Koliki tlak i protok trebam za navodnjavanje

Još pripremamo proizvode.

Ali možete pogledati druge kategorije.

Koji tlak i protok vam trebaju za zalijevanje – kompletni tehnički vodič

Kada kupac postavi pitanje „što mi treba za zalijevanje vrtla", devetdeset posto njih misli na cijevi, raspršivače i satove. Vrlo rijetko netko odmah postavi pitanje o tlaku i protoku – a ipak upravo ove dvije veličine odlučuju o tome je li cijeli sustav pouzdan ili postaje trajni izvor frustracije. Vidio sam vrtlove gdje je vlasnik uložio tisuće eura u razgranati sustav za raspršivanje, a na kraju mu je na rubovima travnjaka tek kapala voda jer je vodovod bio neuspješan da pokrije sve zone istovremeno. A obrnuto – vrtlove gdje je tlak bio toliko visok da je voda raspršivala na susjedov zid i gušila kapaljke. Ovaj članak vam pomože da izbjegnete obje situacije.

Razumijevanje problema tlaka i protoka je ključno ne samo kod dizajna novog sustava, već i kada rješavate postojeći sustav koji ne funkcionira po očekivanjima. Ako vas zanimaju šire kontekste, preporučujemo da pogledate i članak Kako izabrati pravi sustav za zalijevanje za vrt i Kako dizajnirati zone za zalijevanje za vrt, travnjak i bedeme – te teme su međusobno povezane.

Osnovni pojmovi: tlak, protok i njihov međusobni odnos

Prije nego što krenemo na konkretne vrijednosti, objasnit ćemo pojmove s kojima ćemo raditi. Mnogi ih međusobno zamjenjuju ili misle da su ista stvar.

Tlak vode (u praksi označen u barima ili kPa) je sila kojom voda pritišće zidove cijevi i izlazne elemente. To je analogija napona u električnoj mreži. Uobičajeni vodovod u kućanstvu ima statički tlak (kada ništa ne teče) obično između 3 i 6 bara. Dinamički tlak (kada voda teče) je obično nešto niži – ovisi o promjeru cijevi, duljini mreže i broju točaka potrošnje.

Protok vode (označen u litrima po minuti, l/min, ili u kubnim metrima po satu, m³/h) je količina vode koja prolazi sustavom u jedinici vremena. To je analogija struje u električnom krugu. Protok ovisi o tlaku, ali i o promjeru cijevi i hidrauličkom otporu cijele mreže.

Ove dvije veličine su međusobno povezane fizičkim zakonom: pri većem tlaku i istom promjeru cijevi teče više vode. S druge strane, vrijedi i to da što više točaka potrošnje ostane otvorenih istovremeno, to više tlak pada. Ovaj fenomen se zove gubitak tlaka i predstavlja glavnu uzrok problema kod preveličanih ili loše dizajniranih sustava.

Iz grafa proizlazi praktičan zaključak: ako otvorite istovremeno previše raspršivača ili sektora, tlak pada ispod minimalne funkcionalne vrijednosti i sustav prestaje pravilno raditi. Zato je dizajniranje zona toliko važno – više o tome u članku Kako dizajnirati zone za zalijevanje za vrt, travnjak i bedeme.

Koji tlak je uobičajen u vodovodu i zašto je to važno

U hrvatskim kućanstvima tlak u vodovodu se obično kreće u rasponu od 2,5 do 6 bara. Ovisi o tome gdje živite – na brdu ili u dolini, koliko ste daleko od pumpe, stanju lokalne vodovodne mreže. Ako ne znate koji tlak imate, najjednostavnije je nabaviti malu manometar s navojem G1/2″ i priključiti ga na vrtne kran. Mjereni statički tlak (bez potrošnje) trebao bi biti barem 2,5 bara, inače možete imati probleme s nekim vrstama raspršivača.

Bitno je razlikovati statički i dinamički tlak. Ako je mjereni statički tlak npr. 4 bara, ali u kući istovremeno netko tušira, kuha i pralica radi, dinamički tlak na vrtovom priključku može pasti na 2 bara ili manje. Zato se u praksi preporučuje dizajniranje sustava za dinamički tlak, a ne statički – i uvijek ostaviti rezervu od barem 0,5 bara.

