Servis i održavanje kondenzacijskog kotla: što i koliko često provjeravati

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Servis i održavanje kondenzacijskog kotla: što i koliko često provjeravati

Kondenzacijski kotao je među svim plinskim uređajima za grijanje najnaprednija tehnologija. Baš zato zahtijeva sistematsku, redovitu i stručnu skrb. Ne dovoljava se da ga servisni tehničar jednom godišnje "pregleda" pet minuta prije nego što zima dođe – a zatim se čuditi zašto je u siječnju kotao prijavio kvar i tri dana ste grijali električnim grijačima. Tijekom godina u kojima se bavimo tehnikom grijanja, vidjeli smo desetke situacija gdje je vlasnik imao lijep, skup kotao, ali zanemarival osnovnu skrb. Rezultat? Rano zamijenjen toplinski izmjenjivač, zagušeni pumpa, sklerotizirana ekspanzijska posuda – i račun koji se lako penje na iznos približan cijeni novog kotla.

U ovom članku ćemo vam pokazati što sve treba redovito provjeravati kod kondenzacijskog kotla, što možete sami učiniti i što pripada isključivo certificiranom servisnom tehničaru. Navest ćemo konkretne vrijednosti, intervale, postupke i savjete iz prakse.

Zašto je održavanje kondenzacijskog kotla drugačije od običnog plinskog kotla

Kondenzacijski kotao radi na drugačijem principu od standardnih niskotamperature ili atmosferskih kotlova. Ispod kondenzacijskog toplina – to jest energije koja se oslobađa pri promjeni agregatnog stanja vodene pare iz dimnih plinova u tekuću vodu (kondenzat). Da bi to funkcioniralo ispravno, kotao mora raditi na niskim temperaturama povratnog voda (idealno do 55 °C, optimalno oko 30–40 °C). Baš taj princip donosi višu učinkovitost (do 109 % u odnosu na toplinsku vrijednost plina), ali istovremeno zahtijeva da svi komponenti budu u perfektnom stanju.

Kondenzat koji nastaje tijekom procesa je blago kiselog pH (3,5–5,5). Ako sustav za odvod kondenzata ne radi ispravno, može doći do oštećenja unutarnjih komponenti, korozije i zagušenja. Osim toga, kondenzacijski kotlovi rade s modulirajućim gorionikom, elektroničkom regulacijom, pumpom i drugim aktivnim komponentama – svaki od njih zahtijeva redovitu pažnju.

Ki smije izvoditi servis kondenzacijskog kotla – a što možete učiniti sami

Ovo je prva stvar koju treba jasno razdvojiti. Hrvatska zakonodavstvo (narudžba br. 508/2009 Z. z. i povezane norme) jasno određuje da servis plinskih uređaja smije izvoditi samo osoba s valjanim ovlašćenjem (montažer plina, servisni tehničar s certifikatom proizvođača). To se odnosi na sve radnje povezane s gorionikom, plinskim ventilom, električkim komponentama i dimnim cijevima.

S druge strane postoji cijela skupina radnji koje može i treba izvoditi sam vlasnik kotla – bez bilo kakvog ovlašćenja. Te aktivnosti su važne jer se mnogi kvarovi pojavljuju upravo zbog običnog zanemarivanja, a ne tehničkog defekta. Pogledajmo obje skupine detaljno.

Što može učiniti vlasnik sam

Provjeriti tlak vode u sustavu (manometar na kotlu)
Dodati vodu u sustav putem punjenja ventila
Otpustiti zrak iz radijatora i cijevi
Vizualna provjera mjesta instalacije (netišenja, vlažnost)
Čišćenje vanjskog krova kotla
Provjeriti i očistiti sifon za odvod kondenzata
Provjeriti i očistiti termostat i upravljanje
Ponovno pokrenuti kotao nakon kvara (ako proizvođač dozvoljava u uputstvu)
Odblokirati pumpu (ako je kotao stao i tehničar objasnio postupak)

Što pripada isključivo servisnom tehničaru

Postaviti parametre sagorijevanja (CO₂, lambda)
Očistiti gorionik i elektrode
Očistiti toplinski izmjenjivač
Provjeriti i postaviti tlak plina pri gorioniku
Revizija sigurnosnog ventila i ekspanzijske posude
Provjeriti brtve na plinskom dijelu
Zamijeniti trošne dijelove (O-kružak, filteri, senzori)
Provjeriti dimni senzor i blokadu kod propuha plina
Unos u servisnu knjigu (uvjet jamstva!)

