pleh
Lim je ploča kovna ploča, čime ravna ploča, čije debljina je redom manja od ostalih dimenzija. Lim je materijal koji služi kao polutovar za mašinstvo i gradnja proizvodnju. Lim se najčešće proizvodi valjanjem tope i hladno, ali ga se može proizvesti i livenjem, kovanjem odnosno vucanjem. Najviše korišten je čelični lim, ali se proizvode i limovi od drugih kovanih materijala npr. aluminijevi, bakreni, latunski i sl. Glavni parametar koji definiše lim je njegova debljina. Debljina lima je normalizovana. Limovi tanji od oko 0,1 mm zovu se kovni folije, limovi debelići od oko 15 mm zovu se kovne ploče.
Oblikovani lim
Lim se proizvodi ne samo kao ravne ploče, već i oblikovani (profilirani). Profiliranje povećava čvrstoću lima u odnosu na savijanje (ploča je samopodržana) i može se direktno koristiti kao gradbeni element.
Normalizacija
Lim se proizvodi u obliku ploča, traka ili u obliku limskih zavojnih (rola).
Limovi prema debljini dijele se na:
- tanji t ≤ 2,99 mm
- srednja debljina 4,75 mm >= t ≥ 3,00 mm
- debeli t ≥ 4,76 mm
Formati limskih ploča su normalizirani zbog daljeg obrade. Lim izrezan na definirani format zovemo limska ploča.
- maloformatni (standardni): 1 000×2 000 mm
- srednji format: 1 250×2 500 mm
- velikoforamt: 1 500×3 000 mm
Standardizirane dimenzije ISO:
- 2 000 x 6 000 / 8 000 / 12 000 mm
- 2 500 x 6 000 / 8 000 / 12 000 mm
- 3 000 x 6 000 / 8 000 / 12 000 mm
- 3 500 x 7 000 / 14 000 mm
- 4 000 x 12 000 / 16 000 mm
Čelični lim
Čelični lim je višestruko koristan materijal, koji se koristi pre svega za proizvodnju karoserija mašina, najčešće automobila. Je relativno lako oblikovljiv, dovoljno čvrst i otporan. Nedostatak je što se čelik lako podvrgava koroziji, zbog čega se surov čelični lim koristi samo u nekorozivnom okruženju. Lim se zaštićuje zaštitnim bojanjem bojom ili plastičnim prekrivom, ili zaštitnom kovnom slojem. Lim se pokriva kovovima otpornijima na koroziju npr. cink, cink, nikel, hrom i sl. Površinska sloj se nanosi toplim, ili elektrolitičkim načinom. Bakreni, latunski, aluminijevi, titanov limovi su u odnosu na standardno korozivno (vanjsko) okruženje otporni. Lim se dalje obrađuje lisovanjem, bušenjem, rezanjem, savijanjem i kovačkim tehnologijama.
Cinkovani lim
Cinkovani lim pripada k najčešće korištenim površinski obrađenim limovima. Cink stvara s željezom u čeliku električni članak, u kojem dolazi samo do korozije cinkove sloje.
Cinkovani lim
Koristi se pre svega u prehrambenoj industriji, jer cink i njegove legure nisu otrovne za čovjeka i ne rastavljaju se u organskim kiselinama sadržanim u hranom.
Bakreni lim
Koristi se pre svega za proizvodnju krovova zbog svoje izuzetne otpornosti na kiselinu ugljikovu (kiša). Na površini stvara tanak sloj oksida, koji je otporan na dalju koroziju. Problem je samo kombinacija bakar – čelik, koja stvara elektrokemijske članke koji podržavaju koroziju.
Aluminijevi lim
Koristi se pre svega u zračnoj industriji, jer je pri istoj čvrstini lakši od čeličnog lima. Proizvode se iz njega tijela zrakoplova. Loše se zavare, zbog čega se pre svega šrafi.