Montaža i instalacija uljane ploče – što treba znati prije nego što se priključite

Uljanu ploču smatramo jednim od najpopularnijih dodatnih uređaja za grijanje na tržištu u Srbiji. To je logično – ne zahtijeva nikakve građevinske promjene, priključak na plin niti složeno odobravanje. Dovoljava se razpakirati, priključiti na utičnicu i uključiti. Ili barem tako izgleda na prvi pogled. U praksi se pri instalaciji uljanih ploča srećem s greškama koje idu od trivijalnih (loše postavljanje) prema izuzetno opasnim (preopterećena utičnica) pa čak i onim koje značajno skraćuju vijek trajanja uređaja ili povećavaju troškove rada. Zato sam odlučio napisati ovaj članak – da biste prije nego što uključite novu ploču znali točno što provjeriti, kako je pravilno postaviti, priključiti i uvesti u rad.

Ako ste tek razmišljali koji uljani radijator birati zbog snage i veličine prostorije, prvo pročitajte članak Kako izabrati uljanu ploču – snaga, volumen i broj rebara i Koju snagu uljane ploče trebam za svoju prostoriju. Ovaj članak nastupa iz situacije kada već imate radijator u ruci i želite ga pravilno instalirati.

Što zapravo znači „instalacija“ uljane ploče

Na razliku od kotla, kaminja ili klima uređaja, električni uljni radijator ne zahtijeva instalaciju u tehničkom smislu. Nije potrebna montaža cijevi, ni servisni tehničar s certifikatom, ni građevinska dozvola. Iako je to slučaj, termin „instalacija“ u ovom slučaju je opravdan – mislimo na niz odluka i radnji koje odlučuju o tome da li će radijator raditi bezbjedno, učinkovito i dugoročno. Konkretno mislimo na sledeće korake:

• Razpakiranje i prvi pregled uređaja
• Montaža točkica, oslonca i dodatnog pribora
• Izbor pravog mjesta u prostoriji
• Procjena električne instalacije i utičnice
• Pravilno priključenje i prvo uključenje
• Podešavanje termostata i stepena snage
• Moguća montaža na zid (wall-mount verzije)

Svaki od ovih koraka ima svoje specifičnosti i svaki se može pokvariti. Hajde da ih sistematski prođemo.

Razpakiranje i prvi pregled – ne preskočite ovaj korak

Većina ljudi razpakira ploču, baci karton u koš i odmah je uključi. To je greška. Prije nego što uključite ploču, uzmite pet minuta za pažljiv pregled.

Što tražiti pri vizuelnom pregledu

Provjerite tijelo ploče – rebara (lamela) ne smiju biti mehanički oštećena, savijena niti pukla. Pukotina na rebru može pri zagrijavanju dovesti do izlivanja termoregulacijskog ulja, iako je ova situacija kod novih uređaja u praksi rijetka. Značajnije je provjeriti napajajući kabl: provjerite cijelu dužinu, izolaciju, mjesto ulaza u tijelo ploče i samu utikaču. Izolacija kabla ne smije biti probijena, trošena niti deformisana tokom transporta. Utikača mora biti čvrsta, stezalači ne smiju biti savijeni.

Provjerite i upravljački panel – rotirani termostati ili digitalni upravljački elementi moraju biti čvrsto postavljeni, ne smiju se tresiti. Kod modela s LCD zaslonom provjerite da li se zaslon pri priključenju i uključenju ispravno upali.

Prvo uključenje i karakteristična miris

Pri potpuno novoj uljanoj ploči je pri prvom uključenju gotovo uvijek prisutan lagani miris – radi se o sagorevanju prašine i zaštitnih premaza s površine rebara iz proizvodnje. Ovaj fenomen je potpuno normalan i obično nestaje nakon 20–40 minuta prvog rada. Važno je prvo uključenje obaviti u dobro prozračenoj prostoriji. Ako miris traje duže od jednog sata ili je izuzetno kemijski (ne jemko spaljena prašina), isključite ploču, ostavite je da se ohladi i kontaktirajte prodavca.

