Blokirana solarna pumpa ili pumpa koja slabo crpi – uzroci i rješenja

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Zaseknuté alebo slabo čerpajúce solárno pumpa – uzroci i rješenja

Solarno pumpa je srce svakog aktivnog solarnog sustava. Kada prestane ispravno raditi – bilo da je potpuno zasegnuta, bilo da slabo i neefikasno crpi – cijeli sustav prestaje obavljati svoju funkciju. Ako se ne grije akumulator, energija iz sunca se ne iskoristi, a u najgorem slučaju mogu se oštetiti i ostali komponenti cijele petlje. Iz prakse znamo da upravo probleme s pumpom čine najčešće slučajeve servisa kod instaliranih solarnih sustava – a ipak većina njih ima prilično jednostavne uzroke koje može riješiti i tehnički osposobljeni vlasnik bez pozivanja servisnog tehničara.

Ovaj članak je namijenjen prvenstveno instalaterima, tehnički osposobljenim vlasnicima kuća i svima koji žele razumjeti što se događa „iza fasade“ njihovog solarnog sustava. Ovdje ćemo analizirati sve uobičajene uzroke problema – od najjednostavnijih (zrak u sustavu) do zavodnijih kvarova elektronike ili mehaničkih oštećenja cirkulacije. Za svaki uzrok navedemo konkretan postupak dijagnostike i rješavanja.

Kako solarna pumpa radi – osnova za razumijevanje kvarova

Prije nego što krenemo u analizu kvarova, važno je znati kako je solarna pumpa priključena i što treba osiguravati. Na razliku od kotlovskog cirkulacijskog pumpa, solarna pumpa radi u specifičnom okruženju: medijem nije čista voda, već nezamrziva smjesa (najčešće propilen glikol ili etilen glikol, obično u omjeru 1:1 s vodom). Ta smjesa ima višu viskoznost od vode, što samim time povećava hidraulički otpor kruga.

Pumpa je obično smještena u pumpnoj jedinici – kompaktnom bloku koji sadrži i kuglaste ventile, povratni ventil, manometre, sigurnosni ventil, ekspanzijsku posudu i regulaciju. Regulacija daje pumpi nalog za pokretanje kada je temperatura u kolektoru za definirani razliku viša od temperature u akumulatoru (tipično Δt = 5–10 °C). Kada razlika padne ispod donje granice (obično 2–3 °C), pumpa se zaustavlja.

Svaki element u ovom krugu može biti izvor problema koji se manifestira kao „slabo crpanje“ ili potpuno zaustavljanje. Pođimo redom.

Uzrok br. 1: Zrak u solarnom krugu (najčešći problem)

Zrak u cijevi je daleko najčešći uzrok da solarna pumpa i dalje radi (čujete je šumjeti ili brujati), ali ne crpi medij ili crpi samo minimalnu količinu. U zračnoj zamiči pumpa zapravo samo rotira zrak umjesto tekućine – radi u praznom hodu i ne prenosi toplinu.

Zrak u sustav dolazi najčešće pri prvom punjenju (nedovoljno odzračenje), nakon popravke i ponovnog punjenja, ili postepeno kroz brtvila ako je tlak u sustavu prenizak. Još jedan izvor mogu biti netičnosti ili oštećena membranska ekspanzijska posuda.

Kako prepoznati zrak u krugu

Pumpa radi, ali akumulator se ne grije – temperatura medija na izlazu kolektora raste, ali akumulator ostaje hladan
Pri punom radu pumpe čujete neobičan grgotaj, praskanje ili grmljavine u cijevi
Manometar na pumpnoj jedinici pokazuje nultu ili značajno nižu vrijednost tlaka nego pri uključivanju u rad (norma: 1,5–2,5 bar u hladnom stanju)
Nakon zaustavljanja pumpe tlak naglo oscilira

Postupak odzračivanja solarnog kruga

Odzračivanje solarnog kruga je nešto zahtjevnije nego kod običnog grijanog sustava, jer radite s nezamrzivom smjesom, a ne s vodom. Postupak:

Provjerite tlak u sustavu – ako je ispod 1,0 bar, dopunite medij kroz punjeni ventil pumpne jedinice
Uključite pumpu na maksimalne okretaje (ručni override na regulaciji ili direktno na pumpi)
Korak po korak otvarajte odzračne ventile na najvišim točkama trase – kod kolektora, eventualno na pumpnoj jedinici
Pustite pumpu da radi barem 15–20 minuta na punom kapacitetu, dok iz odzračnog ventila ne izlazi samo tekućina bez mjehurića
Nakon odzračivanja provjerite i podešajte radni tlak (hladni sustav: 1,5 bar, pri maksimalnoj temperaturi ne smije premašiti vrijednost sigurnosnog ventila minus 10 %)

Ako se zrak u sustav vraća ponovno, tražite netičnosti ili provjerite ekspanzijsku posudu – o tome više u donjoj sekciji.