S druge strane, previše visoki tlak (iznad 5–6 bara) može oštetiti raspršivače, kapaljke i elektromagnetne ventile. Ako imate tlak u toj zoni, isplati se ugraditi u sustav ventil za smanjenje tlaka – obično prilagodiv od 2,5 do 4 bara.

Minimalni i maksimalni tlak za različite vrste elemenata za zalijevanje

Svaki element sustava za zalijevanje ima definiran raspon radnog tlaka. Proizvođači te vrijednosti navode u tehničkim specifikacijama, ali u praksi se krećemo oko sljedećih vrijednosti:

Vrsta elementa	Min. tlak (bar)	Optimalni tlak (bar)	Max. tlak (bar)	Protok po komadu (l/min)
Raspršivač – mali (do 3 m)	1,5	2,5 – 3,5	5,0	0,5 – 1,5
Raspršivač – srednji (do 8 m)	2,0	3,0 – 4,0	5,5	2,0 – 5,0
Rotacijski raspršivač (do 12 m)	2,5	3,5 – 4,5	6,0	3,0 – 8,0
Kapaljka na vrh (za vaze)	0,5	1,0 – 2,5	3,5	0,02 – 0,08
Kapaljka cijev (po metru)	0,8	1,5 – 2,5	4,0	0,03 – 0,06 / m
Mikro raspršivač (za bedeme, kraste)	1,0	2,0 – 3,0	4,5	0,1 – 0,5
Elektromagnetni ventil (solenoid)	0,5	2,0 – 4,0	10,0	prema dimenziji

Iz tabele je jasno da kapalni sustavi rade sa na puno nižem tlaku nego raspršivači. Zbog toga ih se ne može istovremeno koristiti u istoj zoni bez prilagodbe – na tlaku prikladanom raspršivačima kapalnim cijevima bi prijetilo oštećenje ili neravnomjerno doziranje. Više o toj temi pronađete u članku Kapalno u odnosu na raspršno zalijevanje – što je bolje za Vaš tip vrtla.

Kako izmjeriti stvarni tlak i protok na Vašem dovodu

Prije nego što krenete s kupovinom ili projektovanjem, nužno je izmjeriti stvarne parametre Vašeg vodovodnog dovoda. Mnogi problemi s kojima se korisnici suočavaju nastaju upravo time što se pri planiranju vodi računa o „procjenama“ ili o vrijednostima koje nudi vodovodna kompanija, koje se odnose na drugo mjesto u mreži.

Izmjera tlaka tlakomjerom

Kupite ili posudite tlakomjer raspona 0–10 bara s navojem 1/2″ ili 3/4″ prema Vašem dovodu. Povežite ga na slavinu bez adaptera i izmjerite:

Statički tlak: sva slavina u kući zatvorena – to je maksimalni dostupni tlak
Dinamički tlak: otvorite jednu ili dvije slavine u kući i ponovno izmjerite – to je stvarni radni tlak pri istovremenom uzimanju vode
Tlak u jutarnjim vrhuncima: jutarnje između 7:00 i 9:00 i večernje između 18:00 i 20:00 tlak u mreži je obično najniži – izmjerite upravo tada, jer zalijevanje radi tijekom tih sati

Izmjera protoka pomoću posude

Protok ne treba mjeriti posebnim uređajem. Dovoljno je posuda od 10 litara i sat. Otvorite slavinu na puni protok i izmjerite vrijeme punjenja posude. Ako se 10-litarska posuda napuni za 30 sekundi, protok je 20 l/min. Taj postupak ponovite 3 puta i izračunajte prosjek. Za precizniju izmjeru koristite veću posudu (20–25 l).

Prosječni protok vrtne pristupne cijevi (DN 20 mm, tj. 3/4″) iznosi između 20 i 35 litara po minuti pri tlaku od 3 bara. Ako izmjereni protok iznosi manje od 15 l/min, morat ćete prilagoditi sustav ili razmotriti hidrauličko pojačanje (pumpna stanica, akumulacijska posuda).

Izračun potrebnog protoka za Vaš sustav

Ovo je najvažnija dijelovi cijele planiranja. Ako ne znate koliko vode Vaš sustav potroši, ne možete znati može li Vaš dovod to podnijeti i je li potrebno sustav podijeliti na zone.