Montaža točkica, oslonca i pribora

Većina uljanih ploča se dostavlja djelomično razmontirana – rebrast oblik tijela je pakovan posebno, a točkice ili oslonac su u dodatnom vreću. Montaža je u pravilu jednostavna i traje 5–10 minuta, ali obavite je prije prvog uključenja, a ne nakon. Vruću ploču premeštajte i montirajte samo u ohlađenom stanju.

Postupak montaže točkica

Točkice se kod većine modela pričvrste pomoću posebnih plastičnih ili metalnih konzola koje se zaključe ili prikače vijcima u donje rupe tijela ploče. Prije montaže provjerite da li su konzole ispravno usmjerene – točkice moraju gledati prema dole i van. Kod nekih modela je potrebno prvo prikačiti konzolu, zatim navući točkicu i osigurati je sigurnim krugom. Ne podcjenjujte stabilnost oslonca: ploča u vertikalnom položaju mora stajati čvrsto, bez tresenja. Nestabilna ploča predstavlja opasnost pada i opečaja.

Modeli s mogućnošću montaže na zid

Neki uljni radijatori (uobičajeni posebno u kategoriji pločastih panela ili niskih „low profile“ modela) omogućavaju i fiksnu montažu na zid. U tom slučaju su dio paketa zidne konzole, vijci i šipke. Postupak je sledeći:

• Provjerite materijal zida (cigla, yton, gipskarton) – prema tome izaberite odgovarajuće šipke. Za gipskarton su potrebne posebne šipke s ekspanzijom, obične ne mogu izdržati teret ploče.
• Konzole montirajte na istoj visini – koristite vodovod ili lasersko mjerilo. Razlika čak 5 mm izazvat će da ploča visi koso.
• Pridržavajte se minimalne visine od poda prema uputstvu – obično 10–15 cm.
• Kod zidnih modela uvijek provjerite da li je vod električne instalacije u zidu na mjestu bušenja. Koristite detektor vodova.
• Nakon što ploču objesite, lagano pritisnite na nju – konstrukcija mora biti čvrsta i ploča se ne smije pomjerati.

Važno: zidačka montaža neznači da će radijator funkcionirati bolje. U mnogim slučajevima je mobilno postavljanje na točkovima praktičnije, jer možete premještati radijator po potrebi. O prednostima i nedostacima trajnog u odnosu na dopunsko grijanje sa možete upoznati u članku Uljašni radijator kao trajno ili dopunsko grijanje – kada se isplati.

Kamo postaviti uljašni radijator – pravila koja mijenjaju učinkovitost za desetice postotaka

Postavljanje radijatora je možda najvažniji aspekt cijele „montaže“. Loše postavljen radijator može potrošiti istu količinu energije, ali grijati prostor znatno lošije. Evo konkretnih pravila iz prakse:

Ispod prozora – klasično i funkcionalno rješenje

Tradicionalno mjesto za bilo koji radijator je ispod prozora, i to nije slučajnost. Prozor je najveći toplinski most u prostoriji – staklo ima višestruko lošiji toplinski otpor od zida. Hladan zrak od prozora pada prema podu i kreće se prema sredini prostorije (tzv. hladan zrak uz pod). Radijator postavljen ispod prozora prekida taj zrak – topli zrak koji stupa iz radijatora susreće se s hladnim zrakom iz prozora, grije ga i ujedno stvara prirodnu konvekcijsku zavjesu koja sprječava ulazak hladnog zraka dublje u prostoriju.

Rezultat je ravnomjernije raspodjela temperature u cijelom volumenu prostorije. U praksi to znači razliku od 2–4 °C pri istom kapacitetu radijatora u odnosu na njegovo postavljanje na unutrašnju zid.

