokuje da se posuda puni vodom umjesto da održava tlak, a sigurnosni ventil se otvara pri svakom zagrijavanju).

Previsok tlak

Tlak koji raste iznad 2,5 bar pri normalnoj radnoj temperaturi obično označuje problem s ekspanzijskom posudom. Ili je posuda premaala (nedovoljno dimenzirana pri originalnom projektiranju), ili ima puknutu membranu, ili je predtlak u posudi previsok. Predtlak u membranskoj posudi se provjerava običnim manometrom (ventil Schrader poput automobilskih guma) i za normalnu sustav bi trebao biti 0,5–0,8 bar.

Bučan rad – pucketanje, cvrkutanje, urlužanje

Zvuci iz kotla ili cjevovoda nisu samo neprijatni – to su dijagnostički signali. Iskusni tehničar može iz karaktera zvuka reći puno o stanju sustava:

Pucketanje i klikanje pri zagrijavanju – tipičan zvuk kod visokog sadržaja vodnog kamena na grijaču. Kamen pukne pri termičkom širenju. Rješenje: odstranjivanje kamena s grijača.
Cvrkutanje ili bubanje u cjevovodu – zrak u sustavu. Ispustite zrak iz radijatora i sustavnih ispušnih ventila (obično su i na razdjelniku, ako postoji).
Urlužanje iz pumpe – ili zrak u pumpi (ispustite zrak iz pumpe), ili su ložišta pumpe istrošena (zamjena). Ako je urlužanje novo i pojavilo se nakon godina tihe rade, ložišta su na kraju svoje životne traje.
Kucanje u cijevima pri uključivanju/isključivanju – "vazdušni udar" pri iznenadnom zatvaranju termostatskih ventila. Rješenje je prigušno uređaj ili zamjena ventila s sporijim zatvaranjem.
Piskanje iz termostatske glave – kroz ventilni čep prolazi voda pri previsokom diferencijalnom tlaku. Regulacija protoka na regulacijskoj armaturi ili instalacija diferencijalnog regulatora tlaka.

Potešnosti specifične za konvektore ORAVA VL-201 i VL-202

Konvektori kao ORAVA VL-201 i ORAVA VL-202 imaju drugačiju konstrukciju od toplinskih kotlova – griju zrak direktno električnim otpornim tijelima, bez vode. Tipične potešnosti su stoga druge:

Konvektor se ne grije ili grije samo djelomično

Električni konvektori imaju jedno ili više grijača, koje se mogu uključivati pojedinačno (stepeni snage). Ako jedno tijelo izgori, konvektor i dalje radi, ali na nižu snagu. Diagnostika je jednostavna – ohmmetrom mjerite otpor svakog grijača. Prekinuto tijelo će imati beskonačan otpor. Zamjena grijača je uobičajena i jeftina popravka.

Termostat konvektora se zakuca

Bimetalni termostat (mehanički) ili elektronski regulator mogu propasti tako da konvektor stalno grije (termostat ostaje u stanju "uključeno" – opasno pregrejavanje) ili uopće ne uključi (ostaje u stanju "isključeno"). Bimetalni termostat je relativno jeftin dio, ali ovisi o dostupnosti zamjenskog dijela za određeni model. O regulaciji konvektora ORAVA više saznajete u članku Regulacija i podešavanje temperature kod konvektora ORAVA – kako ispravno upravljati grijanjem.

Obojavanje ili miris pri prvom uključivanju

Novi konvektor pri prvom uključivanju može emitirati miris i lagano dimiti – to je normalno. Radi se o sagorevanju zaštitnog ulja ili prašine iz proizvodnje i transporta. Nakon 20–30 minuta rada s otvorenim prozorom to prestaje. Ako miris traje dugo ili je izraženo električan (pogorela izolacija), konvektor odmah isključite i reklamirajte.

Konvektor ne reagira na daljinsko upravljanje ili WiFi

Noviji modeli s WiFi ili IR upravljanjem mogu imati probleme s pariranjem ili dometom signala. Rješenje je obično reset uređaja (odspajanje od napajanja 30 sekundi) i ponovno pariranje. Ako je ruter daleko ili iza debelih zidova, pomože WiFi extender.