Krok 1: Utvrdite ukupni zahtjev Vašeg sustava

Za svaki raspršivač ili kapalac koji planirate koristiti, pronađite u katalogu njegov protok pri radnom tlaku. Zbroj protoka svih elemenata u jednoj zoni ne smije premašiti maksimalni protok Vašeg dovoda – i idealno bi bio za 20 % niži, da biste imali rezervu za gubitak tlaka u cijevima.

Primjer iz prakse: Vrt 600 m² podijeljen na travnjak (400 m²) i zasadje (200 m²). Za travnjak planiramo 8 izbacivačkih raspršivača s potrošnjom 3 l/min svaki = 24 l/min ukupno. Za zasadje želimo kapalnu zonu s ukupnom potrošnjom 8 l/min. Ukupni zahtjev iznosi 32 l/min, no s postavljanjem dvije samostalne zone ne moramo ih istovremeno pokretati – što znači da dovod s kapacitetom protoka 25 l/min bi za to bio dovoljan.

Krok 2: Izračunajte gubitak tlaka u cijevi

Gubitak tlaka ovisi o promjeru cijevi, njenoj duljini, brzini protoka i broju fitinzi, ventila i savijanja. Za orijentacijske izračune vrijedi:

Brzina protoka u glavnoj dovodnoj cijevi ne smije premašiti 1,5 m/s
U razvodnim cijevima maksimalno 1,2 m/s
Gubitak tlaka u cijevi PE 25 mm (1″) pri protoku 20 l/min i duljini 50 m iznosi oko 0,3–0,5 bara
Svaki elektromagnetski ventil dodaje oko 0,3–0,5 bara gubitka
Filtar (ako je uključen) dodatnih 0,2–0,5 bara

Od toga slijedi da ako imate na raspolaganju 3 bara dinamičkog tlaka, a raspršivač zahtjeva minimalno 2,5 bara, ostaje vam manje od 0,5 bara za gubitke u cijevi. Takvo postavljanje je na rubu funkcioniranja. Ili izaberite kraću traku, veći promjer cijevi, ili instalirajte pumpe.

Kada je potrebna crpna stanica ili hidropak

Nije svaki kućanski objekt priključen na javni vodovod. Na selu je uobičajeno da se vrt ili jezero, rezervoar kišne vode ili kombinacija izvora koristi za zalijevanje vrta. U takvim slučajevima tlak na ulazu u sustav je nula ili minimalan i nužno je uključiti crpni agregat.

Crpna stanica (hidropak) ima dvije funkcije: povećava tlak i osigurava dovoljan protok. Pri odabiru odgovarajuće pumpe morate poznati tri ključna parametra:

Transportna visina (H): izražava se u metrima vodnog stupca (m v.s.), pri čemu 10 m v.s. = 1 bar. Ako vam je na izlazu potreban 3 bara i crpite iz dubine od 5 m, morate uzeti u obzir oba faktora.
Protok pumpe (Q): u litrima po minuti ili m³/h – mora pokriti potrebu najintenzivnijeg područja plus 15–20 % rezerva
Vrsta pumpe: za vrtove dublje od 7–8 m dovoljno je površinska pumpa, za dublje vrtove potrebna je potopna pumpa

Kod povezivanja s sustavom za zalijevanje preporučuje se i instalacija tlačne posude (tlačne posude) s volumenom od barem 24–50 litara. Posuda izravnava tlakove udare pri uključivanju i isključivanju elektromagnetskih ventila i produžuje vijek pumpe smanjenjem broja kratkih ciklusa uključivanja. Bez tlačne posude pumpa s automatskim prekidačem može se uključivati i isključivati 20–30 puta po satu kod sustava kapaljke, što je znatno brže potrošnje.

Pri odabiru crpne rješenja za zalijevanje isplati se posjetiti sekciju Zalijevanje na atria.sk, gdje ćete pronaći cjeloviti asortiman pumpi, tlačnih prekidača i pribora prilagođenog upravo za vrtne primjene.

Gubitak tlaka: gdje se gubi tlak i kako se tome izbjeći

Ovaj aspekt se pri planiranju sustava najčešće podcjenjuje. Gubitak tlaka događa se na svakom elementu u sustavu – na svakom otključanju, T-častici, ventilu, filtru, a posebno na dugim dijelovima cijevi s malim promjerom. Rezultat je da je mlazni ventil na kraju dugačke grane značajno slabiji u odnosu na ventil kod ulaznog ventila, pa je udaljenost mlaza kraća ili voda teče neravnomjerno.