Minimalne udaljenosti koje treba poštovati

Ovo nisu samo preporuke, već i sigurnosne zahtjevi koji se odnose na sve električne aparate s visokom površinskom temperaturom:

• Od poda: Većina modela na točkovima automatski osiguravaju ispravnu visinu (5–12 cm). Kod zidačkih modela montirajte tako da donja ivica bude barem 10–15 cm iznad poda. Zrak mora slobodno protjecati ispod radijatora.
• Od stropa: Minimalno 20 cm. Vrući zrak stupa prema gore i ne smije biti ometan u raspršivanju.
• Od bočnih zidova i kutova: Minimalno 30 cm. Nepotreban skupljanje topline u kutovima smanjuje učinkovitost i može oštetiti površinsku obradu zida.
• Od namještaja, zavesa, tepihova i tkanina: Minimalno 50 cm, idealno 70–100 cm. Ovo je ključni sigurnosni činiloč – tkanine mogu pri dugotrajnom kontaktu s rebra izazvati dim ili požar.
• Od kreveta i krevetnih namještaja: Minimalno 60 cm. U praksi se susrećem s slučajevima gdje su kupci stavili radijator odmah pored kreveta – pri prekrivanju pokrivačem na radijator to je stvarno požarno riziko.

Kamo radijator ne pripada

Jednako važno kao znati gdje postaviti radijator je znati gdje ga postaviti ne smijemo:

• U kupaonicu ili tuš kabinku – običan uljašni radijator nije namjenjen za vlažno okruženje. Ako želite koristiti radijator u kupaonici, mora imati odgovarajući stupanj zaštite IP (minimalno IP24 za kupaonicu). Ovo uvijek provjerite u tehničkom listu aparata. Većina standardnih modela ima zaštitu samo IP20 (zaštita od čvrstih tijela, nema zaštite od vlažnosti).
• Ispod ugrađenih polica ili u zatvoreni namještaj – konvekcija mora slobodno funkcionirati. Radijator u zatvorenom prostoru pregreje se, termostat ga isključi ranije i prostor se ne grije.
• Ispod zavesa ili zavjesa koji dosežu pod – ako zavjesa pokrije bočni ili gornji dio radijatora, to je požarno riziko. Zavjesa mora biti minimalno 50 cm iznad gornjeg ruba radijatora.
• Na tepihe i meke podloge – donji dio radijatora mora imati slobodan prostor. Tepih može ometati protok zraka i u ekstremnom slučaju se upaliti.
• U blizini zapaljivih materijala i tekućina – boje, lako, rastvarači i slične tvari nikada ne smijete skladištriti u istoj prostoriji gdje radi uljašni radijator.

Električna instalacija i utikač – najčešća greška pri priključivanju

Uljašni radijator je snaga potrošač. To je osnovna informacija koju se lako zaboravi pri montaži. Običan kućni uljašni radijator ima snagu 1 500 W, jači modeli 2 000–2 500 W. Takav potrošač postavlja izrazite zahtjeve na električnu instalaciju i ne svaki utikač u kući je pripremljen za to.

Kapacitet kruga i ograničenja snage

Standardni kućni krug je osiguran 16 A osiguračem, što odgovara maksimalnoj trajnoj snazi od oko 3 680 W (pri 230 V). Na istom krugu mogu biti priključeni i drugi potrošači: punjači, televizor, stolna svjetiljka, laptop punjač. Ako dodate uljašni radijator 2 000 W na krug gdje rade drugi potrošači ukupne snage 1 500 W, osigurač će se uključiti – i to još dobro. Lošije je ako osigurač sporije reagira ili je istrošen i uključi pri nižem struju, čime se može dogoditi pregrejavanje vodova.

Zlatno pravilo iz prakse: Uljašni radijator snage 2 000 W i više priključite idealno na zasebni krug ili barem na krug bez drugih snaga potrošača. Provjerite električni rasvjetnič – utvrdite koje utičnice pripadaju kojem krugu.

Produljitelje i razdjelnike – da ili ne?