Uzrok br. 2: Zasegnuta (zablokirana) cirkulacijska pumpa

Pumpa se može mehanički zasegnuti – rotacijski dio (rotor) prestaje reagirati na električni signal. To se događa posebno nakon duže pauze sustava (npr. nakon zimske pauze ili odmora) ili kada se u mediju naslage nečistoće koje blokiraju cirkulacijsku kućicu.

Tipičan znak je da pumpa izdaje brujavi zvuk (zavojnice dobivaju struju), ali medij ne teče – protokomjer na jedinici pokazuje nulu. Pri dodiru s tijelom pumpe osjećate vibracije, ali stvarna cirkulacija ne nastaje.

Ručno otključavanje pumpe

Većina cirkulacijskih pumpa za solarni sistemi ima na prednjoj strani odzračni/otključni vijak – obično s žljebom za ravnalo, smješten u sredini prednje ploče pumpe. Postupak:

Izključite napajanje pumpe (automatski prekidač, eventualno isključite cijelu regulaciju)
Ispod pumpe stavite krpa ili posudu – može kapati malo medija
Pažljivo skinite poklopac vijka (ne cijeli vijak – samo poklopac)
Ubacite ravnalo u žljeb i lagano okrenite rotorom vratilom (obično je dovoljno okretanje za 10–20°)
Treba vam se osjetiti da se rotor otključao – lako će se okretati
Zavrnite poklopac, uključite napajanje i provjerite rad

Ako rotor i nakon toga ne počne okretati, uzrok je vjerojatno drugdje (elektronika, izgorjela zavojnica) i pumpa se mora zamijeniti. Kod starijih sustava nakon 8–12 godina rada to nije ništa neobično.

Pričina br. 3: Nizak radni tlak ili oštećena ekspanzijska posuda

Solarni krug mora biti stalno pod tlakom – u hladnom stanju obično 1,5 do 2,5 bar, ovisno o visini sustava. Pravilo za dimenzioniranje: minimalni tlak = statička visina (u metrima) × 0,1 bar + 0,5 bar sigurnosna rezerva. Dakle, za kolektor na visini 8 m iznad pumpe: 8 × 0,1 + 0,5 = 1,3 bar minimalno.

Ako tlak pada prenisko, istovremeno nastaje više problema: medij počinje vrijeti na nižoj temperaturi, u sustavu se formiraju paračke, a pumpa u stvari pumpanje paru umjesto tekućine – efektivna kavitacija, koja vodi do bučnog rada, nulte toplinske prenose i brzog trošenja pumpe.

Provjeravanje i punjenje ekspanzijske posude

Ekspanzijska posuda ima gumeni membranu koja dijeli zrak i tekućinu. Ako membrana pukne ili se zrak iz zračnog prostora izgubi, posuda prestaje obavljati svoju funkciju – tlak u sustavu će biti prenizak u hladnom stanju, a pri zagrijavanju premašit će vrijednost sigurnosnog ventila, koji će tada ispuhnuti medij.

Provjeravanje: Odspajte ekspanzijsku posudu (zatvorite zatvarne ventile), putem ventila (kao na automobilu) provjerite tlak zraka. Trebao bi biti 0,5 bar niži od radnog tlaka sustava. Ako je nula ili izmjerite da zrak gura tekućinu, membrana je vjerojatno oštećena i posuda treba zamijeniti.

Pričina br. 4: Zamučeni filtar ili staza medija

Pumpne jedinice profesionalnog izvedbe – na primjer pumpna solarna jedinica IVAR.SOLAR K s regulacijom IVAR.SOLAR IMTDC – imaju ugrađeni mrežni filtar (prljavac) za zaštitu pumpe i drugih komponenti. Ovaj filtar hvata talože, komadiće željeza, metalne piljevine iz cijevi i degradirane ostatke nemrznog mješavine.