Tlak vode u sustavu: najčešći dnevni nadzor

Ovo je radnja broj jedan koju bi svaki vlasnik kondenzacijskog kotla trebao redovito izvoditi – minimalno jednom mjesečno, prije sezone i uvijek kad kotao prijavi kvar ili neobično ponašanje.

Većina kondenzacijskih kotlova radi s tlakom sustavne vode u rasponu 1,0 – 2,0 bar (pri hladnoj vodi, dakle bez grijanja). Optimalna vrijednost je obično oko 1,2 – 1,5 bar. Ako tlak padne ispod 0,8 bar, kotao se obično automatski isključuje i prikazuje grešku (npr. F22 kod Bosch kotlova). Ako tlak pak poraste iznad 3 bar, počinje ispušta vodu kroz sigurnosni ventil.

U praksi se susrećemo s time da vlasnici dopune vodu, podignu tlak npr. na 2,0 bar, a nakon nekoliko dana kotao se opet isključuje. To je gotovo uvijek znak da je ekspanzijska posuda izgubila predtlak ili je oštećena – ne da sustav „gubi vodu“. Zato ako morate više puta godišnje dopunjavati vodu, pozovite tehničara, ne bježite po cijevima.

Odvod kondenzata: podcjenjen, ali kritičan sustav

Kondenzacijski kotao proizvodi kondenzat – kiselu vodu s pH oko 3,5 do 5,5. Kod običajne upotrebe kotao snage 24 kW može proizvesti 1,5 do 3 litara kondenzata po satu. To je tijekom cijele sezone ogromna količina tekućine. Ta voda mora bez prekida teći u kanalizaciju kroz sifon (da ne dođe miris unatrag) i idealno kroz neutralizacijsku kutiju (obvezna u nekim regijama, preporučena svuda).

U praksi se susrećemo s time da se sifon kondenzacijske cijevi zasipa biološkim rastom, kalcijevim naslagama ili prašinom. Rezultat? Kondenzat se ne odvodi, gomila se u izmjenjivaču, kotao prijavljuje kvar ili – u lošijem slučaju – kondenzat izlazi unutar kotla i oštećuje elektroniku. Vidjeli smo slučajeve gdje je jedan zasipani sifon uzrokovao štetu u nekoliko stotina eura na upravljačkoj ploči kotla.

Preporučena razdoblja čišćenja sifona: minimalno 2× godišnje – jednom prije sezone i jednom u sredini (npr. u siječnju). Sifon jednostavno odspojite, isperite vrućom vodom, očistite krpom i vratite. To je 10-minutni posao koji svatko može obaviti.

Ako imate neutralizacijsku kutiju (granulat kalcijevog ili magnezijevog karbonata), redovito provjerite stanje granula. Kada se potroši, granulat gubi neutralizacijsku sposobnost – kondenzat teče dalje, ali ostaje kisao. Granulat u većini kutija traje jednu ogrejnu sezonu kod običnog kućanstva, manje kod veće količine kondenzata.

Godišnji servis kondenzacijskog kotla: što tehničar radi i zašto nije dovoljno jednom u pet godina

Svaki proizvođač kondenzacijskih kotlova (bez izuzetka) propisuje godишњи оdborni servis kao uvjet važenja jamstva. Ne jednom za dve godine, ne jednom kad se nešto pokvari – jednom godišnje. Kod kotlova u komercijalnim objektima (restoranima, uredima, malim poslovnim prostorima) može biti i 2× godišnje.

Važno je razumjeti da je godišnji servis često smatran formalnošću koju su proizvođači izmislili zbog novca. To nije slučaj. Iz prakse znamo da su upravo kotlovi koji nisu servisirani iza većine većih (i skupljih) kvarova. Što tehničar radi tijekom godišnjeg servisa?

Čišćenje i provjera toplinskog izmjenjivača

Izmjenjivač topline je srce kondenzacijskog kotla. Napravljen je od nehrđajućeg čelika ili posebnih legura (aluminijev silikat). Zasipa se kalcijevim naslagama iz sagorijevanja, ali i iz ogrejne vode (ako voda ima lošu kvalitetu). Tehničar vizualno provjeri izmjenjivač, u slučaju potrebe očisti specijalnim kiselog-baznim sredstvom (tzv. flushing) ili mehanički. Zasipani izmjenjivač povećava potrošnju plina za 10 do 20 % i skraćuje vijek trajanja kotla.