Praktični savjeti za minimizaciju gubitaka tlaka

Glavne cijevi dimenzirajte na promjer DN 32 mm (1¼″) ili DN 25 mm (1″) – nikada manje od DN 20 mm (¾″) za glavni krug
Raspodjelne grane prema grupama mlaznih ventila mogu imati DN 20 mm, kratke grane prema pojedinačnim mlaznim ventilima DN 16 mm ili 3/4″
Za sustave kapaljke dovoljno je vrtne cijevi DN 16 mm ili 13 mm kao raspodjelne, kapilarna vodila 4–6 mm
Provjerite da mreža ima prstenastu topologiju (petlju) ili grananje iz centra, a ne dugačke linearne lance
Elektromagnetske ventile instalirajte što bliže glavnom dovodu, a ne na kraju grana
Filtar instalirajte ispred ventila, a ne iza njih

Utjecaj visinske razlike na tlak

Dalji faktor koji se pri ravnom vrtu ne razmatra, ali koji je odlučujući pri vrtu na padini: visinska razlika od 1 metar odgovara promjeni tlaka od 0,1 bara. Ako je mlazni ventil 10 metara niži od vašeg slavina, dobit će 1 bar više tlaka. Ako je 10 metara viši, dobit će 1 bar manje. U praksi to kod padina od 20–30 % može značiti da gornja zona travnjaka ne dobije dovoljan tlak, dok donja zona će imati previše.

Specijalni slučajevi: kišna voda i reciklirana voda

Coraz popularnijim rješenjem je zalijevanje iz akumulirane kišne vode. Iz ekološkog i ekonomskog stajališta to je idealno rješenje – kišna voda je mekša od vodovodne, većina biljaka je bolje podnosi i ne plaćate za nju vodovodnu niti kanalizacijsku tarifu. Tlak i protok morate osigurati pumpom, jer rezervoar obično stoji na zemlji ili je ukopan bez prirodnog tlaka.

Za sustav s kišnom vodom vrijede isti hidraulički principi, samo s dodatnim zahtjevima:

Pumpa mora biti sposobna isporučiti barem 1,5 – 2× veći protok nego što je potreba najveće zone (zbog pada performansi kod trošenja i djelomičnog zamučenja filtra)
Filtar je obvezan – kišna voda sadrži jemne organske nečistoće koje brzo zamuče kapaljke i mikro-mlaznice; preporučuje se filtar s mrežom od 100–200 mikrona
Tlačna posuda (ekspanzijska posuda) je još važnija nego kod vodovoda – zbog oscilacija razine u rezervoaru se performanse pumpe mijenjaju
Rezervoar kišne vode bi trebao imati volumen barem 3–5 puta veći od dnevne potrošnje vašeg sustava

Dalje informacije o toj temi pronađite u članku Zalijevanje recikliranom kišnom vodom – što trebate znati i Kako uštedjeti vodu pri vrtnom zalijevanju.

Automatsko zalijevanje: tlak i protok kod upravljanja zonama

Ako planirate potpuno automatski sustav s satom i elektromagnetskim solenoidnim ventilima, dolazite do dodatne slojeva problema s tlakom. Solenoidni ventil pri otvaranju i zatvaranju izaziva hidraulički udar – val tlaka koji se širi cijelim sustavom. Što je brži vremenski odziv ventila i što je veći protok kroz njega, to je jači udar.

Hidraulički udar pri brzom zatvaranju ventila može dostići višestruku vrijednost radnog tlaka (teorija govori o 2–5×). U praksi to dovodi do pucanja fitinzi, odspajanja cijevi i oštećenja samih ventila. Prevencija uključuje:

Izborom sporih (prigušenih) elektromagnetskih ventila s vremenskim prelazom od najmanje 5–7 sekundi
Instalacijom ekspanzijske posude ili hidrauličkog udarnača
Ograničavanjem tlaka na ulazu redukcijskim ventilom na max. 4 bara
Pravilnim prevelikim dimenzijama ventila – pre mali ventil za dati protok uzrokuje veće udare

Više o instalaciji cijelog automatskog sustava saznajete u članku Instalacija automatskog sustava za zalijevanje korak po korak. Ako vas zanimaju dijagnostički problemi, gdje ulazi tlak i protok kao uzrok, pročitajte Česte kvarove sustava za zalijevanje i njihovo popravljanje.