Ovo je pitanje koje često dobijem. Odgovor je jasan: uljašni radijator priključite uvijek direktno u zidačku utičnicu, nikad kroz produljitelju ili razdjelnik. I to iz više razloga:

• Produljitelje su dimenzionirane za znatno niži struj. Obična produljitelja izdrži 10 A (2 300 W), neke jeftinije samo 6 A (1 380 W). Radijator snage 2 000 W može preopteretiti produljitelju i izazvati njezino pregrejavanje, topljenje izolacije ili požar.
• Spoj utikač–produljitelja–utičnica uvodi otpor koji generira toplinu direktno u mjestu kontakta. Pri dugotrajnom radu ta toplina raste.
• Razdjelnici (razdjelnici) s više utičnica na jednom kabelu imaju isti problem – pri priključivanju radijatora i drugog potrošača u jedan razdjelnik ukupna snaga se lako može povećati iznad granice kabela razdjelnika.

Ako stenući utičnicu nemate u blizini tražene točke, ispravno rješenje je pozvati električara i dodati utičnicu – ne koristiti produžni kabl. Da, znam da to nije odgovor koji kupci žele čuti, ali je to jedina sigurna opcija.

Stanje utičnice i utikača

Prije prvog priključka provjerite stenuću utičnicu. Ako je otključana, utikač se u njoj slobodno giba, kontakte su izgorele ili vidite tragove iskrenja, zamijenite utičnicu. Slobodan utikač u utičnici znači povećani kontaktani otpor, a uz potrošnju od 2 000 W to nije ništa malo.

Prvo uključivanje korak po korak

Kada imate radijator montiran, postavljen i priključen na ispravnu utičnicu, možete ga uključiti u rad. Postupite ovako:

1. Podesite termostat na minimum (najniža pozicija ili „*") i prekidač snage okrenite u poziciju „1" (najniža snaga). Nikada ne uključujte novi radijator direktno na punu snagu.
2. Uključite napajanje – upalite se indikator ili zaslon. Pratite da li se prikazuju ispravne vrijednosti.
3. Neka radijator radi 15–20 minuta na najnižoj snazi. Pratite da li čujete neobične zvukove osim lagane praskanja (to je normalno – termičko širenje metala).
4. Uključite višu snagu i opet čekajte 10–15 minuta.
5. Podesite termostat na traženu temperaturu. Kako ispravno podesiti termostat i tajmer saznajte u članku Podešavanje i programiranje tajmera na uljnom radijatoru.
6. Provjerite utičnicu nakon 30 minuta rada – utikač i utičnica ne smiju biti vruće na dodir. Laganu toplinu (do 40 °C) smatramo prihvatljivom, ali ako je utičnica vruća, odmah isključite uređaj i provjerite instalaciju.

Uobičajeni zvukovi tijekom rada – što je normalno, a što nije

Uljni radijatori nisu tihi uređaji. Tijekom zagrijavanja i hlađenja izdaju karakteristične zvukove koji mogu iznenaditi nove vlasnike. Eto pregleda:

Normalni zvukovi

• Praskanje i klikanje tijekom zagrijavanja: Metali se pri termičkom širenju pomiču. Rebrasta ploča se širi tijekom zagrijavanja i skuplja tijekom hlađenja. Ovi zvukovi su potpuno normalni i uopće ne ukazuju na kvar.
• Bubanje ulja: Tijekom zagrijavanja ulje cirkulira, možete čuti jemno bubanje. U nekim modelima je to značajnije, u drugima gotovo nepočutno.
• Slabo klikanje termostata: Kada termostat dostigne postavljenu temperaturu, čuje se klik – to je prekidač koji isključuje grijač. Isto klikne i tijekom ponovnog uključivanja, kada temperatura pada.

Zvukovi koji zahtijevaju pažnju

• Jako bubanje ili klopkanje: Može ukazivati na to da su u ulju zrakove mjehuriči uzrokovani time da je radijator transportiran u horizontalnoj poziciji. Neka stoji uspravno barem jednu sat pred uključivanjem.
• Električno zvičanje iz termostata: Može ukazivati na problem s termostatom ili prekidačem. Kontaktirajte prodavača.
• Praskanje povezano s mirisom izgorenog: Odmah isključite i provjerite da li na radijatoru ne leži nikakav predmet. Ako je radijator slobodan, kontaktirajte servis.

