šrafa

Vijak (hovorovo vijak alebo vijak, nespisovno vijak alebo vijak) je strojna komponenta, koja je dio razbijenih spojki, na principu zajedničkog vanjskog (vijak) i unutarnjeg navoja (matica). Okretanjem navoja dolazi do pomaka vijka, odnosno do pomaka tijela u navoju.

Povijest

Vijak su izumili prije više od 2000 godina, ali tek nešto manje od 500 godina koristi se za pričvršćivanje.

Prvi je opisao vijak grčki učenjak Arhimedes iz Sirakouza (oko 287 – 212. pr. Kr.). Arhimedov vijak bio je ogroman zavojnica zatvorena u drvenom valjku. Koristili su ga za navodnjavanje polja i za premeštanje vode s niže razine na višu.

Arhimedes je vjerojatno vijak nije izumio, već samo opisao predmet koji je već postojao. Možda su ga izumili stari egipatski tehničari za navodnjavanje polja uz obale Nila. Arhimedov vijak koristili su u starovijek za pumpanje vode na višu visinu. Nikome nije palo na pamet da koristi vijak za pričvršćivanje. Srednjovijekovi stolarski i zanarski radnici koristili su za montažu nameštaja i drvenih konstrukcija zgrada drvene klinove ili metalne klinove.

U 16. stoljeću su počeli se proizvoditi klinci s navojem, koji su bolje držali. To je već bio samo korak do nastanka vijka. Vijci su počeli se općenito koristiti za pričvršćivanje tek na kraju 18. stoljeća, kada su pronašli metodu, kako ih jeftino proizvoditi.

Načelo

 

Vijčani spoj – matica + vijak

Sila okretanja vijka je manja od sile, koja pomjera vijak. Navoj je zapravo zavojna nagnuta ravnina, sila pomaka po nagnutoj ravnini (pri vijcima je pomak po navoju prilikom okretanja) je manja od sile potrebne za podizanje tijela bez nagnute ravnine (pri vijku pomak cijelog vijka). Sila F₁ potrebna za okretanje vijka:

{\displaystyle F_{1}={\frac {F_{2}.d}{2\pi r}}}

gdje F₂ je sila, koja pomjera vijak, d je visina 1 navoja, r je polumjer vijka.

U tehničkoj praksi pripada vijak među osnovni spajni materijal, bilo da je samostalno, zajedno s maticom ili kao zavrtani vijak.

Prema vrsti navoja

Razvrstavanje vijaka

metrički (vrhni kut 60°) oznaka M

• • metrički fini
• Whitworthov (vrhni kut 55°) W
• cjevovodni G
• krugli navoj Rd
• Edisonov navoj E
• jednakokraki trapezni Tr
• nejednakokraki trapezni S*cjevovodni

Prema smjeru navoja

• desni
• lijevi (označeni rezima na glavi)

 

a) desni (najčešće korišteni)
b) više hodni (npr. M16x3/2)
c) lijevi (npr. M16 LH)

 

Prema glavi vijka

• bez glave – regulacijski vijak, tzv. „glodavac“
• s glavom

 

Spoj vijka bez glave- regulacijski vijak, tzv. glodavac

 

Prema vrsti glave vijka

 

• neukriveni
  • s šestou glavom
  • s četverokutnom glavom
  • s cilindričnom glavom
  • s leće glavom
  • s polkuglastom glavom
• ukriveni
  • s ravnom glavom
  • s leće glavom
  • s polkuglastom glavom

i druge.

 

Prema vrsti pogona (žlebove)

 

Oblik žleb za vijak

• • s ravnom žlebom
  • s unutarnjim šestou – tzv. inbus
  • Pozidriv
  • Phillips - tzv. križni
  • Torx (unutarnja šestougaona žleb) i Torx Plus

i druge.

 

Različite veličine inbusovih vijaka