Tlak i protok tijekom zime: zašto je to važno i za zimsko pripremanje

Većina vlasnika vrtova toga se ne sjeti, ali ostatak tlaka i voda u cijevi nakon sezone su direktna uzroka pukotina u cijevi tijekom mrazova. Pravilno odvazdušen i od tlaka sustav prije zime produžuje vijek trajanja cijele cijevi i raspršivača. O toj temi možete pročitati u posebnom članku Održavanje i zimsko pripremanje sustava za zalijevanje. Tehnički gledano: cijevi treba opraniti stlačenim zrakom pri tlaku 3–5 bara (prema proizvođaču komponenti), što zahtijeva upotrebu kompresora s dovoljno velikom posudom za zrak – minimalno 50 litara – i regulacijom tlaka.

Praktični primjeri iz prakse

Primjer 1: Kuća s običnim vodom, vrt 400 m²

Kupac je mjerio statički tlak 4,5 bara, dinamički tlak pri običnom potrošnji 3,2 bara, protok pristupa 28 l/min. Vrt je gotovo ravan, s visinskom razlikom od 20 cm. Rezultat: pristup je dovoljno dobar za tri zone – travnjak (16 raspršivača × 1,2 l/min = 19,2 l/min), grmlje (kapića 100 m = 5 l/min) i dekorativne grmlje (micro-raspršivači, 4 l/min). Svaka zona je radila zasebno, najveća (travnjak) je potrošila 19,2 l/min pri tlaku 2,8 bara – u normi. Sustav je radio bez problema od prvog dana.

Primjer 2: Kućica s bunarom, vrt 250 m² na strmu

Kupac je imao površinsku pumpe stare vrste s kapacitetom protoka 35 l/min i maksimalnim tlakom 2,8 bara. Vrt na strmu s visinskom razlikom od 8 metara – gornja strana imala je grmlje, donja travnjak. Problem: travnjak dolje je dobio 0,8 bara više, raspršivači su se okretali pre daleko i neravnomerno. Rješenje: u gornju granu je uključen mali regulator tlaka postavljen na 2,5 bara, čime su obje strane došle u isti tlak. Stari filtar su zamijenili s većim (gubitak tlaka smanjen s 0,6 na 0,2 bara). Sustav je zatim radio konzistentno u obje zone.

Primjer 3: Vrt s kišnicom od 5 000 litara

Kupac je želio zalijevati isključivo iz rezervoara s kišnicom. Instalirali su pumpu s protokom 20 l/min pri 3 barima. Problem je nastao nakon 3 tjedna: kapiće su se zasijevale algi i organskim ostacima. Uzrok: filtar je imao pre veliko otvoro (500 mikrona). Nakon zamjene s 130-mikronskim filtrom s automatskim povratnim ispiranjem, problem je riješen. Tlak se nakon filtracije smanjio za 0,4 bara, što je bilo još u normi za kapalni sustav. Rezervoar su dopunili tlačnu posudu 24 l, što je značajno smanjilo učestalost uključivanja pumpe.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Koji minimalni tlak mi treba da bi običan vrtovski raspršivač radio ispravno?

Za većinu običnih vrtovskih raspršivača s dometom od 3–6 metara minimalni funkcijski tlak je 1,5 do 2 bara na ulazu u raspršivač. Za rotacijske raspršivače s dometom od 8–12 metara računajte s minimalnim 2,5 bara. Ako imate na pristupu manje, raspršivač će i dalje kapati, ali neće rotirati, imat će kraći domet i nejednoliko zalijevati površinu. Rješenje je ili smanjenje broja raspršivača u zoni (čime se povećava tlak za svaki), ili instalacija pumpe za povećanje tlaka.

Mogu li povezati kapalni sustav i raspršivački sustav u jednu zonu?

