Odzračivanje i podešavanje protoka kod radijatora s donjim priključkom

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Odvzdušavanje i podešavanje protoka kod radijatora s donjim priključkom

Vzduh u sustavi radijatora je jedan od najčešćih razloga zašto radijator loše, neravnomerno ili uopće ne grije. Kod radijatora s donjim priključkom ova problematika ima nekoliko specifičnosti koje se kod bočnog priključka ne pojavljuju – i upravo zbog toga zaslužuje vlastiti detaljan objašnjenje. Ovaj članak Vam objašnjava zašto se u sustavu pojavljuje zrak, gdje se gomila, kako ga pouzdano ukloniti i kako zatim ispravno podešavati protok da bi radijator dao točno toplinsko opterećenje koje od njega očekujete.

Ako upravo rješavate montažu novog radijatora, preporučujemo Vam da pročitate i teme Montaža radijatora s donjim priključkom korak po korak i Priključak radijatora na postojeće vodove – što treba znati prije montaže, gdje ćete pronaći kontekst cijelom procesu instalacije. Ovdje se fokusiramo isključivo na to što slijedi nakon fizičke montaže – dakle na pokretanje, odvzdušavanje i hidrauličko uravnoteženje.

Zašto zrak u radijatoru komplicira život

Voda i zrak u zatvorenoj grijačkoj sustavi nikada ne postanu prijatelji. Zrak ima višestruku nižu toplinsku kapacitet i vodljivost u usporedbi s vodom – tamo gdje zrakova mjehura zauzima prostor, toplina jednostavno ne prolazi. Rezultat vidite vrlo konkretno: gornji dio radijatora je topli ili hladan, dok donja trećina bude vruća na dodir. Šum, mjehuranje i pucketanje koje ponekad čujete iz radijatora su samo akustički izraz za to da se zrak i voda unutar biju za prostor.

Kod radijatora s donjim priključkom – dakle onih gdje su oba otvora (dovod i povrat) smještena prema dolje, najčešće u sredini ili donjem dijelu ploče – zrak ima tendenciju da se uspinje prema gore i ostaje u gornjim komorama ploče. Ako je odvzdušni ventil u ispravnom položaju (i ujedno ispravno oslonjen), taj zrak se može relativno lako ukloniti. Ako radijator nema vlastiti odvzdušni ventil ili je instalacija nepravilno postavljena, zrak se čvrsto drži i ograničava se trajno protok tople vode.

Osim neravnomjernog grijanja, zrak u sustavi ima još jedan neugodan neželjeni učinak: ubrzava koroziju. Kiseonik otopljen u vodi agresivan je prema čeličnim zidovima pločastog radijatora. Zbog toga odvzdušavanje nije samo pitanje udobnosti, već i trajnosti uređaja.

Odakle zrak dolazi i kako dolazi u sustav

Zrak ne nastaje u sustavi sam od sebe – dolazi tamo uvijek iz određenog razloga. Ako ih poznajete, znate se im izbjeći ili bar znate što se dogodilo kada radijator nakon godina rada počne opet tiho šumjeti.

Prvo punjenje sustava: Kada se nova sustava ili novi radijator puni vodom, zrak koji je bio u cijevi i u ploči mora se negdje izbaciti. Ako odvzdušavanje nije učinjeno pažljivo, zrak ostaje zatvoren – i upravo taj zrak je potom izvor problema u prvih tjedana rada.
Zamjena ili demontaža radijatora: Svaki put kad otvorite sustav – bilo da zamijenite radijator, dodate novi ili samo odskrutirate termostatsku glavicu – zrak ima priliku da uđe. Kod donjeg priključka se to događa diskretno, bez većeg izliva vode.
Korozija i plinovi: Dugoročna korozija čeličnih ploča proizvodi vodik koji se u sustavi ponaša slično kao zrak – uspinje se prema gore i gomila se u najvišim mjestima.
Nedovoljan tlak u ekspanzijskoj posudi: Ako je tlak u sustavi prenizak, voda se na lokalnim mjestima može pretvoriti u paru koja se kasnije kondenzira – ali prije kondenzacije uzrokuje mjehuranje i zvukove identične zraku.
Poddimenzionirani odvzdušni ventil na kotlu ili u strojarni: Neki stari vodovi nemaju automatski odvzdušivač na najvišem mjestu kruga – zrak se iako uklanja pri radijatorima, odmah vraća iz drugog mjesta sustava.