O drugim mogućim kvarovima saznajte u članku Zašto uljni radijator ne grije, praska ili se isključuje – česti kvarovi.

Transport i privremeno skladištenje – što puno ljudi ne zna

Važan dio „instalacije" je i ispravan transport i skladištenje uljnog radijatora – i to i pri kupnji, kao i pri sezonskom skladištenju. Uljni radijatori trebaju se transportirati i skladištiti isključivo u vertikalnoj poziciji (uspravno), kao i tijekom normalnog rada. Razlog je jednostavan: ulje unutar mora biti usredotočeno u donjoj zoni, gdje je grijač. Ako je radijator dugo bio u horizontalnoj poziciji, mogu se pojaviti zrakove mjehuriči u ulju, što dovodi do neravnomjernog grijanja i glasnijeg bubanja.

Ako je vaš radijator transportiran ili skladišten na bok, prije prvog uključivanja neka stoji uspravno barem 1–2 sata. Ulje će se vratiti na pravo mjesto, a zrakove mjehuriči će se apsorbirati.

Dugoročna uporaba – što utječe učinkovitost i sigurnost

Nakon što je instalacija i prvi start uspješni dolazi do svakodnevne uporabe. I ovdje vrijedi nekoliko pravila koja imaju značajan utjecaj na potrošnju energije, sigurnost i vijek trajanja uređaja.

Ispravno postavljanje termostata

Termostat je najvažniji upravljački element ulja radijatora u pogledu štednje energije. Mnogi korisnici ga postave na maksimum i ostave da radi – to je najskuplji i suvišan način uporabe. Ispravan postup je postaviti termostat na najnižu temperaturu na kojoj vam je u prostoriji udobno. Svaki dodatni stupanj Celzijusa povećava potrošnju energije za 6–8 %. Ako vam je dovoljno 20 °C a radijator je postavljen na 22 °C, više platite otprilike 12–16 % više.

Na većini modela s rotirajućim termostatom bez ljestvice tražite poziciju u kojoj termostat „klikne" i isključi grejanje. Lagan korak unatrag unutar toga je vaša optimalna pozicija termostata za tu prostoriju i vanjsku temperaturu.

Ventilacija prostorije i uljni radijator

Redovita ventilacija je higijenski nužna, ali u pogledu grejanja to je energetski opterećenje. Ako ventilirate pri radu radijatora duže od 5–10 minuta, značajno ga opterećujete. Preporučeni postupak: prije ventilacije smanjite snagu ili isključite radijator, brzo izvršite ventilaciju (2–5 minuta intenzivnog zraka), zatim zatvorite prozor i tek onda ponovno uključite radijator. Ova tehnika uštedi značajnu količinu energije u odnosu na ventilaciju pri radu radijatora.

Kombinacija s drugim izvorima topline

Uljni radijator se odlično pokazuje kao dopunsko grijanje – na primjer u prostoriji koja je slabo grijana centralnim grijanjem, ili kao privremeno rješenje izvan glavnog grijanog perioda. U tom slučaju ga ne postavljajte na istu temperaturu kao centralno grijanje – ostavite centralno grijanje da obavi osnovnu dio posla, a uljni radijator samo da dopuni do željene vrijednosti.

Bezbednosne funkcije modernih uljanih radijatora

Moderni uljni radijatori su opremljeni više zaštitnih funkcija o kojima treba znati:

• Termostatska zaštita od pregrejavanja: Pri dostizanju kritične temperature (obično 80–90 °C na površini) termostat automatski isključi grejanje. To se može dogoditi ako je radijator prekriven.
• Anti-tip zaštita (senzor nagiba): Većina modernih modela ima senzor koji pri padu ili izraženom nagibu automatski isključi uređaj. To je ključna bezbednosna funkcija, naročito u kućanstvima s djecom ili životinjama.
• Zaštitna mreža i zatvoreni rebrasti dijelovi: Površinska temperatura rebara uljnog radijatora obično ne premašuje 80–85 °C, što je iako dovoljno za opečenje, značajno manje nego kod direktnih grejnih uređaja.
• Suši rad i zaštita ulja: Uljni radijatori su dizajnirani tako da ulje nikada ne ispari ni se ne zapali – točka isparavanja diatermičkog ulja je značajno viša od radnih temperatura uređaja.