Provјera i čišćenje gorionika

Gorionik se zasipa prašinom, oksidima i kod lošeg plina i sumpornim spojima. Tehničar očisti gorionik, provjeri elektrode paljenja i ionizacije, provjeri zrakove razmake. Stare elektrode se zamijene – obično svakih 3 do 5 godina kod intenzivne upotrebe.

Mjerenje parametara sagorijevanja

To je razlog zašto tehničar nosi analizator dimnih plinova. Mjere se sadržaj CO₂ (ili O₂) i CO u dimnim plinovima. Kod prirodnog plina CO₂ mora biti u rasponu 8,5 – 10 % (ovisi o kotlu i podešavanju). Sadržaj CO smije preći 200 ppm (u većini kotlova je pri ispravnoj funkciji daleko ispod 50 ppm). Ako su vrijednosti izvan raspona, tehničar podešava plinski ventil (zrak/plin omjer). To podešavanje direktno utječe na učinkovitost i sigurnost kotla.

Provјera ekspanzijske posude

Ekspanzijska posuda je pretlak posuda s membranom i dušikovim predtlakom. Predtlak mora biti podešen prema visini zgrade i statičkom tlaku sustava – obično 0,5 do 0,75 bar za većinu kućanstava. Ako membrana pukne ili predtlak padne, posuda prestaje obavljati svoju funkciju i kotao počinje „izbacivati" vodu kroz sigurnosni ventil. Tehničar provjeri predtlak i ako je potrebno, dopuni dušik ili preporuči zamjenu posude.

Provјera sigurnosnog ventila

Sigurnosni ventil (podešen obično na 3 bar) mora se jednom godišnje provjeriti – tehničar ga kratko otvori da bi provjerio da ventil nije zasipan kalcijevim naslagama i da u slučaju potrebe otvori. Sigurnosni ventili imaju ograničen broj otvaranja (oko 10–20 tijekom životnog vijeka), pa ako primijetite da ventil svaku zimu ispušta vodu, problem nije u ventilu, već u ekspanzijskoj posudi ili u prenatlakanju sustava.

Kvalita vodovodnog grijanja: što puno ljudi zanemaruje

Jedna od najvažnijih, ali istovremeno najmanje raspravljanih tema kod kondenzacijskih kotlova je kvaliteta vodovodnog grijanja. Većina vlasnika jednostavno napuni sistem vodom iz vodovoda i misli da je to dovoljno. U nekim regijama na Slovačkoj, gdje je tvrdoća vode iznad 15 °dH (nijemi tvrdoća stupnjeva), to može biti put do brzog zanemarivanja toplinskog izmjenjivača.

Proizvođači kondenzacijskih kotlova propisuju konkretne parametre vodovodnog grijanja. Bosch npr. preporučuje za kotlove od 50 do 200 kW tvrdoću vode 1–2 °dH (gotovo demineraliziranu) i pH 7,5–9. Za manje kućne kotlove granice su nešto tolerantnije, ali i dalje vrijedi pravilo: što mekša voda, to bolje.

Pri prvom punjenju sistema, odnosno nakon svakog većeg zahvata (zamjena radijatora, popravka cijevi), trebali biste isprati sistem, a ako je potrebno dodati inhibitor korozije i vodene kamenine (npr. Fernox F1, Sentinel X100 ili ekvivalent). Ovi pripravci stvaraju zaštitni sloj na unutrašnjim površinama, spriječavaju taloženje kalčine i produžavaju vijek trajanja pumpe i izmjenjivača.

Tehničar pri servisu trebao bi uvijek provjeriti uzorak vodovodnog grijanja (barem vizualno, idealno test trakom ili uređajem). Ako voda izgleda crno ili braon – to je magnetit (željezni oksid) i to vam govori da sistem korodira. Rješenje: hemijsko ispiranje sistema (flushing), instalacija magnetskog filtra i dodavanje inhibitora.

Magnetski filtar: mala investicija, velika zaštita

Magnetski filtar (npr. Fernox TF1, Adey MagnaClean ili slični) je uređaj koji se montira na povratni vod prije kotla i hvata magnetske nečistoće – pre svega magnetit iz korozivnih čeličnih radijatora i cijevi. Čisti se jednom godišnje (ili pri svakom servisu) – jednostavno odspajate, očistite magnet, isperite i vratite.

