Česti kvarovi razdjelnika i njihovo otklanjanje
Uvod: zašto razdjelnici propadaju i zašto je važno razumjeti to
Razdjelnik za podno ili radijatorsko grijanje na prvi pogled izgleda jednostavno – nekoliko kuglastih ventila, protokomjera, zatvarajućih glava i cijevi. U praksi je to međutim mjesto gdje se susreću hidraulika cijelog sustava grijanja, pa se ovdje očituju svi nedostaci dizajna, montaže i rada. Tijekom godina u kojima se bavimo prodajom i montažom tehnike grijanja, vidjeli smo desetice reklamacija i servisnih intervencija na razdjelnicima – iznenađujuće velik broj njih nema izvor u pogrešnoj proizvodnji, već u pogrešnoj instalaciji, nedostatnoj održavanju ili zanemarenom dizajnu sustava.
Ovaj članak je praktični vodič najčešćim kvarovima s kojima se susrećemo kod razdjelnika – od propuštanja preko zavzdušenja, zagušenih filtara, loše funkcionirajućih servopogona do korozije i mehaničkih oštećenja. Za svaki kvar objašnjavamo kako ga prepoznati, koja je stvarna uzroka i kako ga ukloniti, odnosno kako mu se izbjeći. Ako rješavate izbor ili montažu razdjelnika od početka, preporučujemo da proširite znanje člancima Kako izabrati razdjelnik za podno grijanje, Koliko krugova i izlaza na razdjelniku vam je potrebno ili Montaža razdjelnika i kućišta razdjelnika korak po korak – ovaj tekst pretpostavlja da je razdjelnik već montiran i da se rješava njegova operativna greška.
Anatomija razdjelnika – gdje nastaju najčešći problemi
Da bismo jasno razumjeli zašto se pojedinci kvarovi očituju baš tamo gdje se očituju, prvo pogledajmo osnovnu strukturu razdjelnika. Tipični razdjelnik sastoji se od dvije glavne grane – dovodne (s protokomerima ili bez njih) i povratne (s termostatskim ventilima ili bez njih), punjenog i ispraznjavajućeg ventila, odvzdušnog ventila, kuglastih zatvarajućih ventila na ulazu i izlazu i, ako je sustav upravljiv, servopogona na pojedinoj krugu.
Iz ove šeme je vidljivo da je razdjelnik u osnovi skup paralelnih hidrauličkih krugova povezanih s zajedničkom dovodnom i povratnom granom. Kvar na jednom krugu (zagušeni filtar, zavzdušena petlja, neispravan servopogon) se očituje lokalno – jedna hladna soba, dok ostatak kuće grije normalno. Kvar na zajedničkom dijelu (glavni zatvarajući ventil, punjenje/ispraznjavanje ventil, glavni filtar ispred razdjelnika) utječe na cijeli sustav odjednom. Ova logika je ključna kod dijagnostike – prva pitanje koje tehničar treba postaviti glasi: "Povezuje li se problem jednom krugu ili cijelom razdjelniku?"
Kvar br. 1: Propuštanje i kapkanje na spojevima
Najčešća reklamacija s kojom se susrećemo je kapkanje vode s spojeva razdjelnika – bilo s navojnih spojeva između tijela razdjelnika i protokomjera/ventila, ili s priključaka na cijevne priključke (eurokonusi, zavareni matice).
Uzroci propuštanja
- Nepotpuno stežanje spojeva nakon montaže – vrlo čest uzrok, posebno kratko nakon instalacije. Tjedni toplinski ciklusi (zagrijavanje i hlađenje sustava) uzrokuju mikroskopsko "sagibanje" brtve, pa spoj koji je na prvi pogled bio tesan, počinje nakon tjedana rada lagano propuštati.
- Oštećena ili stara brtva – ravne gumene ili teflon brtve s vremenom gube elastičnost, posebno ako su izložene višim temperaturama ili ako se sustav redovito ispraznjava i puni.
