Koliko krugova razdjelnika trebam

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Koliko krugova razdjelnika trebate? Kompletni vodič za izračunavanje

Jedna od najčešćih pitanja koja rješavamo pri pripremi podnožnog grijanja zvuči jednostavno: „Koliko krugova će imati Vaš razdjelnik?" Odgovor međutim nije jednostavan – loše procijenjen broj krugova se očituje ili nepotrebnim skupim razdjelnikom s neiskorištenim izlazima, ili gore, poddimenzioniranim sustavom, gdje pojedine cijevne petlje budu prekratke, neravnomjerno griju i hidraulički se teško reguliraju. U ovom članku prolazimo cijeli postupak izračuna korak po korak, pokazat ćemo primjer na pječalnom pokuću običnog kućanstva i savjetovat ćemo kako izabrati odgovarajući nehrđajući razdjelnik iz naše ponude.

Što je krug razdjelnika i zašto njegov broj nije slučajan

Razdjelnik (ponekad nazivan i kolektor) je uređaj koji distribuira grijuću vodu iz jednog glavnog dovoda u više samostalnih cijevnih petlji ukopanih u pod. Svaka takva petlja se zove krug. Jedan krug obično opskrbljuje jednu sobu ili njezin dio – kod većih prostorija može biti više krugova, jer je duljina jedne petlje fizički ograničena.

Broj krugova nije stoga pitanje ukusa ni rezerve „za sigurnost" – to je broj koji izlazi iz toplinske gubitka kuće, površine pojedinih prostorija, izabranog razmaknog razmaka cijevi i maksimalne preporučene duljine jedne petlje. Podcijeniti ga znači rizik od hladnih kutova prostorije i neravnomjernog grijanja, preprocjena pak nepotrebnim visokim cijenama razdjelnika i kompliciranijom instalacijom.

Osnovno pravilo – od čega ovisi broj krugova

Pri projektiranju podnožnog grijanja vrijedi nekoliko međusobno povezanih pravila koja zajedno određuju koliko krugova će cijeli sustav trebati.

1. Maksimalna duljina jednog kruga

Svaka cijevna petlja ima hidraulički limit – što je dulja, to je veći tlak koji obehovna pumpa mora preći, a time i neravnomjernije se hladi voda (kraj petlje je očito hladniji od njezinog početka). Kod često korištenih cijevi promjera 16×2 mm preporučena maksimalna duljina kruga kreće se između 80 i 100 metara. Kod debljih cijevi (17×2 ili 20×2 mm) je limit nešto viši, ali se u praksi ipak drži slična granica, da bi sustav ostao dobro regulabilan.

2. Razmak cijevi (udaljenost između pojedinih „cijevi")

Što je gušće raspoređena cijev (manji razmak), to je ravnomjernije toplinu prostoriji prenosi, ali time se potroši više metara cijevi na istu površinu – a time i manja površina jedna petlja pokriva, dok ne dostigne svoju maksimalnu duljinu. Često se koriste razmaci 100, 150, 200 i 250 mm:

Razmak 100 – 150 mm – kupke, rubne zone uz staklene zidove, prostorije s visokim toplinskim gubicima. Gušće raspored, manja površina po krugu.
Razmak 200 mm – najčešća opcija za životne prostorije (sobu za boravak, spavaće sobe, dječje sobe, kuhinje).
Razmak 250 – 300 mm – unutarnje, manje toplinski opterećene zone, ili dopunsko grijanje uz radijatore.

3. Oblik i članjenost prostorije

Prostorija s jednostavnom pravokutnom pječalom se može pokriti jednom ili dvjema petljama učinkovito. Članjena prostorija s nišama, lukovima ili netipičnom pječalom često zahtijeva podjelu na više krugova samo radi toga da se petlja fizički smjesti bez nepotrebnih dugih neefikasnih dijelova (tzv. „slijepih" cijevnih vodova bez grijanog učinka).

4. Toplinski gubitak prostorije i vrsta podne obloge

Prostorije s većim toplinskim gubicima (kutne prostorije, prostorije s velikim staklenim površinama, kupke s zahtjevom za višom temperaturom poda) zahtijevaju gušće raspored cijevi, dakle više metara na istu površinu – isto vrijedi kod obloga s većim toplinskim otporom (deblja keramička pločica s neprimjenjenim ljepkom, drvene podove), gdje se mora kompenzirati lošije prenošenje topline gušćim razmakom.

Orijetnična površina po jednom krugu prema razmaku

Tablica ispod izlazi iz često korištenih cijevi 16×2 mm i maksimalne duljine kruga 80 – 100 m. Radi se o orijentacijskim vrijednostima za novu izgradnju s standardnom toplinskom izolacijom – kod rekonstrukcije starije kuće s većim toplinskim gubicima računajte više na niže vrijednosti iz navedenog raspona.