Ako imate stariji sistem s plohom čeličnim radijatorima i cijevima, magnetski filtar je praktički obavezan. Bez njega se kal taloži u pumpi (zadaranje), u izmjenjivaču (smanjena učinkovitost, pregrejavanje) i u termostatskim ventilima (nefunkcionalna regulacija). To smo vidjeli u praksi mnogo puta – kotao za 2 000 € uništen prljavom vodom iz starih radijatora za 100 €.

Kontrola dimnog sustava (dimnjak / koncentrična cijev)

Kondenzacijski kotlovi su većinom turbo kotlovi s prisilnim odvođenjem dimnih plinova. Koriste koncentričnu cijev (zrak-dimni plinovi, tzv. koaksijalno vodilo) ili odvojeno vodilo. Svake godine treba provjeriti:

Brtvila na spojevima – da li ne cijedi kondenzat van ili ne izgubi tesnost
Čistoću ulaza za svježi zrak – pčelina, ptinska gnijezda, listovi
Stanje izlaza van iz zgrade – da li nije prekriven snijegom ili ledom tijekom zime
Nagib dimnih cijevi – mora biti barem 3° u smjeru od kotla (za odvod kondenzata)
Stanje izolacije vanjskog dijela vodila (posebno u hladnom okruženju)

Problemi s zagušenim ili oštećenim dimnim cijevima se očituju grešnim kodovima kotla povezanim s sagorijevanjem ili sigurnosnim zaustavljanjem (senzor ionizacije detektira problem s gorjenjem). Više o dimnom sustavu pročitajte u članku Odvođenje dimnih plinova i dovod zraka kod kondenzacijskog kotla: što treba znati.

Termostatske glave, ventili i regulacija: zaboravljena dijelovi sustava

Kondenzacijski kotao radi u sustavu. Ako termostatski ventili na radijatorima ne rade ispravno, kotao ne može ispravno regulirati. Termostatske ventile treba minimalno jednom godišnje testirati – okrenuti od minimuma do maksimuma i promatrati, da li radijator hladi i grije. Zakljan ventil je vrlo čest problem, posebno ako ga tijekom ljeta ne zagrije ni jednom.

Ako imate sustav s inteligentnom regulacijom – npr. Bosch Easycontrol CT 200 – dobro je provjeriti i softver upravljačkog termostata. Proizvođači objavljuju ažuriranja firmwarea koji popravljaju greške i donose nove funkcije (posebno u području ekvitermne regulacije i krivulja grijanja). Inteligentna regulacija može također prijaviti neke greške direktno na telefon, što je za kuće i vile bez stalne upotrebe velika prednost. O inteligentnom upravljanju smo pisali i u članku Inteligentno upravljanje kondenzacijskim kotlom: regulacija i smart termostati.

Priprema kotla prije sezone i isključivanje nakon sezone

Prije pokretanja grijane sezone (siječanj–listopad)

Idealno vrijeme za godišnji servis je siječanj – još prije pokretanja sezone. Tehničar ima vrijeme (nije opterećen havarijnim slučajevima kao u siječnju), Vi imate vrijeme za eventualno naručivanje zamjenih dijelova i kotao je pripremljen za sezonu u punoj formi. Kao vlasnik trebali biste prije pokretanja učiniti sljedeće:

Provjeriti tlak vode – kod pada dopuniti na 1,2–1,5 bar
Izdušiti sve radijatore (odvzdušniti)
Vizualno provjeriti, da li se negdje ne cijedi voda (pruge na zidovima, vlažna mjesta)
Provjeriti sifon kondenzata – isperiti
Provjeriti funkciju termostata i program
Pokrenuti kotao i pustiti da prođe jednu toplinsku sezonu

Isključivanje nakon grijane sezone (travanj–svibanj)

Većina kotlova radi tijekom ljeta u ljetnom režimu (grijanje tople vode). U tom režimu je opterećenje daleko manje nego tijekom zime, ali kotao i dalje radi. Neke stvari treba učiniti:

Provjeriti sifon kondenzata (to je bilo posljednje mjesec u intenzivnom radu)
Ako kotao stoji cijelo ljece (npr. kućica), zatvoriti plinski kran i ostaviti kotao odspojen
Provjeriti da li je prostor s kotlom dobro prozračen i suh
Zabilježiti trenutne grešne kôdove i potrošnju s prikaza (za usporedbu u sljedećoj sezoni)

Kondenzacijski kotao i topla voda: specifikacije kod protočnih kotlova i akumulacijskih sustava

Ako imate kotao s ugrađenim protočnim grijačem TUV – npr. BOSCH Condens GC2300iW 22/25 C – treba posvetiti pažnju i sekundarnom izmjenjivaču (izmjenjivač TUV). Ovaj izmjenjivač je vrlo osjetljiv na vodeni kamen. Ako imate tvrdu vodu, može biti zanesen u 2–3 godine toliko da smanjuje protok tople vode i temperatura na izlazu se mijenja. Tehničar ga hemijski očisti ili zamijeni.