- Loše postavljen eurokonus na PEX ili višeslojnoj cijevi – ako montažer nije dovoljno duboko uvukao cijev ili je kalibracijski alat koristio pogrešno, spoj ne postigne potrebnu tesnost.
- Mehaničko opterećenje – ako cijevi nisu pravilno pričvršćene i vuče za spoj, čak i izvorno tesni spoj se s vremenom opušta.
- Korozija i naslage na navojima, posebno kod starijih sustava ili kod upotrebe neodgovarajuće grijane vode.
Rješenje
Pri manjem kapkanju s navojnog spoja prvi korak je uvijek pokušati lagano stezati spoj odgovarajućim ključem – naglasak na "lagano", jer pri prestezanju postoji opasnost oštećenja brtve ili pucanja plastičnih dijelova protokomjera. Ako stezanje ne pomogne, potrebno je sustav na tom krugu isključiti kuglastim ventilom, isprazniti tlak i zamijeniti brtvu. Pri eurokonusnim spojevima preporučujemo uvijek provjeriti dubinu uvlačenja cijevi i, u slučaju sumnje, spoj potpuno demontirati i ponovno montirati s novom brtvom.
Praktična napomena iz servisne prakse: vrlo često kapkanje upravo se pojavljuje odmah nakon prvog grijanog ciklusa nakon instalacije, kada instalater pritisak testira hladno i spojevi se nakon zagrijavanja lagano promijene. Zato preporučujemo nakon prvih dana stvarne upotrebe učiniti vizualnu provjeru svih spojeva na razdjelniku – idealno u kućištu, gdje su im pristup bez rušenja.
Kvar br. 2: Zavzdušenje sustava i "hladni" krugovi
Drugi najčešći kvar s kojim se korisnici javljaju je situacija kada je jedna ili više soba hladnih, iako ostatak kuće grije normalno, ili kada se čuje "puzanje" u cijevima ili razdjelniku.
Kako zrak uopće dolazi u sustav
Zrak dolazi u zatvoreni grijani krug na nekoliko načina – pri prvom punjenju sustava, pri dodavanju vode nakon prekida ili popravke, difuzijom kroz zidove plastičnih cijevi (u sustavima bez kiseonikove barijere), ili pri pada tlaka ispod minimalne granice, kada se zrak "usisava" kroz propuste ili odvzdušne ventile.
Rješenje i postupak odvzdušavanja
Odvzdušavanje razdjelnika je standardna servisna radnja koju bi trebao umjeti obaviti svaki odgovorni vlasnik kuće, bar u osnovnoj formi. Postupak je sljedeći: sustav mora biti u radu (cirkulacijska pumpa radi), na razdjelniku se redom, krug po krug, zatvore sve protokomjere osim jednog, koji se ostavlja potpuno otvorenim. Na tom jednom krugu se kroz odvzdušni ventil (ili kroz odvzdušnu vijku pri protokomeru) ispraznjava zrak dok ne počne curiti čista voda bez mjehurića. Postupak se ponavlja za svaki krug zasebno – nikada istovremeno za sve, jer inače se protok nejednako rasporedi i odvzdušavanje neće biti učinkovito.
Bitno je tijekom cijelog procesa pratiti tlak u sistemu i redovito dopunjavati vodu da tlak ne padne ispod minimalne radnje vrijednosti (obično 1,0 - 1,5 bar u hladnom stanju, ovisno o visini objekta i podešavanju ekspanzijske posude). Detaljan postup korak po korak, uključujući preporuke za učestalost ponavljanja, pronaći ćete u zasebnom članku Odvzdušenje i podešavanje razdjelnika podnog grijanja.
Ako se odvzdušavanje ponavlja redovito (npr. svakih dva-tri mjeseca), to je znak da postoji skrivena netišenost u sistemu ili loše dimenziran/podešen ekspanzijska posuda, ili da zrak dolazi kroz cijevi bez kisikove barijere u kombinaciji s neodgovarajućim materijalom armature (otvoreni sustav bez odvajajućeg toplinskog izmjenjivača). To već zahtijeva dublju dijagnostiku, a ne samo "dopunjavanje vode".
