Česti kvarovi solarnih sustava i kako ih otkloniti
Česte kvarne solarnih sustava i kako ih ukloniti
Solarni sustavi za zagrijavanje vode pripadaju među pouzdana uređaja s dugom vječnošću – uz ispravnu montažu i redovitu održavanje mogu bez većih problema raditi 20 i više godina. Iako to, svaki vlasnik solarnog sustava prije ili poslije naići će na neku grešku ili neočekivano ponašanje uređaja. Iz prakse znam da je većina problema ponavljajuća i dobro dokumentirana. Nije uvijek nužno odmah pozvati servis – neke greške iskusan vlasnik može sam riješiti, druge zahtijevaju stručnu intervenciju. Ovaj članak će vam pomoći da sustavno dijagnostikuje greške, razumije njihove uzroke i zna kada intervenirati samostalno, a kada je bolje pozvati tehničara.
Prije nego što se upustimo u konkretne kvarove, važno je razumjeti kako solarni sustav u osnovi funkcioniše. Kolektor na krovu hvata sunčeve zrake i grije toplu tekućinu (najčešće smjesu vode i glikola). Pumpska stanica cirkuliše tu tekućinu kroz krug do spremnika tople vode, gdje kroz toplinski izmjenjivač prenosi toplinu na vodu za upotrebu. Regulacija osigurava da pumpa radi samo kada je kolektor topliji od spremnika. Svaki od tih elemenata može puknuti – i upravo to ćemo detaljno pregledati.
Zašto sustav ne grije vodu – najčešći problem od svih
Ovo je daleko najčešća žaloba s kojom se susrećem. Vlasnik primijeti da temperatura u spremniku ostaje niska i u sunčanim danima. Uzroka može biti više i treba ih provjeravati sustavno – od jednostavnih do složenijih.
Pumpa ne radi – električni i mehanički uzroci
Prva stvar koju treba provjeriti je da li pumpa uopće radi. Na pumpskoj stanici bi trebalo čuti jasno zujanje ili vibracije kada je sustav u pogonu. Ako pumpa tiška, provjerite:
- Automatski prekidač i osigurači: Solarna pumpa ima vlastiti automatski prekidač u razvodnoj kutiji. Provjerite je li pao. Ovo je odgovorno za iznenađujuće visok udio slučajeva kada servisni tehničari moraju doći – automatski prekidač pao, vlasnik to ne primijeti, sustav stoji.
- Regulator: Provjerite displej regulatora. Ako regulator pokazuje temperaturu kolektora višu od temperature spremnika (tipično razlika >5–8 °C), ali pumpa ne radi, regulator ili njegova izlazna relacija je vjerojatno kvarna.
- Zaključana pumpa: Nakon duže neaktivnosti (npr. kraj zime, kada sustav stoji) pumpa se može zaključati (zakalcinirani rotor). Na pumpskoj stanici se često nalaze poklopčići za ručno odblokiranje rotora pločastim šrafcigerom. To je rutinski servisni zadatak.
- Kvar u namotu pumpe: Ako pumpa ne reagira ni nakon odblokiranja, može biti spaljen namot. Zamjena pumpe traje otprilike jedan sat, cijena pumpe kreće se od 60 do 200 € ovisno o tipu.
Regulator prikazuje rad, ali grije slabije
Ako pumpa radi i regulator pokazuje razumne temperature, ali spremnik se ne grije na očekivanu temperaturu, uzroka je više. Prva mogućnost je neodgovarajući kapacitet – sustav jednostavno nema dovoljno snage za Vašu potrošnju ili je dan stvarno oblačan. Ako se problem ponavlja i u sunčanim danima, pratite temperaturu kolektora: ako je npr. u srpnju na direktnom suncu samo 50–60 °C umjesto običnih 80–110 °C, to ukazuje na smanjenje kapaciteta kolektora ili gubitak topline iz cjevovoda.
Zrak u solarnom krugu – tihi pljačak kapaciteta
Vazdušni mešingovi u solarnom krugu su jedna od najčešćih uzroka smanjenja kapaciteta ili potpunog zaustavljanja cirkulacije toplinske tekućine. Zrak dolazi u sustav najčešće pri prvom punjenju (nekompletno odzračavanje), nakon dopunjavanja tekućine, ili postepeno – kroz mikropore brtvila tijekom godina rada. Vazdušni mešingovi uzrokuju karakteristično šumkanje ili grčenje u cjevovodima, pumpa može raditi u praznom hodu i možete čuti nepravilne zvukove iz pumpske stanice.