Kada pozvati servisni tehničar i kada možete sami

Rad s uređajima pod naponom 230 V ili 400 V reguliran je zakonom. Ne svaku popravku možete učiniti sami – ne samo zbog pravnih razloga, već i zbog sigurnosti. Evo orijentacijskog dijela:

Samo-pomoć (bez elektrotehničke kvalifikacije)	Zahtijeva električara ili servisni tehničar
Ispuštanje zraka iz radijatora	Zamjena grijača
Dopunjavanje vode u sustav	Zamjena upravljačke elektronike
Reset havarijskog termostata (ako znaš uzrok)	Zamjena pumpe (rad s el. instalacijom)
Otvaranje/zatvaranje ventila, termostatskih glava	Dijagnostika izolacije, mjerenje struje
Provjeravanje tlaka manometrom	Zamjena sigurnosnog ventila (ispuštanje sustava)
Zamjena brtve (nakon ispuštanja, bez električnog rada)	Hidrauličko uravnoteženje sustava
Čišćenje filtera i navojnih sita	Provizija elektroinstalacije, osigurača

Prevencija potešnosti – što učiniti da se problemi ne ponavljaju

Iz dugoročnog servisnog stajališta, prevencija je jeftinija od popravke. Evo konkretnih mjera koje stvarno produže životni vijek kotla i smanje učestalost potešnji:

Godišnja provjera prije grijane sezone – provjerite tlak, ispuštenje sustava, vizualno provjerite sigurnosni ventil i spojeve. To traje jednu sat i uštedi vam posjeti servisnog tehničara.
Omekšavanje vode ili inhibitori korozije – u regijama s tvrdom vodom je investicija u omekšivač vode brzo amortizirana na ušteđenoj energiji i dužem vijeku grijača.
Provjeravanje predtlaka ekspanzijske posude – jednom u 2–3 godine provjerite predtlak (pri hladnoj sustavi, dakle nakon ispuštanja vodene komponente) i po potrebi dopunite dušik ili zrak na 0,5–0,7 bar.
Čišćenje filtera – iza kotla, a možda i prije pumpe, obično je magnetski filtar ili sito. Jednom godišnje ga očistite.
Nemojte raditi kotlom bez vode – ako planirate dužu odsutnost tijekom zime, postavite minimalnu protimraznu temperaturu (tipično 7–10 °C), a ne isključite kotao potpuno.
Zaštita od prenapona – prenaponska zaštita u razvodnoj kutiji produži vijek upravljačke elektronike, koja je pri munjevima i prekidima struje osjetljiva.

Kompletni pregled održavanja i njihove frekvencije možete pronaći u članku Održavanje i servis električnog kotla ORAVA – što i koliko često provjeravati.

Jamstvene reklamacije i popravke izvan jamstva

Električni kotlovi ORAVA distribuira se s pravom jamstva od 24 mjeseca za potrošače. Kod upućivanja jamstva primjenjuju se nekoliko praktičnih napomena:

Jamstvo ne obuhva štete uzrokovane neispravnom instalacijom, trošenje (npr. grejno tijelo pokriveno vodeničnim kamenom je u većini slučajeva isključeno iz jamstva jer je to šteta uzrokovana pogonom u neodgovarajućim uvjetima) i mehaničke štete. Zato je važno sačuvati protokol o montaži od električara ili dokaz o ispravnoj instalaciji, u slučaju da nastane rasprava.

Izvan jamstva, rezervni dijelovi za kotlove ORAVA u pravilu su dostupni i cijenom dostupni. Grejno tijelo obično košta 30–80 €, cirkulacijska pumpa 60–150 €, NTC senzor temperature 5–15 €. Upravljačka ploča je najskuplji dio (50–200 € ovisno o modelu), a kod starijih kotlova ponekad nije isplativo – u tom slučaju je razumno razmisliti o zamjeni cijelog kotla. O izboru novog električnog kotla pročitajte u članku Kako izabrati električni kotao ili konvektor ORAVA – na što se fokusirati.

Najčešće postavljana pitanja (FAQ)

Kotao ORAVA prijavljuje kvar, a prije toga je radio normalno – što se moglo dogoditi?