Poteška br. 3: Zagušeni filtri i smanjeni protok
Ako krug nakon odvzdušavanja i dalje nije dovoljno zagrijan, ili ako je protok na protokomjeru stalno niži od onog koji odgovara podešavanju, vrlo je vjerojatna uzrok zagušeni filtar - bilo glavni filtar ispred razdjelnika, ili mreške/filtar ugrađeni direktno u tijelo kuglastih ventila razdjelnika.
Zašto se filtri zagušuju
Tijekom godina u sustav dolaze sitne nečistoće - ostatci silikona i montažne paste, metali ostaci iz rezanja cijevi, produkti korozije čelika (magnetit) kod miješanih sustava s čeličnim radijatorima ili starijim kotlovima, ili vodeni kamen kod tvrđe punjene vode. Te nečistoće se postepeno zadržavaju na filtima i s vremenom ograničavaju protok.
Tipični primjer iz prakse: kod obnove grijanja u starijemu kućanstvu, gdje se starom čeličnom cjevovodu dodaje novi razdjelnik s podnim grijanjem, tijekom prvih mjeseci rada se oslobađa velika količina ulomaka iz originalnog sustava. Bez kvalitetnog grubog filtra ispred razdjelnika, te nečistoće se naslužuju direktno na filtima pojedinačnih krugova, ili u protokomjerima, gdje uzrokuju ne samo smanjeni protok, već i mehaničko zastajanje plutača protokomera.
Rješenje i čišćenje
Čišćenje filtra razdjelnika je jednostavan, ali važan servisni zadatak. Prije čišćenja nužno je isključiti odgovarajući krug (ili cijeli razdjelnik, ako se čisti glavni filtar) kuglastim ventilima, ispuhnuti tlak iz te grane i ukloniti filtar. Taj se preplavi pod tekućom vodom, ili mehanički očisti krpicom, a zatim se vrati. Kod jakog zamučenja magnetita, koji ima tendenciju biti mastan i lepljiv, samo preplivanje vodom može ne biti dovoljno - preporučujemo preplivanje u rastvoru prikladnog čistilnog pripravka za grijanje.
Ako se filtar zagušuje ponovno u kratkim razmacima, problem nije u samom filteru, već u izvoru nečistoća - ili je potrebno hemijski očistiti sustav (preplivanje s disperzivnim pripravkom), ili dodati učinkovitiji separator nečistoća/kalni filtar ispred razdjelnika, ili magnetski filtar, ako je riječ o česticama željeznih materijala.
Poteška br. 4: Nepokretni ili zasegnuti servopokretnici i termoglavice
Kod upravljanih sustava (sobni termostati, ekvitermna regulacija) je uobičajena poteška da servopokretnik na jednom od krugova ne otvara ili ne zatvara ventil, iako upravljačka jedinica šalje signal.
Tipični uzroci
- Mehaničko zastajanje ventila - ako servopokretnik dugo nije bio u kretanju (npr. van sezone grijanja), klip termatske glave može se "zalepiti" ulomcima ili korozijom toliko da se ne može pomaknuti ni uz ispravan električni signal.
- Pogrešan ili ispražnjen servopokretnik - kod termoelektričkih glava obično je riječ o pregorjevanju grijača unutar pohona, što je uobičajena, ali ne i vrlo česta poteška nakon nekoliko godina rada.
- Loše električno priključenje - zamijenjeni vodiči, otključana stezaljka u regulacijskom razvodniku, ili pogrešni termostat koji uopće ne šalje signal.
- Neprikladno montirani servopokretnik na ventilu - ako je sigurnosna pločica neispravno pričvršćena, pohon se može pri tlaku u sustavu djelomično otključati i gubitak kontakta s klipom ventila.