Nakon nekoliko godina rada filtar se može zamučiti toliko da protok pada na frakciju nominalne vrijednosti. Protokomjer pokazuje na primjer 2 l/min umjesto običnih 8–12 l/min. Sustav „kao da" radi, ali prenos topline je minimalan i spremnik se ne zagrije ni pri jakom suncu.

Čišćenje filtra

Zatvorite kuglaste ventile ispred i iza pumpe
Otlačite taj dio kroz odzračni ventil
Odvrnite tijelo filtra (najčešće plastiku ili bakarnu maticu s O-kolutom)
Pročistite mrežu pod tekućom vodom ili mekom krpom
Provjerite stanje O-koluta – pri ponovnom montažiranju ga tankim filmom silikonske masti namažite
Namontirajte natrag, otvorite ventile, provjerite tesnost i radni tlak

Ovaj zadatak preporučujemo obavljati svake godine pri servisnoj inspekciji sustava. Više o tome možete pronaći u članku Održavanje i servis solarnog sustava – što provjeravati svake godine.

Pričina br. 5: Degradacija nemrznog mješavine – povećana viskoznost i korozija

Nemrzna mješavina (glikolna mješavina) nije vječna. Propilen glikol ili etilen glikol se s vremenom degradira – djelovanjem visokih temperatura (staza pri ljetnim pregrejanim kolektorima može dovesti do temperatura 180–200 °C), UV zračenja i katalitičkog djelovanja metala. Degradirana mješavina:

Ima kiselo pH (padne ispod 7) i postaje korozivna – napada bakrene cijevi, bakrene ventile i aluminijaste površine kolektora
Povećava svoju viskoznost, čime raste hidraulički otpor cijele petlje i pumpa mora raditi teže
Formira talože (tamne mrlje), koje zamučuju filtar, toplinski izmjenjivač u spremniku i samu pumpu
Gubi inhibitore korozije i mraza, čime postoji opasnost od smrzavanja u zimskim mjesecima

Rezultat je da pumpa radi s povećanim potrošnjom, ali prenos topline je minimalan. Tlak na ulazu i izlazu pumpe se razlikuje više nego što bi odgovaralo nomogramima proizvođača – pumpa je preopterećena.

Kada zamijeniti punjenje

Proizvođači preporučuju zamjenu glikola svakih 4–6 godina. Brža zamjena je potrebna ako pH mješavine pada ispod 7,5 (mjerite lakmusnim papirićem ili pH metrom) ili ako mješavina promijeni boju u tamnocrvenu. Prije nove punjenja nužno je sustav ispraniti, inače će nova mješavina degradirati jednako brzo.

Pričina br. 6: Pogreška regulacije – pumpa se ne pokrene ili radi stalno

Regulacija (diferencijalni termostat) upravlja kada se pumpa pokrene i kada se zaustavi. Pogreška regulacije se očituje na dva načina:

Pumpa se uopće ne pokrene – iako je kolektor vruć a spremnik hladan. Uzroci: pogreška senzora temperature kolektora ili spremnika, prekinuti kabel, pogreška same upravljive jedinice, izgorjela osigurač.

Pumpa radi neprekidno – i noću, u lošem vremenu, bez razlike u temperaturi. To vodi do hlađenja spremnika kolektorom (noćna radijacija) i nepotrebnog potrošnje električne energije.

Dijagnostika senzora temperature

Senzori temperature u solarnim sustavima su najosjetljiviji dio regulacije. Pogrešan senzor daje regulaciji pogrešne informacije i cijeli sustav se ponaša iracionalno. Ispravni senzori moraju tesno sjesti u rupu, biti zaštićeni od vlažnosti i imati nepokvaren kabel.

Za kolektore s temperaturom do 180 °C prikladno je koristiti senzor temperature u rupu – 180 °C s kablom 2 m, koji će izdržati i ekstremne ljetne temperature pri stazi kolektora. Za mjerenje temperature spremnika, gdje temperature ne premašuju 95 °C, dovoljno je senzor u rupu s PVC kablom 4 m i maksimalnom temperaturom 95 °C – duži kabel omogućuje udobno vodjenje do regulacije bez produžnih priključaka, koji su izvor dodatnih problema.