Najčešća uzroka iznenadnog kvara bez prethodne upozorenja je prekid struje ili prenaponska špica (oluje, uključivanje jakog potrošača). Pokušajte isključiti kotao iz mreže 30–60 sekundi i ponovno uključiti – tzv. tvrdi reset. Ako kvar traje, provjerite tlak u sustavu (manometar na kotlu), je li prenizak ili previsok. Ako je sve u redu, kontaktirajte servis s konkretnim kôdom kvara s displeja.

Tlak u kotlu ORAVA stalno pada – moram ga puniti svakih nekoliko dana. Je li to normalno?

Ne, to nije normalno. U zatvorenom sustavu tlak bi trebao ostati stabilan mjesecima. Pad tlaka znači da postoji curenje vode – vidljivo (kapi na podu, mokra zidova) ili skriveno (npr. sigurnosni ventil kapka u odvodnu cijev koju ne vidite). Provjerite sigurnosni ventil i sve spojeve. Ako ne možete utvrditi uzrok, pozovite instalatera s tlakom testa – sustav se puni zrakom ili dušikom i prati se pad.

Zašto moj električni kotao ORAVA EK-2003 troši više električne energije nego prije godinu dana?

Najčešća uzroka povećane potrošnje bez vidljive promjene u vremenu ili ventilaciji je zamučenje grejnog tijela vodeničnim kamenom. Slojevi kamena djeluju kao toplinska izolacija – tijelo mora biti uključeno dulje da bi prenio istu količinu topline. Dalja uzroka može biti pogoršana toplinska izolacija zgrade (stara prozora, netesnosti) ili trošena cirkulacijska pumpa s nižom učinkovitošću. Poredite trenutne potrošnje s prošlogodišnjim u istom razdoblju – ako je razlika iznad 10–15 %, postoji problem koji treba lokalizirati.

Mogu li sam zamijeniti grejno tijelo u kotlu ORAVA bez električara?

Ovisno o konstrukcijskom rješenju. Mekanički dio zamjene (odtlakanje, ispuh vode, demontaža tijela) je fizički dostupan svakom majstoru. Ali priključak novog tijela na električni dio (stezaljka, zaštitni vodič) bi trebao izvršiti električar, posebno zbog sigurnosti i odgovornosti u slučaju požara ili udara strujom. Također, ako popravite kotao sami i dođe do požara, osiguranje možda neće pokriti štetu. Odgovorna popravka = s električarom.

Konvektor ORAVA VL-202 ispušta izgoreli miris i nakon dugo vremena rada – je li to normalno?

Ne. Miris pri prvom uključivanju (prvih 20–30 minuta) je normalan – radi se o sagorenu prašinu iz proizvodnje. Ako miris traje nakon daljnjih rada, može se raditi o nakupljanju prašine na grejnom tijelu (isčistite ga mekom krpicom kad je uređaj isključen i ohlađen), ili – što je ozbiljnije – o oštećenoj izolaciji grejnog tijela ili vodiča. U tom slučaju isključite konvektor, isključite ga iz mreže i kontaktirajte servis ili prodavača.

Kotao gubi tlak samo ljeti, kad ne grije – zašto?

Ljeti, kad je kotao isključen, ekspanzijska posuda s oštećenom membranom može polako pustiti vodu kroz membranu u zrak. Sustav time gubi volumen i kad se uključi jeseni, tlak je nizak. Dalja mogućnost je da su tesnjenja ljeti (bez tlakovih ciklusa) manje pritisnuta i lagano puste. Provjerite membranu ekspanzijske posude i tesnjenja prije početka grijeće sezone nakon ljetnog isključivanja.

Zaključak

Većina kvarova električnih kotlova ORAVA ima jasnu i brzo dijagnostički utvrđenu uzrok – nizak ili visok tlak, zrak u sustavu, zamučene termostatske glave ili obično trošenje cirkulacijske pumpe. Te situacije može riješiti i vješt vlasnik bez elektrotehničke kvalifikacije. Intervencije u električni dio kotla – zamjena grejnog tijela, rad na upravljačkoj ploči, bilo što pod naponom – pripadaju uvijek električaru, a to ne samo zbog sigurnosti, već i zbog očuvanja osiguranja u slučaju štete.

Ako vaš kvar ne odgovara nijednom od opisanih scenarija, napišite nam točan opis i model kotla – s radosti ćemo vam savjetovati, radi li se o običnu stvar ili je potreban servisni zahvat.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate ideju ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - s radosti ćemo vam savjetovati.