Konstrukcija radijatora s donjim priključkom i odvzdušni ventil

Pločasti radijatori s donjim priključkom – kao što su na primjer Radijator 21VK 300 x 600 snaga 447 W ili Radijator 21VK 300 x 800 snaga 596 W – imaju ugrađeni odvzdušni ventil obično u jednom od gornjih kutova. Većina današnje proizvodnje ga ima u desnom gornjem kutu (pogled s prednje strane), ali proizvođači se razlikuju. Uvijek se prije montaže uvjerite na kojoj strani ventil sjedi, jer to utječe na to kako ćete cijeli radijator instalirati i da li će odvzdušavanje uopće biti moguće bez demontaže.

Odvzdušni ventil je obično mala vijak s kvadratnom ili ravnom žljebom, oslonjen u bakrenom tijelu. Ispod ventila je mali gumeni brtvilac. Za odvzdušavanje trebat ćete ključ za odvzdušavanje (tzv. Entlüftungsschlüssel – kvadratni 5–6 mm ključ ili drugačije oblikovan prema proizvođaču) ili ravan vijkerač, malu posudu za prikupljanje kapi i cijev ili krpu.

Neki radijatori s donjim priključkom imaju umjesto ručnog odzračnog ventila automatski odzračivač (tzv. auto-vent). Taj ima mali plutački mehanizam – kada je u gornjoj komori zrak, plutač padne i zrak sam izlazi. Trenutno kada dođe voda, plutač se podigne i otvor zatvori. Automatski odzračivači su udobniji, ali u praksi je potrebno redovito provjeravati njihovu brtvu, jer kalcijevi nasloni iz tvrde vode mogu ventil trajno otvoriti ili trajno zatvoriti.

Postup odzračavanja korak po korak

Odzračavanje radijatora s donjim priključkom je jednostavno, ali ima svoja pravila. Ako ih ne poštuješ, rezultat će biti nepotpun – zrak će se iako djelomično istisnuti, ali nakon nekoliko dana problem će se vratiti.

Priprema prije odzračavanja

Prije nego što počnete s samim odzračavanjem, provjerite tlak u sustavu. Na manometru kotla (ili na tlakomjeru u strojarnici) bi trebao biti hladan tlak u rasponu od 1,0 do 1,5 bar za običan stanovnički/porodični sustav. Ako je tlak niži (ispod 0,8 bar), dopustite vodu u ekspanzijsku posudu i potom u sustav – inače će se tijekom odzračavanja tlak smanjiti ispod minimuma i pumpa može raditi suho.

Dalje, uključite grijanje barem 15–20 minuta prije odzračavanja. Tople vode imaju nižu sposobnost apsorpcije zraka – zračne mjehuriće se oslobode i skupljaju se u gornjem dijelu ploče. Ako odzračujete hladni sustav, zrak može biti još rastopljen u vodi i nema gdje ga uhvatiti.

Sam odzračavanje

Pripremite ključ za odzračavanje, malu posudu (čašu ili zdjelicu) i komad krpe za slučaj kapljica.
Odzračni ventil pronađete u gornjem kutu radijatora – s vanjske strane vidljiv je mali vijak s brazdama ili kvadratnim otvorom.
Zadržite posudu tesno ispod ventila – kod donjih priključaka radijatora ventil je visoko, pa ćete morati izravno.
Ključem ili šrafcigerom otvorite ventil laganim okretanjem za 1/4 – 1/2 okretaja u lijevo (protiv smjera kazaljki na satu). Više otvarati nije potrebno.
Slušajte: prvo ćete čuti šištanje – to je zrak koji izlazi. Kada šištanje prestane i počne izlaziti neprekidni tok vode (ne samo kapljice), odmah zatvorite ventil.
Nemojte se osjećati – nakon zaustavljanja izlaza vode, pričekajte 10–15 sekundi i ponovno lagano otvorite ventil. Ponekad zrak dolazi u dvije talasne.
Nakon završetka odzračavanja provjerite tlak u sustavu – odzračavanjem tlak će se neznatno smanjiti. Ako je pada veća od 0,2 bar, dopunite vodu putem punjenog ventila kotla.