Dijagnostika i rješenje
Prvi korak je vizualna provjera - servopokretnik koji je otvoren treba imati izbačeni indikator (u većini slučajeva kod otvaranja se diže bijeli ili bojeni krug/pistola). Ako se vidi da se klip ne pomjera i nakon nekoliko minuta od signala iz termostata, preporučujemo demontiranje pohona i pokušaj ručnog pomaka klipa ventila (bez pohona) - ako je klip zastao, pomaže jemko udaranje ili višestruko stiskanje kombinacijom s oprezom da se ne ošteti tijelo ventila. Ako je klip slobodan i pokretan, ali pohon i dalje ne radi, s velikom vjerojatnošću je riječ o poteški pohona ili elektroinstalacije i potrebno je mjeriti napon na stezaljkama direktno na pohonu.
Prevencija zastajanja ventila je jednostavna mjera - van sezone grijanja preporučujemo da servopokretnike kratko "precvijete" barem jednom u nekoliko mjeseci (npr. mjesec dana tijekom ljetnog prestanka), što kod modernih ekvitermih regulacija i pametnih termostata često rješava automatska funkcija "zaštita pumpe i ventila", koja se redovito pokreće sama.
Poteška br. 5: Neravnomjerno grijanje i loše podešen sustav
Veoma česta, iako nije uvijek prepoznata "poteška", je situacija kada je sustav funkcionalan, bez netišenosti i zavzdušenja, no ipak neke sobe ne dostižu traženu temperaturu, dok su druge pregrejane. Ova situacija se u većini slučajeva ne može smatrati poteškom u tehničkom smislu - riječ je o nedostatku ili pogrešnom hidrauličkom podešavanju.
Zašto se to događa
Svaki krug podnog grijanja ima drugačiju duljinu, drugačiji toplinski otpor podne obloge i drugačije toplinske gubitke u zagrijanom prostoru. Ako se pri uvođenju u rad protoci na pojedinačnim krugovima ne podešavaju prema projektiranom protoku (npr. pomoću podešljivih protokomjera direktno na razdjelniku), voda će "izabrati put najmanjeg otpora" - kratki krugovi dobivaju nepravilno veliki protok, dok će duga i udaljena krugovi imati nedostatak protoka.
Graf prikazuje uobičajenu situaciju: kratki krug 1 (blizu razdjelnika, malo metara cijevi) bez podešavanja ima znatno veći protok nego što je potrebno, dok je udaljeni krug 3 poddimenziran. Nakon podešavanja (postavljanja protoka prema projektu ili izračunu) protoci se izjednače na vrijednosti koje odgovaraju stvarnoj potrebi prostora.
Rješenje
Podešavanje se vrši prema projektu (ako postoji izračun protoka za svaki krug), ili, ako projekt nije dostupan, empirijski - postupnim prilagođavanjem protoka prema stvarno izmjerenoj površinskoj temperaturi poda ili zraka u prostorima nakon nekoliko dana probnog rada. Razdjelnici s protokomjerima značajno olakšavaju ovaj zadatak, jer omogućavaju direktno očitavanje trenutnog protoka u litrima po minuti i uspoređivanje s traženom vrijednosti. Razlike između razdjelnika s protokomjerima i tzv. EK razdjelnika (s finom regulacijom bez direktnog očitavanja) detaljno objašnjavamo u članku Razdjelnici EK vs. razdjelnici s protokomjerima - razlike.
Neispravnost č. 6: Korozija, taložišta i mehaničko oštećenje tijela razdjelnika
Pri starijim razdjelnicima, ili razdjelnicima izloženim nepogodnim uvjetima (vlažna kutija, kondenzacija, hemijski agresivna voda), susrećemo se i s ozbiljnijim neispravnostima - korozijom tijela razdjelnika, puknutim plastičnim dijelovima protokomjera, ili mehaničkim oštećenjima pri neopreznoj manipulaciji.