Vaše informacije o bezbednosnim aspektima pronađete u samostalnom članku Bezbednost uljanih radijatora – pregrejavanje, termostat i zaštitne funkcije.

Sezonsko skladištenje radijatora

Nakon završetka grijanog perioda, mnogi kupci jednostavno stavljaju radijator u skladište bez daljeg pripremanja. To je u osnovi u redu, ali nekoliko preporuka produži vijek trajanja uređaja:

• Ostavite radijator potpuno hladan prije skladištenja.
• Očistite ga suhom krpicom – uklanjanje prašine s površine rebara i upravljačkog panela.
• Skladite ga u vertikalnoj poziciji (uspravno) – ne ležeći.
• Kabel ne navijajte pretesno oko tijela radijatora – oštri savijanja kabla pri dugotrajnom skladištenju mogu oštetiti izolaciju.
• Skladištenje u suhom okruženju – vlažnost može uzrokovati koroziju kontakata i termostata.

Detaljnije upute pronađete u članku Čišćenje i održavanje uljnog radijatora – kako produžiti njegov vijek trajanja.

Specijalni scenariji iz prakse

Vrtne kuće ili kuće bez stalnog grijanja

Uljni radijator je idealno rješenje za vikend kuće, gdje je potrebno brzo dozgraditi prostor nakon dolaska. Tipični scenarij: dolazak petkom uveče u ohlađenu kuću. Radijator s snagom 2 000 W u prostoriji 20–25 m² dozgradi temperaturu s 5 °C na 20 °C za 45–70 minuta (ovisi o izolaciji). Ako imate model s tajmerom, možete ga postaviti tako da počne grijati jedan sat prije vašeg dolaska. Više o učinkovitosti ovog rješenja saznajete u članku Uljni radijator kao trajno ili dopunsko grijanje – kada se isplati.

Dječija soba

U dječjoj sobi je sigurnost najvažnija. Izaberite model s anti-tip zaštitom, s rebrima u mreži (ne gola metalna površina), eventualno s funkcijom „child lock" (dječja zaštita upravljačkog panela). Radijator postavite tako da djeca ne mogu doći do njega, a nikada ga ne ostavite prekriven igračkama ili odevenim tekstilima.

Kancelarija ili radna soba

U kancelarijskom okruženju s velikim količinama elektronike i kabela, postavljanje je ključno. Održavajte sigurnu udaljenost od računala, štampalica i kabela. Ako radite cijeli dan za stolom, radijator s termostatom koji održava temperaturu 20–21 °C potrošit će značajno manje energije nego onaj bez termostata koji radi stalno na punoj snazi.

---

Često postavljana pitanja (FAQ)

Mora li se kod instalacije uljnog radijatora pozvati električar?

U većini slučajeva ne – uljni radijator se priključuje direktno na običnu kućnu utičnicu 230 V i nikakva stručna instalacija nije potrebna. Električara bi trebalo pozvati samo ako postojeća utičnica nije na pravom mjestu ili je u lošem stanju, ili ako želite izgraditi zaseban električni krug za radijator (preporučeno za modele iznad 2 000 W).

Smije li se uljni radijator ostaviti uključen kroz noć ili kad nisam kod kuće?

Uljni radijatori su konstrukcijski sigurniji za neprekidnu uporabu nego direktni grejni uređaji – površinska temperatura je niža, a moderni modeli imaju zaštitu od pregrejavanja i anti-tip senzor. Iako to, preporučujemo: nikada ne ostavite radijator prekriven, u neposrednoj blizini zapaljivih materijala ni bez funkcionisanja termostata. Pri dužoj odsustvu (odmor) isključite radijator. Za noćnu uporabu ga postavite na nižu snagu ili nisku termostatsku funkciju „protimrzovu".