Provjerite otpor senzora

Većina solarnih regulacija koristi NTC senzore s nominalnim otporom 10 kΩ pri 25 °C. Pomoću multimetra za otpor (Ω) možete brzo provjeriti je li senzor ispravan:

Pri temperaturi 20–25 °C: otpor bi trebao biti 9 800 – 10 200 Ω
Pri temperaturi 50 °C: otpor oko 3 600 Ω
Pri temperaturi 80 °C: otpor oko 1 500 Ω
Ako multimetar pokazuje „OL" (prekinuti krug) ili 0 Ω (kraćenje) – senzor je oštećen i treba ga zamijeniti

Vaša ćete se upoznati s dijagnostikom i zamjenom senzora u članku Senzori i regulacija solarnog sustava – kako funkcioniraju i kada ih zamijeniti.

Pričina br. 7: Termalna stagnacija i parni zatiči u ljeti

Zimski staz je specifičan problem solarnih sustava. Kada je spremnik potpuno zagrijan, a kolektori i dalje proizvode toplinu, regulacija zaustavi pumpu. U kolektoru – na primjer u ravnim okvirnim solarnim kolektorima IVAR.SOLAR 210 M5 – temperatura apsorbera u ljeti može dostići 180–210 °C. Sredstvo u kolektoru počinje vrijeti, a pare se tlače u dovodni cjevovod.

Kada regulacija opet pokrene pumpu (npr. ujutro ili nakon oblaka), pumpe mora preći parni zatič u gornjem dijelu cjevovoda. Pri nedostatnoj tlak u sustavu ili prekratkom rampu pokretanja pumpe često se pare ne mogu pretisnuti i pumpe kavitira.

Rješenja za probleme stagnacije

Povećajte radni tlak sustava na gornju granicu (2,5 bar) – viši tlak povećava tačku vrenja i potiskuje stvaranje para
Provjerite je li cjevovod pravilno nagnut – sredstvo mora gravitacijski oteći iz kolektora natrag u spremnik kada je pumpe zaustavljena
Provjerite je li dovodni cjevovod dobro termalno izoliran – smanjuje količinu para koje se formiraju u cjevovodu tijekom stagnacije. Idealno rješenje je nehrđajući cjevovod u gumenoj izolaciji dvostruki kabel 2× pr. 16 mm / 10 m, koji izdrži stagnacijske temperature i istovremeno minimizira toplinske gubitke
Ako sustav stalno stagnira svako lje, razmislite o pasivnom hlađenju spremnika (noćna cirkulacija) ili zasjenjivanju kolektora u kritičnim mjesecima

Pričina br. 8: Pogrešna postavka Δt na regulaciji ili pogrešna brzinska stopa pumpe

Ovo je pričina koja se na prvi pogled ne pojavljuje kao kvar, ali dovodi do izraženog smanjenja učinkovitosti sustava. Regulacija uspoređuje temperaturu kolektora (T1) i spremnika (T2). Ako je postavljena prevelika pokretna Δt (npr. 15 °C umjesto optimalnih 7–8 °C), pumpe se pokreće kasno, a toplinska energija u toplim danima se ne iskoristi.

S druge strane, premaala Δt (npr. 3 °C) uzrokuje da se pumpe pokreće i zaustavlja svakih nekoliko sekundi – tzv. taktovanje. Pri svakom pokretanju pumpe hladno sredstvo iz spremnika ulazi u kolektor, što nepotrebno hladni spremnik i skraćuje vijek trajanja pumpe.

Optimalna postavka za većinu uvjeta u Hrvatskoj:

Pokretna razlika Δt ON: 6–8 °C
Isključna razlika Δt OFF: 3–4 °C
Maksimalna temperatura spremnika (zaštitu od pregrejavanja): 60–65 °C za običan spremnik, maks. 70 °C
Minimalna temperatura kolektora za pokretanje: 10–15 °C (spriječava noćnu cirkulaciju)

Brzinska stopa pumpe utječe na protok. Za većinu domaćih solarnih sustava (2–4 kolektora, 200–400 l spremnik) optimalan protok je 40–60 litara po satu na m² površine kolektora. Preveliki protok dovodi do malog temperaturnog razlika između dovoda i povratka, što smanjuje izmjenjivač u spremniku. Premaali protok pak uzrokuje lokalno pregrejavanje i pogoršava učinak.

Detaljnije izračune za dimenzioniranje pumpe možete pronaći u članku Dimenzioniranje solarnog cjevovoda i pumpe – kako to napraviti.