Razmak cijevi	Preporučena duljina kruga	Orijetnična površina po 1 krugu	Tipična upotreba
100 mm	80 – 90 m	otprilike 8 – 9 m²	kupke, rubne zone uz prozore
150 mm	80 – 90 m	otprilike 12 – 13 m²	prostorije s većim toplinskim gubicima
200 mm	90 – 100 m	otprilike 16 – 18 m²	sobe za boravak, spavaće sobe, kuhinje – najčešće
250 mm	90 – 100 m	otprilike 20 – 22 m²	unutarnje zone, dopunsko grijanje

Korak po koraku – kako izračunati broj krugova za određeni kućanski prostor

Najbolje se postup objasni na konkretnom primjeru. Zamislite običan jednokatni kućanski prostor s grijaćim sustavom na zraku, ukupne površine oko 88 m², podijeljen u šest prostorija. Postupak je ovakav:

Izračunavamo površinu svake prostorije posebno – ne ukupno za cijeli kućanski prostor.
Izabiramo razmak cijevi za tu prostoriju prema njezinom karakteristikama (u kupatilu gušće, u dnevnoj sobi obično 200 mm).
Dijelimo površinu prostorije orijentacijskom površinom po krugu iz tabele iznad i zaokružujemo na višu vrijednost.
Provjeravamo oblik prostorije – kod vrlo članjenih ili produljenih prostorija, bolje je dodati jedan dodatni krug kako bi duljina jednog kruga nije premašila granicu.
Brojimo sve krugove iz svih prostorija zajedno – to je osnova za izbor razdjelnika.

Raspis za naš primjerni kućanski prostor izgleda ovako:

Prostorija	Površina	Razmak	Broj krugova
Dnevna soba	32 m²	200 mm	2
Kuhinja	14 m²	200 mm	1
Soba	16 m²	200 mm	1
Dječja soba	12 m²	200 mm	1
Kupatilo	6 m²	150 mm	1
Koridor	8 m²	200 mm	1

Ukupno izlazi 7 krugova. Budući da se u praksi uvijek isplati imati jedan krug u rezervi (više o tome niže), za ovaj kućanski prostor bismo preporučili 8-cestni razdjelnik. Ako bi se radije kompaktnijeg stanovanja ili manjeg kućanskog prostora, nakon izračuna izlazi npr. 3 – 4 kruga, u našem asortimanu bismo izabrali manji razdjelnik – 3-cestni ili 4-cestni.

Zašto je uvijek dobro imati jedan krug u rezervi

Iako je izračun vrlo precizan, preporučujemo da se dodatno doda jedan, idealno dva kruga. Razloga ima više:

Dodatna promjena rasporeda – ako se tijekom izgradnje nosive zida promijeni ili se otvoreni prostor podijeli na dvije prostorije, nedostatak izlaza na razdjelniku dodatno se rješava vrlo teško (zahvat u već ulijevanu podlogu).
Budući proširi ili rekonstrukcija – npr. stakljenje terase, pretvorba garaže u živi prostor ili završavanje podruma.
Jednoliko opterećenje postojećih krugova – ako je jedna prostorija na granici preporučene površine za određeni broj krugova, rezervni izlaz omogućuje podjelu u dvije kraće i hidraulički ravnotežnije petlje bez potrebe za promjenom razdjelnika.
Niža cijena po jednom izlazu – razlika između npr. 6-cestnog i 8-cestnog razdjelnika je obično manja nego što bi se moglo očekivati, pa je kupnja većeg razdjelnika unaprijed jeftinija nego zamjena cijelog sustava dodatno.

Kako izabrati veličinu razdjelnika prema broju krugova

Nerezovni razdjelnici za podno grijanje proizvode se u redovima od 2 do 12 krugova (parne i neparne varijante). Izbor je jednostavan – uzimate zbroj potrebnih krugova uključujući rezervu i izaberite najbliži veći ili jednak broj izlaza. Ne treba se plašiti „viška“ izlaza – neiskorišteni izlaz jednostavno se zatvori zaslonkom i u budućnosti se može dodati dodatni krug.

U praksi vrijedi jednostavno preporučenje: kod stanova i manjih stanova (do otprilike 45 m² ugrođene površine) često je dovolj 2- do 3-cestni razdjelnik, kod srednjih stanova i manjih kuća (45 – 70 m²) je uobičajen 4- do 6-cestni, kod većih kuća (70 – 120 m²) se najčešće koristi 6- do 10-cestni, a kod širih ili višespratnih kuća računa se s 10- do 12-cestnim razdjelnikom ili s više manjih razdjelnika smještenih u zasebne razvodne kutije bliže pojedinim zonama kuće (npr. zasebno za prizemlje i zasebno za sprat).