Zašto se moj novi uljni radijator pri prvom uključivanju dimi ili miriši?

To je normalan pojavu kod potpuno novog uređaja. Na površini metala su proizvodne zaštitne nanosi, prašina iz pakiranja i tragovi proizvodnog procesa, koji se pri prvom zagrijavanju sagore. Miris i eventualna tanka para trebali bi nestati nakon 20–60 minuta. Ventilirajte prostoriju tokom ovog prvog ciklusa. Ako miris traje duže ili je intenzivan i hemijski (ne „spaljen prah"), isključite radijator i reklamirajte ga.

Smijem li koristiti produžak ako mi kabel radijatora ne dostigne do utičnice?

Ne, i to pravilo treba striktno poštovati. Produžci su u većini slučajeva dimenzionirani za značajno nižu struju nego što zahtijeva uljni radijator s snagom 1 500–2 000 W. Upotreba produžka s uljanim radijatorom je česta uzrok požara u kućanstvima. Rješenje je ili premještaj radijatora bliže postojećoj utičnici, ili pozivanje električara da priključi novu utičnicu na željeno mjesto.

Koliko dugo traje dok uljni radijator zagrije prostoriju?

Uljni radijator se zagrije sporije – sam ulje i rebrasta struktura trebaju 15–30 minuta da dostignu punu radnu temperaturu. Prostorija 15 m² pri vanjskoj temperaturi –5 °C i početnoj unutrašnjoj temperaturi 10 °C dozgradi 1 500 W radijator na 20 °C za 45–75 minuta u ovisnosti o izolaciji. Za usporedbu – direktni konvektorski grejni uređaj iste snage dostigne istu temperaturu 20–30 minuta ranije. Uljni radijator ima prednost: nakon dostizanja temperature, održava je dugo i bez dalje potrošnje. Usporedbu ovih dvaju tipova pronađete u članku Uljni vs. konvektorski radijator – koji tip grije bolje i jeftinije.

Što učiniti ako uljni radijator prestane zagrijavati odmah po uključenju?

Najčešća uzrok je termostat koji ispravno reagira – soba je već na postavljenoj temperaturi i radijator čeka dok temperatura ne padne. Pokušajte okrenuti termostat na višu vrijednost. Ako to ne pomože, provjerite je li uređaj priključen (kontrolna svjetla ON?), nije li isključen osigurač u elektroinstalaciji i nije li aktivna zaštita od pregrejavanja (neki modeli treba nakon isključenja zaštite restartirati – isključiti i ponovno priključiti). Ostale uzroke i rješenja pronađite u članku Zašto uljni radijator ne grije, cvrkće ili se isključuje – česte kvarove.

Zaključak

Instalacija uljnog radijatora je tehnički jednostavna, ali u detaljima se skrivaju razlike koje odlučuju o sigurnosti, učinkovitosti i trajnosti uređaja. Zbrojimo to: radijator razpakujte i pregledajte, sastavite prije prvog uključivanja, postavite ispod prozora s poštovanjem minimalnih udaljenosti, priključite isključivo direktno u zidnu utičnicu bez produžaka, prvo uključivanje obavite postepeno na niskom kapacitetu i nikada ne ostavljajte uređaj pokriven tekstilom. Ako budete poštovali ova pravila, uljni radijator će vam sigurno i učinkovito služiti desetljeća. Pregled svih uljnih radijatora dostupnih na atria.sk pronađite u glavnoj kategoriji, gdje možete odabrati model prema snazi, broju rebara i opremljenosti sigurnosnim funkcijama.

Imate pitanje vezano uz ovu temu?

Nemate li se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam – slobodno nas savjetujte.

Ime i prezime Ne popunite ovo polje:

E-mail

Poruka