Globalno zagrijavanje

Općeprihvaćena definicija globalnog zatopljenja je proces povećanja prosječne temperature na površini Zemlje zbog povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Taj proces se smatra rezultatom ljudske aktivnosti, posebno sagorevanja fosilnih goriva i drugih industrijskih aktivnosti koje proizvode i puštaju u atmosferu velike količine stakleničkih plinova.

Globalno zatopljenje uzrokuje da staklenički plinovi, kao što su ugljični dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov dioksid (N2O) i fluorirani ugljikovodici (HFC, PFC, SF6), zadrže veće količine topline dobivene iz sunčanog zračenja i zadrže je u blizini površine Zemlje. Taj proces dovodi do povećanja temperatura na Zemlji, mijenja klimu i ima štetne posljedice za okoliš, ekosustave i ljudske zajednice.

Znanstveni dokazi i promatraja pokazuju da globalno zatopljenje ima više posljedica uključujući povećanje prosječne temperature površine Zemlje, promjene klima, promjene u rasporedu padalina, povećanje razine mora, točenje leda i nestajanje biološke raznolikosti. Te promjene imaju utjecaj na okoliš, poljoprivredu, vodne resurse, zdravlje i druge aspekte života na Zemlji.

Zbog toga države i međunarodne organizacije pokušavaju pritiskati na minimizaciju emisija stakleničkih plinova i traže načine kako ograničiti globalno zatopljenje i njegove negativne posljedice. Međunarodne ugovore i inicijative, kao što je Pariski ugovor, fokusiraju se na smanjenje emisija stakleničkih plinova i podršku održivim oblicima razvoja s ciljem minimizacije globalnog zatopljenja i doprinosa zaštiti okoliša. U međuvremenu se uvode različite zakone, pravila i propisi o energetskoj učinkovitosti i minimizaciji stvaranja emisija i u industrijskom sektoru, kao i kod kuća (vidi npr. energetski razredi potrošačkih uređaja).