Kod akumulacijskih sustava (spremnik TUV van kotla) treba dodatno pratiti anodu spremnika (magnijeva anoda štiti spremnik od korozije, zamijenite je svakih 2–3 godine) i redovito izvoditi Legionella prevenciju – jednom mjesečno zagrijati spremnik na 70 °C i pustiti cirkulaciju da se neutraliziraju bakterije. U većini modernih kotlova (npr. BOSCH Condens GC8700iW 30 P) je ta funkcija automatska i podešiva u upravljačkoj elektronici.

Detaljniji pogled na razlike između protočnog i akumulacijskog grijača TUV možete pronaći u članku Kondenzacijski kotao s protočnim grijačem vs. s akumulacijskim spremnikom: razlika i izbor.

Pogrešni kodovi i dijagnostika: čitati, a ne zanemariti

Moderni kondenzacijski kotlovi imaju sofisticiranu dijagnostiku. Prikazuju pogrešne kodove (npr. F22, F28, F75 kod Bosch kotlova), koji vam točno govore gdje je problem. Pogrešne kodove nikada ne zanemarujte i ne resetujte ponovno bez toga da biste utvrdili uzrok. Ako se isti kod pojavljuje više puta, to je sistemski problem, a ne slučajnost.

Najčešći kodovi s kojima ćete se susresti u praksi:

F22 / Nizak tlak vode – tlak je pao ispod minimalne vrijednosti, dopunite vodu, ali ako se to ponovi, riješite ekspanzijsku posudu
F28 / Problem s paljenjem – kotao se ne uspije zapaliti; uzroci: zatvoreni plinski ventil, istrošena elektroda, zamućeni gorionik
F75 / Problem s tlakom ili pumpom – ili tlak nedostaje pri pokretanju pumpe, ili je senzor kvaran
F29 / Gašenje plamena tijekom rada – plamen se ugaša; uzroci: problem s dovodom plina, ionizacijska elektroda, netišenje u komori
F32 / Kvar ventilatora – ventilator gorionika se ne pokrene ili se vrti spor; mogući uzrok: mehaničko zacijepilo, kvar kondenzatora motorčeta

O kvarovima detaljnije ćete pročitati u članku Česti kvarovi kondenzacijskih kotlova i kako ih prepoznati, gdje ćete pronaći i savjete kada možete pokušati ponovno pokrenuti kotao sami, a kada je potrebno pozvati tehničara.

Vijek trajanja kondenzacijskog kotla i kada razmisliti o zamjeni

Kondenzacijski kotao pravilno održavan od poznatog proizvođača ima vijek trajanja od 15 do 20 godina. To se odnosi na kotlove od proizvođača poput Bosch, Vaillant, Viessmann, Junkers i slično. Niski cjenovni neznani proizvođači mogu propasti već nakon 5–7 godina.

Znakovi da se kotao približava kraju vijeka trajanja:

Ponavljajući kvarovi s rastućom učestalošću
Rezervni dijelovi više nisu dostupni (proizvođač je prekinuo podršku modelu)
Naknade za jednu servisnu posjetu premašuju 40–50 % cijene novog kotla
Značajno povećanje potrošnje plina pri istom korištenju kuće
Toplinski izmjenjivač je pukao ili proboden (detektira se tlakom)

Ako razmislite o izboru novog kotla, preporučujemo da pročitate članak Kako izabrati kondenzacijski kotao: na što se fokusirati pri kupnji, gdje ćete pronaći detaljne upute kako pristupiti izboru ne samo s obzirom na snagu, već i na dugoročnu održivost. Za manje kuće popularna je opcija npr. BOSCH Condens GC2300iW 24 P, koji nudi pouzdanu servisnu mrežu i dostupnost rezervnih dijelova cijelom Slovačkom.