Kako prepoznati zrak u krugu? Regulator prikazuje da je pumpa uključena, ali temperatura spremnika ne raste ili raste vrlo sporo iako je temperatura kolektora visoka. Protokomjer na pumpskoj stanici pokazuje nultu ili skokovitu cirkulaciju. Ponekad se čuje i karakteristično cvrkanje u cjevovodima.
Rješenje: Solarni sistemi su opremljeni automatskim odzračnim ventilima (obično na najvišoj točki kruga – na kolektoru ili u blizini). Provjerite je li su ti ventili funkcijski i nije li zaslepljeni ili blokirani. Ručno odzračavanje obavljate pri radu pumpe – na odzračnim mjestima pustite zrak dok ne počne curiti tekućina. Nakon odzračavanja uvijek provjerite tlak u krugu i ako je potrebno dopunite.
Važna napomena: kod odzračavanja kolektora u ljetnim mjesecima pazite na vrlo visoke temperature topljenja tekućine (mogu biti i 150 °C kod stagnacije) – uvijek odzračavajte ujutro ili u oblačnoj vremenskoj situaciji, kada je kolektor ohlađen.
Poteškoće s tlakom u solarnom krugu
Izraziti radni tlak solarnog kruga kreće se obično u rasponu 1,5 – 3 bar (ovisi o visini instalacije i konkretnom sustavu – proizvođač uvijek navodi točne vrijednosti). Manometar na pumpskoj stanici treba pokazivati točnu vrijednost. I previše nizak i previše visok tlak označavaju problem.
Previse nizak tlak – curenje tekućine
Ako tlak stalno pada (npr. morate dodavati svakih 2–3 mjeseca), to je jasan znak curenja negdje u krugu. Mjesta curenja su obično:
- Spojevi i priključci na mjestima kolektora (pri toplinskom opterećenju se navoji spojeva otkotaju)
- Sigurnosni ventil – ako se često otvara (pri stagnaciji), može biti trošen i počne kapati i pri normalnom tlaku
- Ekspanzijska posuda – ako praskne membrana, tlak oscilira i sigurnosni ventil se otvara
- Brtve i O-krugovi na pumpskoj stanici ili na armaturama
- Mikroprsjine u cjevovodu – rjeđe, ali moguće kod dugotrajne upotrebe ili mrazu
Curenje tekućine pronađete vizualnom kontrolom – karakteristične su žutkaste do smeđe mrlje od glikolne smjese na cjevodovodima, spojevima i ispod kolektora. Ponekad curenje nije vidljivo (npr. u krovnoj konstrukciji) i treba ga lokalizirati tlakom testom s dušikom.
Previse visok tlak – problem s ekspanzijskom posudom
Ekspanzijska posuda kompenzira širenje topljenja tekućine pri zagrijavanju. Ima točan prednapon (obično 1,0 – 1,5 bar, ovisi o sustavu) i membranu koja razdvaja zrak od tekućine. Kada membrana praskne, strana zraka se ispunjava tekućinom i posuda prestaje obavljati svoju funkciju. Posljedica: pri svakom zagrijavanju tlak naglo raste, sigurnosni ventil se otvara, tekućina izlazi. Sustav time gubi medij i tlak nakon ohlađivanja opada.
Test ekspanzijske posude je jednostavan: odspojite posudu (zatvorite ventil ispred posude, ispušteni tlak s tekućinske strane), zatim stisnite ventil dušikove strane (kao kod guma). Ako izlazi tekućina, membrana je probijena. Rješenje: zamjena ekspanzijske posude. Solarna ekspanzijska posuda otpornija je na više temperature nego grijača – uvijek odaberite tip odobren za solarnu primjenu.
Degradirana topljenja tekućina – skriveni problem s ozbiljnim posljedicama
Topljenja tekućina (smjesa vode i propilen glikola ili etilen glikola) nije vječna. Tijekom rada se inhibitori korozije troše, glikol se može razgraditi (posebno kod višestruke stagnacije pri visokim temperaturama) i pH rješenja se mijenja. Degradirana tekućina je kisela (pH ispod 7) i počinje korodirati komponente sustava – bakar, lahar, aluminij u kolektorima.