Korozija i kondenzacija u kutiji
Razdjelnik smješten u neventiliranoj, vlažnoj kutiji, gdje dolazi do dugotrajne kondenzacije (tipično pri hladnoj povratnoj cijevi kod niskotampe podnog grijanja u kombinaciji s loškom izolacijom prostorije u kojoj je kutija smještena), dugotrajno je izložen vlažnosti, koja ubrzava koroziju metala - naročito ako je razdjelnik ili pribor izrađen od manje kvalitetnih materijala. Rješenje je osigurati pravilnu cirkulaciju zraka u prostoru kutije, a ako je potrebno, razmisliti o upotrebi korakaste izolacije na cijevima u podu (što smanjuje toplinske gubitke i smanjuje rizik od kondenzacije i u drugim dijelovima sustava) - na primjer Korakasta izolacija - 1,5m; 6mm - pak. 75m ili manji paket Korakasta izolacija - 1,0m; 6mm - pak. 12,5m, koje se postavljaju ispod cijevi podnog grijanja i istovremeno izvršavaju zvučnu i toplinsku izolaciju. Više o toj temi možete pronaći u članku Korakasta izolacija - za što služi i kako se pravilno postavlja.
Mehaničko oštećenje plastičnih protokomjera
Plastični dijelovi protokomjera (prozirna cijev s plavušom) su osjetljivi na mehaničko opterećenje - česte uzroke puknuća su neoprezno stezanje spojeva prekomjernom silom, udarac pri manipulaciji u kutiji (npr. pri instalaciji drugih vodova u neposrednoj blizini), ili toplinska naprezanja pri prebrzom napunjavanju vrućom vodom u hladni sustav. Puknuti protokomer se očituje curenjem vode izravno iz tijela razdjelnika i mora se zamijeniti u cijelosti - ne može se popraviti.
Poddimenzirana ili nepogodna kutija kao skriveni faktor neispravnosti
Prekvapivo često se korijen problema s razdjelnikom skriva upravo u kutiji u kojoj je montiran. Preuska kutija uzrokuje da se cijevi na ulazu/izlazu bespotrebno savijaju u oštrim polumjerima, što povećava rizik od mehaničkog opterećenja spojeva i u ekstremnim slučajevima čak i puknuća cijevi. Loš odabir dubine kutije komplikira pristup servisnim radovima - odvzdušavanju, čišćenju filtera ili zamjeni servopogona - a montažer ili kasniji vlasnici kuće u pokušaju da "dosegnu razdjelnik" često preterano silom djeluju na armature, čime izazivaju upravo one netišenja i oštećenja o kojima smo govorili gore.
Pri projektiranju ili zamjeni kutije preporučujemo računanje s dovoljnom rezervom - na primjer Kutija razdjelnika zidna N-MAX 1 - 450mm je pogodna za manje razdjelnike s dva do tri kruga, gdje prostor nije problem, međutim kod većih razdjelnika s pet i više krugova pogodnija je Kutija razdjelnika zidna N-MAX 5 - 1200mm, koja nudi dovoljno prostora za udobnu montažu i budući servis. Alternativom srednje veličine je Kutija razdjelnika zidna N-KLASIK 2 - 535mm, koja se pokazala u stanovima s četiri do pet krugova. Detaljni vodič za odabir prave veličine i smještaja možete pronaći u članku Kako odabrati kutiju razdjelnika - dimenzije i smještaj.
Neispravnost č. 7: Buča, zviždanje i vibracije
Manje česta, ali neprijatan problem je buka koja dolazi iz razdjelnika ili njegove neposredne okoline - zviždanje, vibracije, ili "zviždanje" pri protoku vode.
Najčešći izvori buke
- Kavitacija ili previsoka brzina protoka na zatvorenom ventilu ili protokomeru - nastaje kada je cirkulacijska pumpa podešena na previsok kapacitet u odnosu na potrebu sustava i regulacija mora značajno ograničiti protok, što uzrokuje turbulence i buku.