Važno: nikada ne odzračavajte radijator u sustavu koji trenutno radi cirkulacijska pumpa, ako to nije nužno. Pumpe mogu u sustavu stvarati tlakove udare, koji otežavaju odzračavanje. Idealno je privremeno isključiti pumpu, odzračiti i zatim ponovno uključiti.

Redoslijed odzračavanja kod više radijatora

Ako odzračujete cijeli sustav (npr. nakon zamjene kotla ili potpune rekonstrukcije), uvijek počnite s radijatorima najbližima kotlu i prema radijatorima najudaljenijima. Ako imate višekatni kućni prostor, započnite na donjem katu i nastavite prema gore – zrak "bježi" ispred vas postepeno prema najvišim točkama, gdje ga na kraju izbacite van.

Kod sustava s više grana (npr. krug za dnevni boravak, krug za kupaonicu) odzračajte uvijek jednu granu odmah – ostale zatvorite termostatskim glavama ili ručnim ventilima na razdjelniku. Na taj način postižete dovoljan tlak i protok upravo u toj grani koju odzračujete.

Podešavanje protoka – zašto je toliko važno kao i odzračavanje

Odzračavanje rješava problem s zrakom. Podešavanje protoka rješava jednako važan problem – hidrauličko uravnoteženje. U praksi to znači da ako imate više radijatora u sustavu, voda prirodno teče putem najmanjeg otpora. Radijatori blizu kotla dobivaju "previše" tople vode, radijatori na kraju grane dobivaju minimum. Rezultat: kod kotla pretopište, a kod prozora vam je hladno.

Radijatori s donjim priključkom imaju ugrađeni regulacijski (protokovni) ventil direktno u osnovnom bloku – tzv. donji ventilacijski blok ili integrisani ventil (prema proizvođaču). Taj ventil vam omogućuje podešavanje protoka bez potrebe za bilo kakvim dodatnim armaturama. To je jedna od glavnih prednosti donjeg priključka u odnosu na bočni – o tome saznajte više u temi Donji priključak radijatora vs bočni – prednosti, nedostaci i kada se isplati.

Koje vrijednosti protoka postaviti?

Specifično postavljanje ovisi o projektiranom toplinskom kapacitetu radijatora i o hidrauličkom proračunu cijele instalacije. U praksi se međutim u većini stanovnih i kućanskih objekata bez stručnog hidrauličkog proračuna postavljanje rješava metodom testiranja i mjerenja temperatura. Evo orijentacijskog postupka:

Maksimalno otvaranje (pun protok): Postavlja se na radijatorima s najvećim toplinskim kapacitetom ili na onima koji su hidraulički najudaljeniji od kotla (tj. imaju prirodno najveći otpor u cijevi).
Čiastkové otvaranje: Radijatori blizu kotla ili s manjim kapacitetom se hidraulički škrtaju kako bi voda "morala" doći i do udaljenijih radijatora.
Skala na ventilima: Moderni integrirani ventili imaju skalu 1 – 8 ili 1 – 10. Stupanj 5 odgovara otprilike 50 % protoka. Na udaljeniji radijator postaviš 7–8, na blizi radijator 2–4. To su međutim samo početne vrijednosti, a ne točne brojke.

Uzmimo konkretni primjer iz prakse: rekonstrukcija radijatorske instalacije u zidanim stanovnim zgradama, pet radijatora u nizu. Radijator br. 1 (najbliže razdjelniku) ima tendenciju pregrejavanja – temperatura dovoda 75 °C i povratka 70 °C, razlika samo 5 K. Radijator br. 5 (na kraju grane) ima dovod 75 °C, ali povrat 55 °C, razlika 20 K – radijator dobro grije, ali samo kad je toplina stvarno potrebna. Nakon usklađivanja razlika u temperaturi (Δt) na radijatorima br. 1 – 5 bi trebale biti u istom rasponu, idealno 10 – 15 K. Radijator br. 1 se škrti na stupanj 2–3, radijator br. 5 ostaje potpuno otvoren ili na stupnju 7–8.

Postavljanje termostatske glave i njezin utjecaj na protok

Termostatska glava (TRV – Thermostatic Radiator Valve) nije alat za usklađivanje instalacije – to je regulator unutarnje temperature. Funkcioniše tako da osjeti temperaturu okolnog zraka i prema tome otvori ili zatvori dovod tople vode u radijator. Ako je u prostoriji toplije (npr. sunce svijetli kroz prozor), glava sama smanji protok ili ga potpuno zaustavi.