Tehnički da, praktički nije preporučljivo. Raspršivači zahtijevaju 2,5–4 bara, kapalne cijevi i kapiće rade optimalno pri 1–2,5 barima i pri većem tlaku se njihovi emiteri oštećuju ili pokazuju značajno veći protok od kataloga. Ako ih kombinirate, ili će raspršivači biti slabi, ili će kapalnim elementima prijetiti oštećenje. Ispravno rješenje je imati za svaki tip zalijevanja zasebnu zonu s vlastitim ventilom, ili uključiti regulator tlaka u kapalnu granu.

Zašto mi raspršivač na kraju vrta strelja kraće od onog uz ulaz?

Uzrok je gotovo uvijek gubitak tlaka u cijevi – pri prolasku vode kroz dugu granu, kroz više fitinzi i eventualno kroz loše dimenzirane cijevi, tlak se smanjuje. Rješenje: izmjerite stvarni tlak direktno na raspršivaču (posebna testna glava s manometrom), usporedite s tlakom pri ulaznom ventilu. Ako je razlika više od 0,5 bara, potrebno je povećati promjer cijevi u problematičnoj grani, skratiti put ili smanjiti broj raspršivača u toj zoni.

Koliko raspršivača mogu priključiti na običan vrtovski kran 3/4″?

Zavisi od tlaka i potrošnje svakog raspršivača. Pri običnom tlaku 3 bara i kranu 3/4″ protok je oko 18–25 l/min. Ako svaki vrtovski raspršivač potroši 1,5 l/min, možete priključiti 12–16 komada, ali u praksi trebate imati rezervu od 20 %, dakle maksimalno 10–13 raspršivača u jednoj zoni. Za rotacijske raspršivače s potrošnjom 5 l/min to je samo 3–4 komada u jednoj zoni. Ako želite istovremeno oslužiti više raspršivača, sustav morate podijeliti u zone s elektromagnetskim ventilima ili povećati kapacitet pristupa.

Jeste li potrebno uključiti filtar u sustav za zalijevanje?

Pri vodovodnoj vodi filtar je jako preporučljiv – gradska voda je relativno čista, ali tijekom rekonstrukcije mreže ili kod starijih kućnih instalacija u nju dolaze željezo i mehanički nečistoće koje oštećuju kapiće i micro-triske. Za sustave napajane iz bunara, jezera ili rezervoara kišnice filtar je apsolutna nužnost. Preporučuje se ušćani filtar s otvorom 120–200 mikrona prije svakog ventilnog zatvarača. Ne zaboravite računati s gubitkom tlaka na filteru (0,2–0,5 bara), naročito kad je zasijevan – redovito ga čistite ili zamijenite vložak svaku sezonu.

Što učiniti ako tlak u vodovodu oscilira i raspršivači jednom rade dobro, jednom loše?

To je čest problem u područjima s nestabilnom mrežom ili u zgradama gdje puno susjeda istovremeno zalijevaju. Rješenje su dva: ili instalirate regulator tlaka (redukcijski ventil) s fiksnom postavkom, npr. 2,5 bara – taj će filtrirati oscilacije iznad te vrijednosti – ili nabavite akumulacijsku posudu s pumpom koja vam pruža stabilan i neovisni izvor. Prva opcija je jeftinija, druga kompleksnija, ali pruža potpunu neovisnost o oscilacijama u javnoj mreži.

Zaključak: ispravne vrijednosti su osnova svakog funkcijskog sustava

Tlak i protok nisu samo brojevi u tehničkom listu. To su osnovni parametri od kojih ovisi cijeli dizajn sustava za zalijevanje – izbor raspršivača, dimenzioniranje cijevi, podjela u zone, izbor pumpe i filtracije. Ispravno izmjereni tlak i protok na početku vam uštedit će sate prilagodbe, stotine eura za zamjenu nekompatibilnih komponenti i najprije frustraciju od sustava koji ne radi kako treba.

Ako niste sigurni u izračune ili mjerenja, posjetite sekciju Zalijevanje na atria.sk, gdje ćete pronaći kompletnu ponudu opreme za svaki tip vrtovskog sustava – od jednostavnih satova i kranovskih adaptera do profesionalnih elektromagnetskih ventila, pumpe i filtracijskih stanica. Prije svakog kupnje izmjerite tlak i protok – uštedit ćete puno briga i cijeli sustav će od prvog dana raditi točno kako treba.

Imate pitanje o ovoj temi?

Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - slobodno nam se posavjetujte.