- Vibracije servopogona pri električnom šumu ili nesigurnosti napona, rijetko i pri mehaničkom trošenju unutarnjeg mehanizma.
- Rezonancija cijevi pričvršćenih preblizu razdjelnika bez amortizacijskih elemenata - vibracije iz pumpe prenose se direktno na konstrukciju zida.
- Nedovoljno pričvršćena kutija razdjelnika, koja pri protoku vode rezonira kao "zvučna greda".
Rješenje
Pri sumnji na kavitaciju prvi korak je provjera podešavanja cirkulacijske pumpe - moderne elektroničke pumpe s automatskom regulacijom tlakove razlike (proporcionalni ili konstantni tlak) mogu značajno ograničiti ovaj problem u odnosu na starije pumpe s fiksno podešenim stupnjima. Pri mehaničkim vibracijama pomaže pažljivo pričvršćivanje cijevi pomoću opruga s gumiranim umetkom u blizini razdjelnika i provjera da li kutija razdjelnika nije u neposrednom kontaktu s konstrukcijom koja povećava vibracije (npr. gipsokartonska pregradna zid).
Dijagnostički postupak - kako sistematski pronaći uzrok problema
Pri servisnom zahvatu na razdjelniku preporučujemo sistematski pristup, a ne haotično zamjenjivanje dijelova "na probu". Slijedeća niz koraka pokazala se u praksi kao učinkovita kod većine reklamacija i servisnih prijava:
Ovaj postupak ne mora biti striktno linearni - npr. ako je netišenje očigledno, rješavamo ga odmah u prvom koraku - ali služi kao "popis provjera", koji spriječi situaciju da tehničar provede sat vremena tražeći izvor buke ili hladnog kruga, a međutim propusti banalan uzrok, kao što je samo blagi pad tlaka u sustavu.
Prevencija - kako ograničiti pojavu neispravnosti dugoročno
Većini neispravnosti opisanih gore može se predodati redovitim, iako ne zahtjevnim održavanjem. Preporučujemo sljedeći okvirni plan, koji detaljnije razvijemo u članku Održavanje i servis razdjelnika sustava grijanja:
- Jednom godišnje, prije početka grijane sezone: vizualna provjera svih spojeva, provjera tlaka u sustavu, odvzdušavanje svih krugova, provjera funkcionalnosti servopogona.
- Jednom svakih 2-3 godine: demontaža i čišćenje filtera (glavnog i pojedinačnih krugova), provjera stanja brtvila na najopterećenijim spojevima.
- Kontinuirano: praćenje tlakomjera na kotlu ili u sustavu, reakcija na bilo koji pad tlaka u roku od nekoliko dana, a ne mjeseci.
- Pri prvom grijanju nakon instalacije: provjera spojeva nakon 24-48 sati rada, jer upravo tada se očituje eventualno nedotkanje spojeva nakon toplinskog ciklusa.
Za spomenuti vrijedi i kvaliteta punila vode – upotreba vode s visokom tvrdošću bez pripreme povećava riziko odloženja vodene stijene u filtima i protokmerima, naročito u lokalitetima s poznatom tvrdom vodom. U takvim slučajevima se isplati razmotriti omekšavanje punila vode ili upotrebu inhibitora korozije i odloženja, što produžuje vijek trajanja ne samo razdjelnika, već cijelog sustava.
Kada riješiti kvar samostalno, a kada pozvati tehničara
Običan korisnik sustava grijanja bez problema može obaviti osnovno odzračavanje krugova, provjeru i dopunjavanje tlaka, vizualnu provjeru netišnosti i jednostavno zatezanje vidljivo otkinutog spoja. S druge strane, zamjenu brtvila pod tlakom, demontiranje protokmera, električnu dijagnostiku servopogona i bilo kakve zahvate koji zahtijevaju ispuštanje veće dijelove sustava preporučujemo povjeriti kvalificiranom tehničaru – ne samo zbog sigurnosti, već i zato što nepravilni zahvat (npr. prekrutanje plastičnog protokmra) može uzrokovati puno veći štetni učinak nego što je bio izvorni kvar.