Znakovi degradirane tekućine:
- Tečnost je tamno smeđa do crna (točna je svijetložuta do bakrena)
- Sustav pokazuje povećani otpor pri protoku (zagušeni filtar pumpske stanice, naslage u kolektorima)
- Ima miris spaljenog (pri stagnaciji se degradirani glikol ugalji)
- pH testnim trakom je ispod 7 (kisel reakcije)
- Smanjenje mraze otpornosti – mjerenje refraktometrom pokazuje da smjesa štiti samo do -10 °C umjesto deklariranih -28 °C
Zamjena tekućine je nužna obično svakih 4–6 godina (razlikuje se prema kvaliteti tekućine i intenzitetu rada – sustavi s čestom stagnacijom zahtijevaju zamjenu ranije). Postupak zamjene uključuje ispuštanje kruga, ispranost vodom, dopunjavanje svežeg rješenja s točnom koncentracijom i odzračavanje. Na tom prigodu uvijek provjerite i filtar/filtar u pumpskoj stanici – ako je zagušen, protok pada i performanse sustava pati.
Pažnja: nikada ne dodajte čistu vodu u solarni krug! Rastvori glikola se razređuju, smanjuje se točka mraza i krug se može u zimi zamrznuti – s katastrofalnim posljedicama za kolektore i cjevovod.
Poteškoće s regulatorom i temperaturnim senzorima
Regulator solarnog sustava je njegov „mozak“ – uspoređuje temperaturu kolektora i spremnika i prema tome upravlja pumpom. Većina modernih regulatora je pouzdana i traje cijeli vijek sustava. Problemi se najčešće događaju s temperaturnim senzorima (Pt1000 ili Pt500 otporni senzori), koji su izloženi temperaturama, UV zračenju i vlažnosti.
Prekinuti ili kratki spoj senzora
Prekinuti senzor regulator obično prikazuje kao vrlo visoku ili maksimalnu vrijednost (npr. 999 °C ili „---"), senzor kratkog spoja pak kao vrlo nisku vrijednost ili temperaturu okoline. Regulator tada ili stalno uključuje ili stalno isključuje pumpu – ni jedno nije željeno.
Provjerite senzor: odspojite senzor od regulatora i izmjerite njegov otpor multimetrom. Pt1000 senzor bi pri 0 °C trebao pokazivati 1000 Ω, pri 25 °C otprilike 1097 Ω, pri 100 °C oko 1385 Ω. Ako je otpor izvan raspona ili beskonačan (prekid), senzor je kvaran. Zamjena senzora je jeftina stvar (10–25 €) i može je obaviti i iskusan vlasnik.
Specijalna pažnja: senzor kolektora izložen je ekstremnim temperaturama (do 200+ °C pri stagnaciji) i UV zračenju. Često je upravo taj senzor koji prvi izlazi iz rada. Provjerite i kabelsku instalaciju senzora – na krovu može biti oštećena UV zračenjem, zimom ili pticama.
Regulacija ne reagira ili prikazuje greške
Moderni regulatori imaju ugrađenu listu grešaka – uvijek pogledajte uputstvo za regulator. Najčešći kodovi se odnose na kvarove senzora (E1, E2 – ovisi o proizvođaču), pregrijavanje spremnika (alarm pri dostizanju maksimalne temperature – obično 90–95 °C) ili kvar pumpe (bez povratne veze od protokom senzora). Greške ne zanemarujte – sustav može biti u hitnom režimu i ne grije ili pak radi bez kontrole.
Stagnacija – opasno stanje koje treba poznati
Stagnacija nastaje kad kolektor proizvodi više topline nego što sustav može odvesti – spremnik je pun, pumpa staje i kolektor se pregrijava. Temperature u kolektoru mogu pri stagnaciji dostići 180–250 °C, u krugu kolektora do 150–160 °C. Stagnacija sama po sebi nije kvar – sustavi su na to dizajnirani. Problem je kad stagnacija se ponavlja pre često (npr. kod poddimenziranog spremnika ili tijekom duge odgode).