Hidrauličko usklađivanje instalacije (protokom ventilima) i regulaciju unutarnje temperature (termostatskim glavama) treba razumjeti kao dvije različite razine upravljanja. Protokom ventilima postaviš maksimum koji radijator može dobiti – termostatska glava zatim unutar toga maksimuma regulira trenutnu količinu prema potrebi.

Termostatske glave na radijatorima s donjim priključkom obično se montiraju u jedan od bočnih otvora na donjem ventilnom bloku. Pažnja: neki donji ventilni blokovi su dizajnirani za konkretne vrste glava (npr. navoj M30×1,5), dok drugi mogu imati drugi standard – uvijek provjeri kompatibilnost prije kupnje.

Protok u ovisnosti o kapacitetu radijatora

Svaki radijator ima izračunat toplinski kapacitet pri standardnim uvjetima (obično pri temperaturnom padu 75/65/20 °C – temperatura dovoda 75 °C, povratka 65 °C, unutarnja temperatura 20 °C). Taj kapacitet odgovara određenom protoku vode koji mora proći kroz radijator tijekom sata. Iz fizike znamo da je:

Q [W] = m [kg/h] × 1,163 × Δt [K]

gdje je Q toplinski kapacitet, m maseni protok vode, a Δt razlika temperature između dovoda i povratka. Za Radijator 21VK 300 x 500 kapacitet 373 W pri standardnom Δt = 10 K bi trebao biti protok:

m = 373 / (1,163 × 10) = 32,1 kg/h ≈ 32 l/h

Za Radijator 21VK 300 x 400 kapacitet 298 W bi pri istom Δt bio protok tek oko 25,6 l/h. Te vrijednosti su važne pri postavljanju protokomera ili pri provjeri ispravnosti usklađivanja. U svakodnevnoj praksi protokomere na svakom radijatoru nećeš pronaći – usklađivanje se obično vrši mjerenjem temperatura ili stručnim alatima (ultrazvučni protokomer, diferencijalni tlakor).

Tipične greške pri odzračivanju i postavljanju protoka

Nakon godina rada na poslovima vidite uvijek iste greške. Nabrajamo ih da se njima izbjegnete:

Odzračivanje bez kontrole tlaka: Ljudi otvore ventil, puste vodu "da bude dovoljno" i zatim se čude zašto kotao prijavljuje grešku niskog tlaka. Pravilo: nikada ne isprazni više od 0,5 l vode tijekom odzračivanja.
Odzračivanje samo jednog radijatora: Zrak putuje cijelom instalacijom. Ako imaš problem s jednim radijatorom, provjeri odzračivanje svih ostalih – inače će se zrak vratiti s drugih mjesta.
Zaborav na odzračni ventil kotla i kolektora: Moderni kondenzacijski kotlovi imaju vlastiti odzračni ventil – taj se mora odzračiti prvi, prije radijatora.
Postavljanje protoka bez mjerenja: Procjena "na oko" kod usklađivanja funkcioniše samo u jednostavnim instalacijama s 2 – 3 radijatora. Kod složenijih mreža rizičiš da jedna grana grije na punom i da druga gotovo uopće ne.
Zaborav na zatvorene termostatske glave pri odzračivanju: Ako je glava zatvorena (dostignuta je temperatura u prostoriji), voda ne prolazi kroz radijator – odzračivanje ne funkcioniše. Prije odzračivanja postavi sve termostatske glave na maksimum ili na 5 (ili ih skini).
Pomak protokom ventila pri odzračivanju: Neke donje ventilne blokove imaju protokom ventil i odzračni ventil u blizini. Po grešci se može "dotaknuti" protokom ventil i promijeniti postavku koju si prije toga pažljivo postavio.

Usklađivanje instalacije u praksi – realni scenarij

Zamisli novogradnju kućanstva s devet radijatora na dvije kata. Grijačka instalacija je dvoručna, kotao je kondenzacijski. Nakon prvog pokretanja grijača instalater je postavio sve protoke na maksimalnih 8 stupnjeva. Rezultat? Na donjem katu, gdje su radijatori blizu kotla, bilo je odmah nekoliko stupnjeva toplije nego na gornjem katu. Termostatske glave na donjem katu su počele zatvarati – i time su pustile još više vode na gornji kat, što je situaciju malo poboljšalo, ali nije bilo dovoljno.