Pričina br. 9: Mehaničko oštećenje cjevovoda ili armatura

Solarni cjevovod je izložen ekstremnim temperaturnim razlikama – u ljetu stagnacijska temperatura 180+ °C, a u zimi možda negativne temperature. Ova toplinska umor može dovesti do pucanja brtvila na fitinzima, pucanja PVC kabela senzora ili deformacije fleksibilnog cjevovoda.

Ako je cjevovodna ruta loše smještena (bez kompenzatora termalne širenja), može doći do mehaničkog naprezanja koje cjevovod prekine ili otkine fitinze. Rezultat: pad tlaka, zrak u sustavu, smanjenje učinka. Za duge rute (preko 15 m) uvijek je prikladno koristiti izračunate kompenzacijske petlje ili dilatacije.

Pri izgradnji i provjeri cjevovoda pazite da svaki spoj bude dostupan za provjeru (ne zatvoren betonom bez revizionih otvora) i da izolacija bude cjelovita i otporna na UV zračenje.

Korak po korak: Sistematska dijagnostika solarnog pumpe u praksi

U praksi se pokazao sljedeći postupak pri dolasku na klijenta s prijavom „solarno ne radi":

Vizualna provjera – Pogledajte displej regulacije: koja je trenutna temperatura kolektora (T1) i spremnika (T2)? Radi li pumpe? Ako je T1 > T2 + Δt ON, a pumpe ne pokreće – problem je u regulaciji ili pumpe.
Provjera tlaka – Pogledajte manometar. Ispod 1,0 bar? Dopravite sredstvo i tražite uzrok curenja.
Manualni pokret pumpe – Aktivirajte override na regulaciji. Čujete li zvuk? Vidite li kretanje na protokomeru? Ako ne – mehanička blokada ili elektronička greška pumpe.
Odstranjivanje zraka – Iako izgleda da je protok u redu, učinite odstranjivanje zraka – zrak se može sakriti u teško vidljivim mjestima.
Provjera filtera – Uklonite i provjerite mrežu filtera.
Mjerenje na senzorima – Multimetrom izmjerite otpor senzora T1 i T2. Usporedite s karakteristikama NTC 10k.
Provjera glykola – Uzimajte uzorak i izmjerite pH + točku smrzavanja refraktometrom.
Zaključak i dokumentacija – Zabilježite izmjereni protok (l/min), tlak (bar), temperature T1/T2 i DP, stanje glykola. Napravite fotografiju stanja displeja regulacije.

Prevencija: Kako izbjeći zakočenje pumpe

Kao i kod svakog tehničkog uređaja, i ovdje vrijedi da je prevencija jeftinija od popravke. Nekoliko konkretnih mjera koje u praksi značajno produže vijek trajanja solarne pumpe i cijelog sustava:

Godišnja servisna inspekcija u proljetnim mjesecima (prije glavne solarne sezone) – provjera tlaka, glikola, filtera, elektroda i tesnog zatvaranja
Smjena nezamrzivačke smese svakih 5 godina bez obzira na vizualni stanje – degradacija se odvija iznutra i nije uvijek vidljiva
Održavanje ispravnog radnog tlaka – barem jednom mjesečno pogledajte tlakomjer
Provjerite stanje izolacije cijevi svakih 2–3 godine – posebno vanjske dijelove, gdje UV zračenje oštećuje gumenju izolaciju
Osigurajte senčenje kolektora u ljetnom razdoblju, ako spremnik nema dovoljnu količinu za cjelodnevno puno sunce – spriječava ekstremnu stagnaciju
Instalacija automatskog odzračnog ventila u najvišem dijelu trase – postepeno oslobađa mali iznos zraka bez potrebe za ručnim zahvatom

Detaljan kontrolni popis za redovno održavanje pronađete u članku Održavanje i servis solarne instalacije – što provjeriti svake godine.

Smjena pumpe – kada ima smisla popraviti i kada zamijeniti

Solarne cirkulacijske pumpe imaju pri ispravnoj upotrebi vijek trajanja od 15–20 godina. Ako je pumpa starija i kvar se ponavlja, ponekad je ekonomičnije je zamijeniti nego ponovno popravljati. Orijentacijski vodič:

Situacija	Preporuka
Pumpa mlađa od 8 godina, prvi kvar	Popravka / odblokiranje, zamjena brtve
Pumpa od 8–15 godina, ponovljeni kvar	Razmislite o zamjeni, popravka može biti neekonomična
Pumpa starija od 15 godina	Zamjena cijele pumpe uključujući regulaciju
Sagorela elektronička ploča (miris sagorenja)	Zamjena pumpe, provjera električne instalacije
Mehanički pukla kućišta pumpe	Zamjena, popravka nije moguća

Pri zamjeni pumpe uključite i to da nova pumpa može imati druge hidrauličke parametre i njeno podešavanje (brzinski stupanj, Δt) treba provjeriti i ukoliko je potrebno prilagoditi. Više o izboru odgovarajuće instalacije pročitajte u članku Kako izabrati solaran sustav za zagrijavanje vode za kućanstvo.