Ponavljana stagnacija ubrzava degradaciju toplinske tekućine (glikol se rasvaja i ugalji), opterećuje brtve i ubrzava trošenje pumpe (ponavljano uključivanje s visokim temperaturama). Rješenje za kuće gdje stagnacija nastaje redovno: veći spremnik, automatski ventili za odzračivanje dizajnirani za stagnaciju, sustav noćnog hlađenja (pumpa radi noću i hladi kolektor) ili instalacija senke na kolektor tijekom duge odsutnosti.
Zamrzni solarni krug – katastrofa koju se može izbjeći
Mraz je najničivi neprijatelj nedovoljno zaštićenog solarnog kruga. Voda se pri zamrzavanju širi i rasprši cijevi kolektora, cijevi ili ispari brtve. Popravka takvih oštećenja je skupa – ponekad zahtijeva zamjenu cijelog kolektora.
Pričine zamrzavanja:
- Pre niska koncentracija glikola (zaštita samo do -5 °C umjesto potrebne -28 °C za naše klimatske uvjete)
- Degradirana tekućina koja je izgubila otpornost na mraz
- Čista voda umjesto mješavine (dopunjavanje vodom pri curenju)
- Izgubljen sustav (npr. osigurač je padao) tijekom mraza – tekućina ne stoji i ne stagnira, već hladi od kolektora prema dolje
Prevencija: svake zime provjerite točku zamrzavanja toplinske tekućine refraktometrom. Pravilna vrijednost za Hrvatsku je zaštita minimalno do -28 °C (što odgovara otprilike 40% koncentraciji propilen glikola). Ako je vrijednost viša (slabija zaštita), dopunite ili zamijenite tekućinu. Više informacija o toj temi pronađete u članku Održavanje i servis solarnih kolektora – što i kada provjeriti.
Zamučeni i zagađeni kolektori – pad učinkovitosti koji se lako zanemari
Vanjski površinski sloj kolektora mora biti čist da bi maksimalno apsorbovao sunčevu svjetlost. U stvarnim uvjetima, na staklu kolektora se naslanja prašina, nečistoće, ptinje, listovi, alge i moh (posebno u tamišnjim pozicijama ili kod nižeg nagiba). Zamučeni kolektor može imati učinkovitost smanjenu za 10–30 %, u ekstremnim slučajevima čak više.
Većina kolektora se sama čisti kišom, ako je nagib dovoljno velik (nad 15–20°). Kod ravne instalacije ili u regijama s malim padovima, preporučuje se ručno pranje kolektora barem jednom godišnje. Koristite meku vodu (ne tvrdu – ostavlja vodeni kamen), špagetu ili meku krpu i toplu vodu. Nikada ne koristite strojeve za pranje pod tlakom – mogu oštetiti staklo, antirefleksni sloj ili brtve okvira.
Unutarnje zamučenosti kolektora (naslage unutar apsorbera cijevi) su ozbiljniji problem. Najčešće su uzrokovane dugotrajnom upotrebom degradirane tekućine ili čistom vodom. Prepoznaju se izraženim padom protoka unatoč ispravnom tlaku i funkcioniranju pumpe, te visokom temperaturom na ulazu u kolektor uz malu razliku temperature na izlazu (tekućina ne uspijeva ukloniti toplinu). Rješenje je hemijski ispiranje kruga specijalnim pripremkom za solarni sustav, nakon čega slijedi ispiranje čistom vodom i dopunjavanje svježe tekućine. Ovaj zadatak obavi isključivo servisni tehničar.
Kvar sigurnosnog ventila i curenje kroz njega
Sigurnosni ventil je sigurnosni element koji štiti krug od prevelikog tlaka. Otvara se pri prelasku postavljene vrijednosti tlaka (tipično 6 bar za solarni krug) i ispušta tekućinu. Normalno se otvara samo pri stagnaciji ili pri kvaru ekspanzijske posude. Ako iz sigurnosnog ventila stalno kapka ili curi tekućina, to je uvijek znak problema:
- Sigurnosni ventil kapka pri normalnoj upotrebi: Ekspanzijska posuda je kvarovana ili neispravno napunjena → provjerite i zamijenite ekspanzijsku posudu
- Sigurnosni ventil kapka samo ljeti: Stagnacija s nedovoljnom ekspanzijskom kapacitetom → provjerite veličinu ekspanzijske posude (mora biti dizajnirana za solarni sustav s dovoljnim volumenom za glikol + paru)
- Sigurnosni ventil stalno curi: Ventil je istrošen i ne brti → zamijenite ventil, istovremeno provjerite uzrok čestog otvaranja
Sigurnosni ventil NIKADA ne zaslepite ni ne zamijenite ventilom s višim tlakom bez konzultacije s stručnjakom – to je sigurnosni element i njegovo uklanjanje može dovesti do eksplozije spremnika ili kolektora.