Rješenje: hidrauličko usklađivanje metodom temperaturnih razlika. Instalater opremljen bezkontaktnim termometrom ili kleštovima za mjerenje temperature na cijevi postepeno je škrio protoke na donjim radijatorima (smanjio ih na stupanj 3 – 4), sve dok razlike temperature dovod/povrat nisu bile na svim radijatorima u rasponu 8 – 12 K. Cijela radnja je trajala oko 2 sata. Rezultat: jednoliko grijanje, niža potrošnja plina (pumpa radi učinkovitije kod usklađene instalacije) i tiha radnja bez buke.

Ovaj tip problema je vrlo čest upravo kod modernizacija, kada se zamijene stare limene radijatore novim panelima s nižom toplinskom kapacitetom. Novi radijatori reagiraju brže i hidrauličke neravnoteže se odmah očituju – dok kod starih limenih radijatora neravnomjerne temperature ljudi su godinama zanemarivali.

Specifikacije odzračavanja kod niskotemperaturnih i podno grijanja

Ako je radijator s donjim priključkom dio kombinirane instalacije (npr. kondenzacijski kotao s plivajućim toplinskim krugom + panelni radijatori + podno grijanje), odzračavanje ima dodatne specifične aspekte. Podno grijanje ima razdjelnik, na kojem su obično automatski odzračivači. Panelni radijatori na istom kotlu se odzračuju zasebno.

Kod niskotemperaturnih instalacija (npr. temperatura dovoda 45 – 55 °C) je Δt manji, ali protok mora biti veći da bi se prenio isti kapacitet. To znači da se protoci u sistemu moraju postaviti drugačije nego kod klasične instalacije 75/65 °C. Neke montažne radnje to podcjenjuju – postave protok "kao uvijek" i onda se čude zašto radijatori pri niskoj temperaturi grijanja griju nedovoljno. Rješenje je ili veća površina radijatora (duži ili viši panel) ili precizno postavljanje maksimalnih protoka.

Što učiniti ako radijator nakon odzračavanja i dalje grije neravnomerno

Desi se – odzračiš, postaviš protok, ali jedna trećina panela ostaje hladna ili samo topla. Evo nekoliko mogućnosti što se događa:

Nametanja unutar panela: Stariji radijator može imati unutar kalcijevih ili korozivnih nametanja, koja djelomično blokiraju protok vode. Rješenje je kemijsko ispiranje instalacije ili zamjena radijatora.
Pogrešno povezani dovod i povrat: Kod donjeg priključka ključno je da dovod tople vode bude povezan na stranu koja vodi u "dovodni" kanal unutar panela, a povrat obrnuto. Ako su zamijenjeni, voda teče pogrešnim smjerom i radijator grije samo djelomično. Više o ovom problemu u temi Česte kvarove radijatora s donjim priključkom i kako ih ukloniti.
Djelomično zatvoreni protokni ventil: Provjeri postavku protoknog ventila u donjem bloku – ako je pogrešno okrenut, protok je ograničen.
Premaan tlak u instalaciji: Pri tlaku ispod 0,7 bar pumpe ne mogu dovoljno izbaciti vodu u radijatore na kraju granice. Dopuni tlak i ponovi odzračavanje.

Odzračavanje kod rekonstrukcije – posebni slučajevi

Kod rekonstrukcije, gdje su zamijenjeni samo jedan ili nekoliko radijatora (npr. stari lijevani za nov panelni s donjim priključkom), problemi odzračavanja i protoka se pojavljuju u drugačijem obliku. Novi panel ima značajno manji unutarnji volumen vode od starog lijevanog. To može uzrokovati da je ekspanzijska posuda odjednom prevelika – tlakovne oscilacije u instalaciji su veće i zrak se lako uvodi u sustav. Provjeri postavku ekspanzijske posude nakon zamjene radijatora i u slučaju potrebe dopuni tlak dušika u posudi prema visini instalacije.

Također: kod zamjene radijatora uvijek provjeri stanje brtvila u donjem ventilnom bloku. Ako su stara guma brtvila tvrda ili pukla, zrak ima lako put do unutra. Zamijeni ih preventivno – jeftini su i dostupni.

