amper
Ampér (symbol A) je jednotkou SI za električni struj i je jedna od sedam osnovnih jedinica SI. Imenovan je po André-Marie Ampèru ( 1775 - 1836), francuskom matematičaru i fizičaru, kojeg smatramo ocem elektrodinamike.
Ampér se koristi za izražavanje toka električnog naboja. 1 ampér je jednak prenosu 1 coulomba za 1 sekundu.
Ampér se ne smije miješati s Coulombovom (ampér-sekundom). Ampér je jedinica toka električnog struje, odnosno količine naboja koja prolazi u jedinici vremena, coulomb je jedinica električnog naboja.
Definicija
Ampèrov zakon sile govori da postoji privlačna ili odbojna sila između dvije vodilice koje vode električni struj. Ta sila se koristi u formalnoj definiciji ampera: Ampér je stalni električni struj, koji pri prolasku kroz dvije prave paralelne beskonačno dugačke vodilice zanemarivo kružnog presjeka postavljene u vakuumu na međusobnoj udaljenosti 1 metar izaziva između njih stalnu silu 2×10−7 newtona po 1 metru duljine vodilice.
Jedinica SI za naboj, coulomb, je količina naboja prenijena strujom 1 A za 1 s A obrnuto struj 1 A predstavlja protok naboja 1 C kroz određenu točku vodilice za 1 s.
Povijest
Ampér je bio prvobitno definiran kao desetina jedinice električnog struje u sistemu CGS. Ta jedinica se danas zove ampér i bila je definirana kao količina struje koja pri prolasku kroz 1 cm vodilica udaljene 1 cm izaziva silu 2 dyna.
Međunarodni ampér bio je prethodnik ampera; bio je definiran kao struj koji iz rastvora dusičnana srebra izdvaja 0,001 118 000 grama srebra po sekundi. Kasnija mjerenja utvrdila su da je taj struj 0,995 85 A.
Kao prikladnija definicija predložena je definicija ampera pomoću toka elementarnog naboja. Budući da coulomb iznosi otprilike 6.2415093×1018 elementarnih naboja (npr. elektrona), jedan ampér iznosi prolazak 6.2415093×1018 elementarnih naboja kroz točku vodilice za 1 sekundu. Predložena promjena bi definirala 1 A kao struj u smjeru toka određenog broja elementarnih naboja po sekundi.