Problemi sa spremnikom tople vode
Spremnik tople vode ima dva glavna osjetljiva mjesta: anodu (zaštitna magnezijeva ili električna žrtvena anoda sprječava koroziju rezervoara) i slamač unutrašnjeg dijela rezervoara. Istršena ili potrošena anoda dovodi do korozije rezervoara, što se očituje rđavom vodom, mirisom sumpora ili pojavom korozije na izlazima spremnika. Anodu je potrebno provjeravati svakih 2–3 godine i prema stanju zamijeniti.
Druži problem spremnika: vodeni kamen na solarnom toplinskom izmjenjivaču. U regijama s tvrdom vodom (> 20 °dH) na unutrašnjoj strani izmjenjivača se naslanja vodeni kamen, koji je toplinski izolator. 1 mm vodnog kamena povećava toplinski otpor za oko 20–30 %, što se očituje duljim vremenom zagrijavanja i višom temperaturom kolektora potrebnom za zagrijavanje spremnika. Rješenje: hemijsko ispiranje izmjenjivača kiselinom (odvježeno izvršeno), odnosno instalacija omekšivača vode na ulazu u spremnik.
Kedy volať servisného technika a kedy to zvládnete sami
Ovo je praktična pitanja koju postavlja svaki vlasnik. Pregled po složenosti posla:
Možete sami:
- Provjerite osigurač i osigurače
- Provjerite i zabilježite vrijednosti na manometru i regulatoru
- Vizualna provjera curenja tekućine
- Ručno odzračavanje (ako imate iskustvo)
- Pranje vanjske površine kolektora
- Odblokiranje rotora pumpe
- Mjerenje otpora senzora i njegova zamjena
- Test ekspanzijske posude
Od stručnjaka:
- Zamjena toplinske tekućine (radnje s tlakom, doziranje, odzračavanje)
- Lociranje i popravka curenja (tlak test, rad na krovu)
- Zamjena ekspanzijske posude, sigurnosnog ventila
- Hemijsko ispiranje kruga ili rezervoara
- Zamjena pumpe ili regulatora
- Popravka ili zamjena kolektora
- Sve radnje na električnom dijelu (230V priključak)
Ako se odlučujete za kupnju novog sustava ili inovativne komponente postojećeg, možemo vam pomoći s drugim temama iz našeg Informacijskog centra – npr. Kako izabrati solarni sustav za zagrijavanje vode za kuću ili Solarni sustav u kombinaciji s kotlom ili dizalicom topline.
Sezonska dijagnostika – što provjeriti prije svake sezone
Istručeni tehničar će vam reći da se većina kvarova može izbjeći redovitim i sistematskim provjerama. Preporučujem sljedeći godišnji plan provjera:
Proljeće (prije sezone): Vizualna provjera kolektora (mehanička oštećenja, čistoća stakla), provjera tlaka u krugu, provjera toplinske tekućine (boja, refraktometar), test pumpe i regulatora, provjera odzračnih ventila.
Leto: Slijedite da li sustav reagira normalno na sunčane dane, da li temperatura rezervoara dostiže traženu vrijednost (55–60 °C uobičajeno, 65–70 °C u dobroj sunčan dan). Zabilježite koliko dugo traje zagrijavanje rezervoara – ako se vrijeme produžuje u odnosu na prošlu sezonu, to može signalizirati pad učinkovitosti.
Jesen: Provjera mrazoozdornosti tekućine refraktometrom – ključna provjera prije zime! Provjera izolacije cijevi (pukotine ili nedostajuće izolacije na krovu ili u nezagrijanim prostorima). Provjera pričvršćenja kolektora (pričvršćivači, zategnutost vijaka).