Servisna knjiga i jamstvo: što morate imati dokumentirano

Ovo je administrativna strana stvari, o kojoj se pri kupnji puno ljudi pita, ali potom na to zaboravi. Servisna knjiga kotla (papirna ili elektronička) mora biti popunjena pri svakom stručnom servisu. Tehničar upisuje datum, izvršene radove, rezultate mjerenja i potvrđuje to potpisom i pečatom.

Zašto je to važno? Pri upućivanju jamstva ili pri prodaji kuće, servisna povijest kotla je dokaz da je uređaj pravilno održavan. Bez servisnih zapisa, proizvođač vam može odbiti jamstvenu popravku. A pri prodaji kuće – kotao s kompletom servisne povijesti je za kupca jamstvo, a ne opterećenje.

Sačuvajte i račune za servisne posjete, zapise o zamijenjenim dijelovima i rezultate mjerenja dimnih plinova. Dobra servisna tvrtka vam automatski šalje te zapise po e-mailu.

Najčešće pitanja (FAQ)

Morate li staviti kondenzacijski kotao na servis svake godine, čak i ako radi bez problema?

Da, apsolutno. Godišnji servis je uvjet jamstva kod gotovo svakog proizvođača. Također je jedini način da se uoče problemini prije nego što postanu katastrofom. Kotao koji „radi bez problema“ može imati zamućeni izmjenjivač, smanjen predtlak ekspanzijske posude ili istrošene elektrode – a to sve se očita tek kad prestane raditi, obično u siječnju. Prediktivna održavanja su uvijek jeftinija od hitnih servisa.

Kako utvrdim da je tlak vode u sustavu u redu? Gdje to vidim?

Na većini kondenzacijskih kotlova je na samom prijelom ploči analogni ili digitalni manometar. Pokazuje tlak sustavne vode u barima. Optimalna vrijednost kod hladne vode (bez zagrijavanja sustava) je 1,0 – 1,5 bar. Ako je kotao zagrijan, tlak prirodno raste na 1,5 – 2,0 bar – to je normalno. Ako je tlak kod hladne vode pao ispod 0,8 bar, dopunite vodu kroz punjeni ventil (to je cijev ili ventil na donjem dijelu kotla ili na dovodu vode). Ako tlak opet pada, uzrok mora utvrditi tehničar.

Mogu li sam očistiti sifon kondenzata ili je potreban tehničar?

Očistiti sifon možete i trebate sami – to je obična kućna posao bez potrebe za ovlaštenjem. Sifon pronađete najčešće na donjem dijelu kotla ili na odvodnoj cijevi koja vodi u kanalizaciju. Odspojite ga (najčešće je na navoj ili na opružnim stezaljkama), ispraznite sadržaj, isperite vrućom vodom, očistite mekom krpom i vratite. Uvjerite se da u sifonu ostane malo vode – to je barijera protiv mirisa iz kanalizacije.

Zašto iz mog kotla ponekad čujem bubnjanje ili udaranje? Je li to normalno?

Zavisi od toga kada i koje zvuke čujete. Jako bubnjanje pri pokretanju ili promjeni snage je normalno – to je strujanje vode u sustavu. Udaranje, buka ili jače cvrkutanje može signalizirati zrakove u sustavu (treba odvzdušniti radijatore), vijak u toplinskom izmjenjivaču (pri zagrijavanju vijakova ploča „praskaju“) ili problem s pumpom. Ako zvuci traju i nakon odvzdušavanja, pozovite tehničara. Više o kvarovima i njihovim znakovima pronađete u članku Česti kvarovi kondenzacijskih kotlova i kako ih prepoznati.

Imam akumulacijski bojler. Što dodatno treba provjeriti?

Pri kombinaciji s vanjskim spremnikom TÚV u servisni plan dolaze dvije dodatne stavke: provjera i u potrebi odvapnenja izmjenjivača u spremniku (važno je posebno kod tvrde vode, jer spremnik grije veći volumen vode nego protokni sustav) i provjera podešavanja i funkcionalnosti punjenja pumpe spremnika uključujući njegov prioritet u odnosu na grijanje. Preporučujemo i jednom godišnje provjeriti anodu u spremniku (ako taj tip ima) i funkcionalnost sigurnosnog ventila na strani tople vode – taj je odvojen od sigurnosnog ventila grijanog kruga i isto tako podliježe trošenju.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - slobodno nas savjetujte.