Česta pitanja o kvarovima razdjelnika
Zašto mi iz razdjelnika kaplja voda i nakon zatezanja spoja?
Ako zatezanje nije pomoglo, s velikom vjerojatnošću je oštećeno ili istrošeno brtvo, odnosno je oštećen navoj ili brtvena ploha samog spoja. U tom slučaju je nužno potpuno razmontirati spoj, provjeriti stanje brtvenih ploha i postaviti novo brtvo. Preveliko zatezanje bez zamjene brtve može dovesti do pucanja plastičnih dijelova armature.
Koliko često bi trebao odzračavati razdjelnik?
Pri ispravno funkcioniranom, hermetičkom sustavu dovoljno je odzračavanje jednom godišnje prije početka grijane sezone. Ako je nužno češće odzračavati – npr. svakog mjeseca – radi se o znaku skrivene netišnosti ili problema s ekspanzijskom posudom, koji treba provjeriti kod tehničara.
Zašto je jedan krug uvijek hladniji od ostalih, iako je protokmer potpuno otvoren?
Pričina je često zaračavanje upravo tog kruga (ako je najudaljeniji ili najviše smješten), zagušen filtar ili nedovoljan hidraulički kapacitet u odnosu na duljinu kruga – dakle potreba za ponovnom regulacijom cijelog sustava. Preporučujemo postupiti prema dijagnostičkom postupku opisanom gore – prvo odzračavanje, zatim provjera filtra, a na kraju hidraulički proračun.
Može li se popraviti pukao plastični protokmer?
Ne, oštećeni transparentni protokmer se ne popravlja, već se zamjenjuje cijeli komad. Stoga je važno biti oprezan pri svakoj manipulaciji u blizini razdjelnika (npr. pri montaži drugih vodova u kutiji) da se izbjegne mehaničko opterećenje ove komponente.
Moram li uvijek imati filtar pri razdjelniku, čak i ako je sustav nov?
Da, filtar pri razdjelniku preporučujemo i kod potpuno nove instalacije, jer čak i nakon pažljivog ispiranja sustava prije puštanja u rad, tijekom prvih tjedana i mjeseci rada oslobađaju se sitni ostaci montažnih materijala. Bez filtra ove nečistoće direktno dolaze u filtere ili protokmere pojedinačnih krugova, gdje se čiste gorim.
Utječe li veličina kutije na pojavu kvarova razdjelnika?
Da, neizravno da. Nedovoljno dimenzirana kutija otežava pristup servisnim zahvatima, uzrokuje oštre savijanja cijevi na ulazu i povećava rizik da se tijekom servisnih zahvata nezamjereno oštećuju armature ili spojevi djelovanjem prevelike sile u stisnutom prostoru. Kod izbora kutije uvijek je bolje računati s nešto većim prostorom nego što je trenutno nužno minimum.
Zaključak
Većina kvarova razdjelnika podno grijanja i radijatora nije posljedica neispravnosti kvalitetnog proizvoda, već kombinacije običnog trošenja, nedostatka redovite održavanja i ponekad i podcjenjene montaže ili dizajna sustava. Redovita vizualna provjera, godišnje odzračavanje, praćenje tlaka i rješavanje čak i zamišljeno sitnih netišnosti mogu produžiti bezproblemnog rada razdjelnika na mnogo godina. Ako niste sigurni u dijagnostiku određenog kvara, ili ako zahvat zahtijeva ispuštanje sustava ili rad s električnim komponentama regulacije, preporučujemo uvijek pozvati iskusnog tehničara – cijena servisnog zahvata je obično značajno niža od troškova popravke posljedica nekompetentnog zahvata u sustavu grijanja.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate ideju ili rješavate konkretnu situaciju u vašem domaćinstvu? Napišite nam – slobodno nas savjetujte.