U granu Razdjelnici nehrđajući nudimo upravo tu škalu veličina. Eto pregled tri najprodavanije varijante:

Neželjezni razdjelnik 2-cestni za podno grijanje - prikladan za manje prostorije kao jedna soba s dva kraća kruga, kupaonica s predvorjem, ili kao dopunski razdjelnik za zasebnu zonu (npr. proširenje). Kompaktno neželjezno tijelo, jednostavna montaža u manjoj razvodnoj kutiji. Cijena od 53,68 EUR.

Neželjezni razdjelnik 3-cestni za podno grijanje - dobra opcija za manji stan (npr. dvosoban) ili kao zaseban razdjelnik za jedan sprat manje kuće, gdje izlaze 2 stvarna kruga plus jedan rezervni. Cijena od 69,39 EUR.

Neželjezni razdjelnik 4-cestni za podno grijanje - univerzalna veličina za srednje velik stan ili manju kuću s 3 sobe ugrođenih podnim grijačima i jednim rezervnim izlazom. Najprodavanija veličina u našoj ponudi. Cijena od 85,32 EUR.

Za kuće s većim brojem krugova (6, 8, 10 ili 12) pronađete odgovarajuće veličine direktno u kategoriji Razdjelnici nehrđajući – konstrukcija i cijena po jednom izlazu ostaju kod svih veličina usporediva, pa izbor većeg razdjelnika s rezervom nije izražena financijska opterećenja.

Kombinacija podnog grijanja i radijatora na jednom razdjelniku

Uobičajena situacija je kuća, gdje je podno grijanje samo u dijelu prostorija (npr. uživajne prostorije u prizemlju), a ostatak (kupaonice, tehnička soba, sprat) grije se radijatorima. U tom slučaju broj krugova razdjelnika računa se samo iz prostorija povezanih s podnim grijačima – radijatorski krug ide zasebno, najčešće direktno iz kotla ili iz zasebnog razdjelnika s višom radnom temperaturom, jer radijatori zahtijevaju značajno višu temperaturu grijaće vode od podnog grijanja (tipično 55 – 70 °C u odnosu na 30 – 45 °C kod podnog grijanja). Miješanje oba sustava na jednom zajedničkom razdjelniku bez miješalice se ne preporučuje – opasnost od pregrejavanja poda ili obrnuto, nedostatka kapaciteta radijatora.

Najčešće greške pri određivanju broja krugova

Pri pripremi projekta podnog grijanja stalno se susrećemo s nekoliko tipičnih grešaka:

Računanje s ukupnom površinom kuće umjesto površine pojedinih prostorija – vodi do podcjenjivanja broja krugova, jer se ne uzima u obzir da svaka prostorija zahtijeva vlastitu, zasebno regulabilnu petlju.
Zanemarivanje maksimalne duljine kruga kod većih prostorija – pokušaj „štednje" jednim izlazom na razdjelniku vodi do prekratke petlje, koja se ne može hidraulički uravnotežiti i dio prostorije ostaje hladniji.
Nepoštivanje rezerve – bilo kakva dodatna promjena rasporeda ili proširenje bez rezervnog izlaza rješava se samo komplicirano.
Ista razmaknica za sve prostorije bez obzira na njihovu funkciju – kupaonica ili prostorija s velikim staklenim površinama zaslužuje gušću razmaknicu, inače ne postigne traženu temperaturu poda.
Podcjenjivanje hidrauličkog uravnoteženja kod krugova različite duljine – ako su krugovi značajno različite duljine, treba na to misliti već pri izboru razdjelnika (idealno s regulacijskim protokmerima na svakom izlazu, koje naša ponuda obično sadrži).

Rezime – kako postupiti

Ako želite sami odrediti broj krugova, postupite ovako: podijelite kuću na pojedine prostorije, svakoj dodijelite prikladnu razmaknicu cijevi prema njenom karakteru, podijelite površinu orijentacijskom vrijednošću iz tabele iznad i rezultate zaokružite prema gore. Zbroj dodajte jedan do dva rezervna kruga i prema dobivenom broju izaberite najbliži veći razdjelnik iz naše ponude. Kod neizvjesnosti ili netipičnog ploha preporučujemo kontakt s tehničkom projektorskom ili montažnom firmom, koja može izračun točnije uskladiti s točnom toplinskom gubitkom pojedinih prostorija – orijentacijski postupak iz ovog članka je dovoljan za običan kućni dom ili stan, ali kod kompliciranijih građevina (npr. nizkoenergetske kuće s vrlo specifičnim toplinskim gubicima) isplati se imati na raspolaganju točan projekt grijanja.