Najčešće postavljana pitanja (FAQ)

Koliko često treba odzračavati radijatore s donjim priključkom?

U dobro funkcionirajućoj instalaciji s dobrim brtvilima i bez korozije dovoljno je odzračavanje jednom po sezonu – idealno na početku grijaće sezone (septembar – oktobar), kada uključite grijanje nakon ljeta. Ako morate odzračavati svakih 2 – 3 tjedna, nešto u instalaciji nije u redu – tražite uzrok (netesnosti, korozija, pogrešna ekspanzijska posuda).

Mogu li sam odzračavati radijator bez stručnjaka?

Da, odzračavanje radijatora je obična kućna održavanja, koju može obaviti svaki vlasnik bez posebnih znanja. Potreban je samo ključ za odzračavanje (za nekoliko centi u trgovini s alatom), posuda za prikupljanje vode i popis svih radijatora koje treba proći. Hidrauličko balansiranje cijele instalacije (postavljanje protoka) je složenije i kod većih mreža se isplati pozvati stručnjaka s termometrima.

Radijator štikće i kad je ventil zatvoren – što to znači?

Ako štikćenje dolazi iz radijatora s zatvorenim odzračnim ventilom, problem je drugdje – najvjerojatnije je to strujanje vode s mehurima zraka unutar panela ili pogrešno postavljen protok (preveliki protok uzrokuje kavitaciju kod ventila). Provjeri postavku protoka i ako štikćenje traje, neka instalaciju pregleda grijač.

Dovoljno je jedan odzračni ventil na radijatoru ili treba više?

Jedan odzračni ventil na radijatoru je standardno i dovoljno rješenje. Panelni radijator unutar ima povezane komore tako da zrak može izlaziti prema jednom točki – obično prema gornjem kutu, gdje ventil sjedi. Iznimno se događa da vrlo duga radijatori (npr. širine preko 2 000 mm) imaju zračne kapsule na obje strane – u tom slučaju proizvođač može postaviti dva ventila.

Može li se postaviti protok bez profesionalnih alata?

Da. Za običnu stanovnu instalaciju s 3 – 8 radijatora dovoljno je metoda uspoređivanja temperatura dovoda i povratka pomoću kontaktnog ili bezkontaktnog termometra. Cilj je postići istu temperaturnu razliku (Δt) za sve radijatore u istom cirkulacijskom krugu. Idealni Δt za običnu instalaciju 75/65 °C je 8 – 12 K. Protoci se postavljaju u donjem ventilnom bloku – ograničite radijatore s malim Δt (blizu kotla) i ostavite potpuno otvorene radijatore s velikim Δt (daleko od kotla).

Što učiniti ako iz odzračnog ventila curi voda i nakon zatezanja?

Ako ventil ne brti, uzrok je najčešće oporezani brtvila krug ispod vijka, ili je sedlo ventila oštećeno nečistoćama iz vode. Prvi korak je zatezanje vijka (ali ne silom – bakarni navoji se lako slomljaju). Ako to ne pomože, zamijeni cijeli odzračni ventil – je to standardizirana armatura (M10×1 ili G1/8" navoj prema proizvođaču), dostupna za nekoliko eura. Kod zamjene instalaciju ne spušta tlakom – dovoljno je lokalno zatvoriti radijator pomoću ventila u donjem bloku.

Zaključak

Odzračavanje i postavljanje protoka nisu jednokratne radnje "pri montaži i gotovo" – su to redovno se ponavljajuće servisne korake, koje odlučuju o tome, je li grijaća instalacija funkcionira ekonomski, tiho i ravnomerno. Radijatori s donjim priključkom – bilo da su manji tipovi kao Radijator 21VK 300 x 400 snaga 298 W za male prostorije, ili snagašniji komadi kao Radijator 21VK 300 x 700 snaga 522 W – imaju ugrađeni ventil udoban alat za oba tih zadatka. Važno je samo znati što koje kolutača radi i zašto.

Ako vas zanima kako izabrati radijator s pravom snagom za određenu sobu, pročitajte temu Koju snagu radijatora trebam – izračun prema površini i visini sobe. A ako imate zanimanje za cjelokupan pregled pravih dimenzija panela, pogledajte Dimenzije radijatora 21VK – kako ispravno izabrati visinu i širinu panela.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u vašem domaćinstvu? Napišite nam - slobodno savjetujemo.