Najčešće postavljane pitanja (FAQ)

Pumpa zviči, ali voda u spremniku se ne zagrije – što s tim?

Najvjerojatnija uzročnik je zrak u solarnom krugu – pumpa se okreće, ali ne premašuje tekućinu, samo zrak. Postupak: provjerite radni tlak na tlakomjeru pumpe (trebao bi biti barem 1,5 bar u hladnom stanju), uključite pumpu na puni kapacitet i odzračite sustav u svim najvišim točkama trase. Ako se prikaz prijenosa nakon odzračavanja vrati na normalne vrijednosti (tipično 6–12 l/min), problem je bio upravo zrak. Ako ne, provjerite mehaničku blokadu rotora pomoću odblokirajućeg šrafa na prednjoj strani pumpe.

Koliko godina traje nezamrzivačka smesa u solarnom sustavu?

Pod standardnim uvjetima (jedna do dvije stagnacije po sezonu, ispravan radni tlak) propilen glikol traje 4–6 godina. Ako sustav stagnira svako lje u ekstremnim temperaturama, smanji se vijek trajanja smese na 2–3 godine. Preporučujemo svakih 2 godine izmjeriti pH smese (refraktometrom ili lakmus trakama) – ako pada ispod 7,5, zamijenite smesu bez čekanja na planirani rok. Degradirana smesa je korozivna i oštećuje pumpu, topljenje i armature.

Regulacija pokazuje ispravne temperature, ali pumpa se ne uključuje – gdje tražiti problem?

Ako regulacija prikazuje T1 (kolektor) i T2 (spremnik) vrijednosti i razlika T1 – T2 je veća od postavljene Δt za uključivanje, a pumpa se ipak ne pokrene, provjerite ove stvari: 1) Da li je pumpa fizički povezana s regulacijom (izlazni priključak 230 V na regulaciji – izmjerite napon pri ispunjenju uvjeta). 2) Da li nije sagorena osigurač na regulaciji ili u električnoj instalaciji. 3) Da li je pumpa postavljena u automatski (Auto) režim, a ne u „0" (isključeno). 4) Provjerite postavku minimalne temperature kolektora za uključivanje – ako je postavljena previsoko (npr. 30 °C) i kolektor je u sjenci ili ujutro, pumpa se ne uključuje.

Mogu li u solarni sustav dodati običnu vodu umjesto glikola?

Ne, to je jedna od najgorih intervencija koje možete napraviti. Voda razređuje glikolnu smesu, čime se povećava točka smrzavanja – u zimi postoji opasnost od smrzavanja i pucanja kolektora, cijevi ili spremnika. Također, voda bez inhibitora korozije agresivno napada metalne dijelove sustava. Pri svakom dodavanju medija nužno je koristiti isti tip glikola u ispravnom omjeru s destiliranom vodom, ili pak direktno pripremljenu smesu s odgovarajućom točkom smrzavanja (za Hrvatsku minimalno –25 °C, idealno –28 do –35 °C).

Kako utvrditi koliki je protok u vašem solarnom sustavu – bez prijenosnog mjerača?

Bez prijenosnog mjerača protok se može procijeniti indirektno – preko temperaturne razlike Δt između ulaza i izlaza kolektora pri stabilnoj upotrebi za sunčan dan. Ako je Δt pri punom suncu veći od 15–20 °C, protok je vjerojatno nizak (pumpa radi na nižem stupnju ili je djelomično zagušena). Ako je Δt samo 3–5 °C, protok je visok, što je kod malih sustava željeno (tzv. low-flow rad). Preciznije mjerenje bez prijenosnog mjerača zahtijeva kratkotrajno odspajanje kruga i mjerenje količine tekućine koja izbježe za određeno vrijeme – ovu provjeru bi trebao izvršiti servisni tehničar, jer zahtijeva ispuštanje dijela sadržaja.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate ideju ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - slobodno nas savjetujte.