ampér
Ampér (symbol A) je jednotkou SI pre elektrický prúd a je jednou zo siedmich základných jednotiek SI. Bol pomenovaný po André-Marie Ampèrovi ( 1775 - 1836), francúzskom matematikovi a fyzikovi, ktorého považujeme za otca elektrodynamiky.
Ampér se koristi za izražavanje toka električnog naboja. 1 ampér je jednak prenosu 1 coulombu u toku 1 sekunde.
Ampér se ne smije miješati s Coulombom (ampér-sekundom). Ampér je jedinica toka električnog struje, odnosno količine naboja koja prolazi u jedinici vremena, coulomb je jedinica električnog naboja.
Definicija
Ampérov zakon sile govori da postoji privlačna ili odbojna sila između dvije vodnice koje vode električni struj. Ta sila se koristi u formalnoj definiciji ampéra: Ampér je stalni električni struj koji pri prolasku kroz dvije ravne paralelne beskonačno dugačke vodnice zanemarljivog kružnog presjeka postavljene u vakuumu na međusobnoj udaljenosti 1 metar izaziva između njih stalnu silu 2×10−7 newtona na 1 metar dužine vodnice.
Jedinica SI za naboj, coulomb, je količina naboja prenijena strujom 1 A za 1 s A obrnuto, struj 1 A predstavlja protok naboja 1 C kroz određenu točku vodnice za 1 s.
Povijest
Ampér je bio prvobitno definiran kao desetina jedinice električnog struje u sistemu CGS. Ta jedinica se danas zove ampér i bila je definirana kao količina struje koja pri prolasku kroz 1 cm vodnica na udaljenosti 1 cm izaziva silu 2 dyna.
Međunarodni ampér bio je prethodnik ampéra; bio je definiran kao struj koji iz rastvora dusičnana srebra izdvaja 0,001 118 000 grama srebra u toku jedne sekunde. Kasnija mjerenja utvrdila su da je taj struj 0,995 85 A.
Kao prikladnija definicija predložena je definicija ampéra pomoću toka elementarnog naboja. Budući da je coulomb otprilike jednak 6.2415093×1018 elementarnih naboja (npr. elektrona), jedan ampér jednak je prolasku 6.2415093×1018 elementarnih naboja kroz točku vodnice u toku jedne sekunde. Predložena promjena bi definirala 1 A kao struj u smjeru toka određenog broja elementarnih naboja u toku jedne sekunde.