Tipični brojevi krugova prema veličini i vrsti nekretnine

Ako želite samo brzu početnu predodžbu prije detaljnog izračuna po prostorijama, može pomoći orijentacijski pregled prema vrsti i veličini nekretnine. Uzimajte ga kao grubu procjenu za usporedbu, a ne kao zamjenu točnog izračuna iz prethodnog poglavlja – konkretni broj prostorija i njihov oblik može vrijednosti pomaknuti u oba smjera.

Studio ili mali stan do 35 m² – obično 1 do 2 prostorije s podnim grijačima, dovolj je 2-cestni razdjelnik.
Stan 2 do 3 sobe, 45 – 65 m² – tipično 3 do 4 kruga uključujući kupaonicu, prikladan je 4- do 5-cestni razdjelnik.
Manja kuća, 70 – 90 m² po spratu – obično 5 do 7 krugova po spratu, preporučuje se 6- do 8-cestni razdjelnik (s rezervom).
Veća kuća, 100 – 150 m² po spratu – 8 do 10 krugova, prikladan je 10- do 12-cestni razdjelnik, ili dva manja razdjelnika za različite zone kuće.
Višespratna kuća s zasebnim razvodnim kutijama na svakom spratu – broj krugova računa se zasebno za svaki sprat i za svaki se bira zasebni razdjelnik smješten što bliže ugrođenim prostorijama, kako bi se skratile dovodne grane i smanjile toplinske gubitke u razvodima.

Pri višespratnim kućama isplati se postaviti zasebni razdjelnik za svaki sprat umjesto jednog velikog razdjelnika u tehničkoj prostoriji, iz kojeg bi vodile dugačke ulazne cijevi na više spratove. Kratke ulazne cijevi znače manje gubitaka topline izvan grijaćih prostorija i jednostavniju buduću održavanje ili eventualnu popravku pojedinih krugova.

Povezane teme

Česta pitanja

Možete li imati samo jedan duži krug u prostoriji umjesto dva kraća?

Teoretski da, ako njegova duljina ne premašuje preporučeno maksimum (obično 80 – 100 m kod cijevi 16×2 mm). U praksi to znači veću razmak cijevi ili lošije hidrauličko uravnoteženje, pa je kod većih prostorija (pre 18 – 20 m²) prikladnije podijeliti površinu na dva kruga – grijanje je ravnomjernije i sustav je jednostavnije regulirati.

Što se događa ako izaberete razdjelnik s manjim brojem izlaza nego što vam zapravo treba?

Mora se povećati duljina pojedinih krugova iznad preporučenog maksimuma (rizik neravnomjernog grijanja i lošije regulacije) ili povezati neke prostorije u jedan krug, što dovodi do istog problema. Dodatna zamjena razdjelnika nakon ulijevanja poda je značajno kompliciranija i skuplja nego ispravan izbor unaprijed.

Je li bolje imati veći razdjelnik s zavarenom zavrtanjem ili točno onoliki koliko krugova trebate?

Jednoznačno se preporučuje mala rezerva (1 – 2 izlaza više zavareno zavrtanjem). Cijena razlike između susjednih veličina razdjelnika je obično mala, dok dodatna zamjena nakon ulijevanja poda je izrazito skupa i teška.

Mora li svaka prostorija imati svoj zasebni krug?

Ne nužno – manje susjedne prostorije s sličnim zahtjevima za temperaturu (npr. hodnik i manja predvorje) ponekad se mogu povezati u jedan krug, ukoliko zajednička površina ne premašuje preporučeni limit za odabrani razmak. S druge strane, prostorije s različitim potrebama temperature (npr. kupaonica u odnosu na spavaću sobu) trebaju imati svoj krug, da bi se moglo neovisno regulirati.

Utječe li izbor podne pločice na broj krugova?

Da, indirektno. Pločice s većim toplinskim otporom (deblja pločica, drvena poda, deblji tepisi) zahtijevaju gušće postavljanje cijevi da bi se postigla željena površinska temperatura – to znači više metara cijevi na istu površinu, a time i manju površinu po jednom krugu. Kod projektiranja stoga uzimajte u obzir konačnu strukturu poda, a ne samo izgled prostorija.

Može li se broj krugova promijeniti dodatno nakon ulijevanja poda?

Praktički ne bez uključivanja u već gotovu podu – stoga se isplati posvetiti izračunu i rezervi dovoljno pozornosti još prije realizacije. Jedina razumna „dodatna" promjena je dodavanje kruga u slobodni, unaprijed pripremljeni rezervni izlaz na razdjelniku, ako takav postoji.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate ideju koliko krugova će vaš razdjelnik trebati ili rješavate konkretni izgled vaše kuće ili stan? Napišite nam – s radostju ćemo vam pomoći i pomoći izabrati ispravnu veličinu razdjelnika.