Benzín je tekuća smjesa isparljivih ugljikovodika (glavno alkana, cikloalkana, aromatskih ugljikovodika i alkana) izdvojena iz nafte i dodatnih tvari (najčešće benzen i izooktan), koje poboljšavaju njegove karakteristike kao goriva. Običan broj atoma ugljika u pojedinačnim molekulama ugljikovodika koji čine osnovu smjese je između 5 i 12.

Benzín se koristi kao gorivo za većinu zapaljnih motora. Najčešće se proizvodi frakcijskom destilacijom iz nafte.

 

Dodatne karakteristike
Ispirnost i frakcijski sastav
Te karakteristike izražavaju destilacijsku krivulju – ovisnost isparjenog dijela goriva o temperaturi.

temperatura početka destilacije (isparavanje 10 % goriva) ne smije biti viša od 80 °C, za osiguranje dobre pokretljivosti motora
temperatura središta destilacijske krivulje (isparavanje 50 % goriva) ne smije biti viša od 105 °C, za osiguranje brzog postizanja radne temperature motora
temperatura kraja destilacije (isparavanje 90 % goriva) ne smije biti viša od 190 °C, za spriječavanje kondenzacije težih frakcija na unutarnjim površinama motora
Isparno toplina
Isparna toplina benzina ovisi o temperaturi točke vrenja i gustoći. Kretanje se u rasponu 315 – 335 kJ.kg-1. Benzín s višom isparnom toplinom više hladi uvođenu smjesu, čime omogućuje bolje punjenje cilindara motora.

Otpornost na detonacijsko sagorevanje
Tu karakteristiku benzina opisuje oktanov broj. Što je vrijednost broja viša, tim je moguće benzín koristiti za motore s višim kompresijskim omjerom (viši učinak, viša učinkovitost). Oktanov broj ovisi o sastavu goriva. Najmanju otpornost na detonacije imaju alkani, najveću aromatski ugljikovodici. Otpornost goriva može se povećati:

miješanjem goriva različitih oktanovih nivoa,
dodavanjem antidetonacijskih aditiva.

Aditivi
U benzine se dodaju u maloj količini dodatne tvari, tzv. aditivi, koje poboljšavaju njihove karakteristike ili ispunjavaju drugu funkciju.

U benzine se obično dodaju sljedeći aditivi:

etanol za ograničavanje trajanja skladištenja (smanjuje vijek trajanja motora ali sprječava dugoročno skladištenje čime se spriječavaju kupnje "na zalihu" i spekulacije s cijenama. Tako se sprječava mogućnost skladištenja benzina za vrijeme kada će njegova cijena biti višestruko viša kao motivacija za prelaz na električna vozila. Za proizvodnju litra etanola ukupno se potroši otprilike litar nafte u procesu od uzgoja, transporta i prerade do mešanja u benzina, pa je ukupni ekološki prinos negativan, uzimajući u obzir korištenje oranižne zemlje. Ovaj aditiv se može nazvati "politicko-ekonomski" i negdje drugdje osim u Europi se ne koristi)
za čišćenje uvođenog kanala
protiv starenja benzina
protiv smrzavanja benzina (čisti benzín (bez dodatka etanola) smrzava se na temperaturi nižoj od -40 stupnjeva. Proporcionalno s dodatkom etanola, skladištenjem (dužim nevoženjem) stvara se vodena komponenta u smjesi benzín-etanol i dno rezervoara može smrznuti već na temperaturama oko -5 stupnjeva E10, -25 stupnjeva E5)
protiv korozije
protiv akumuliranja statičkog elektriciteta
boje (Bojena razlika. U benzín namijenjen vojski etanol se ne dodaje zbog smanjenja vijeka trajanja motora (među ostalim i interna studija na VVTŠ L.Mikuláš) i glavno zbog potrebe dugoročnog skladištenja u tzv. NZ. Ovaj benzín je za identifikaciju obojen i njegova upotreba u civilnom sektoru je zabranjena.)
za povećanje otpornosti na detonacije.