Zima: Ako sustav radi (većina modernih sustava radi cijele godine), slijedite ponašanje regulatora. Kolektori su zimi snježni – to je normalno i ne zahtijeva intervenciju. Ne pranjite kolektore ručno pri mrazu (rizik od pada, oštećenje stakla).
Više o preventivnoj održavanju saznajte u članku Održavanje i servis solarnih kolektora – što i kada provjeriti, koji je dio ovog Informacijskog centra.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Regulator pokazuje da pumpa radi, ali rezervoar se ne zagrijeva. Što učiniti prvo?
Provjerite da li pumpa zaista fizički radi (dodirnite ruku na pumpnoj stanici – trebala bi vibrirati). Provjerite protokomjer na pumpnoj stanici – ako pokazuje nulu iako pumpa radi, vjerojatno je zrak u krugu. Odzračajte sustav prema uputstvima proizvođača. Ako je protok u redu, provjerite stanje toplinske tekućine i filtar na pumpnoj stanici – zagušen filtar značajno ograničava protok. Ako problem traje, problem može biti u zagušenom topljenju rezervoara ili u zagušenom kolektoru.
Iz sigurnosnog ventila solarnog kruga svako ljeće kaplje. Je to normalno?
Ne, to nije normalno, iako je često. Uzrok je gotovo uvijek ekspanzijska posuda – ili ima puknutu membranu, ili je premaala za vaš sustav, ili ima pogrešan prednapon. Zimski staz izaziva značajno povećanje volumena tekućine (i djelomično isparavanje), što ekspanzijska posuda mora bezbjedno kompenzirati. Neka stručnjak provjera i u slučaju potrebe zamijeni ekspanzijsku posudu – ovaj problem ne smijete zanemariti, jer ponavljanje otvaranja sigurnosnog ventila oštećuje sam ventil i sustav gubi toplinsku tekućinu.
Solarni kolektor je siv i zamagljiv unutar stakla. Što to znači?
Zamućenje stakla unutar (magla, kondenz, sivi prsten) obično znači kvar u brtvi okvira kolektora – u kolektor ulazi vlažnost. Kod pločastih kolektora može biti i pukotina u staklu. Kondenz unutar brzo smanjuje optičku propustljivost i samim tim i učinkovitost kolektora. Ako je riječ o privremenom kondenzu (hladni jutri, kada je kolektor hladan i vani je vlažno), može se sam po sebi ispariti – to je ponekad normalno. Trajno zamagljivanje zahtijeva popravku ili zamjenu kolektora, jer vlažnost unutar dugoročno oštećuje apsorber.
Temperatura na regulatoru za kolektor pokazuje -99 °C ili sličnu nevjerojatnu vrijednost. Je regulator pokvaren?
Takva vrijednost obično znači kvar temperature senzora kolektora – ili prekinuti kabel, loš kontakt ili kvarni sam senzor Pt1000/Pt500. Provjerite kabelsku vezu senzora od kolektora do regulatora – posebno na krovu, gdje kabel može biti oštećen UV zračenjem ili mehanički. Odspajte senzor i izmjerite njegov otpor multimetrom (pri sobnoj temperaturi Pt1000 senzor bi trebao pokazivati oko 1085–1100 Ω). Ako je otpor beskonačan ili nula, zamijenite senzor. Regulator sam po sebi rijetko izaziva takve kvarove.
Možem li tijekom duge odmorne (3–4 tjedna) ostaviti solarni sustav uključen?
Da, sustav možete ostaviti uključen – dizajniran je za to. Rezervoar će se zagrijati do maksimuma, regulator će zaustaviti pumpu i doći će do staze. Moderani sustavi to izdrže. Problem je ako se staza ponavlja svaki dan tijekom više tjedana – ubrzava degradaciju tekućine. Preporučujem prije odmorne provjeriti stanje tekućine i tlak, a u slučaju potrebe obavijestiti nekoga iz kuće ili susjeda da provjere manometar. Neke osobe instaliraju i daljinsko praćenje putem smart regulatora, što je vrlo korisno rješenje. Više o kombiniranim sustavima i prevenciji staze pronađete u članku Kako postaviti i pokrenuti solarni sustav.
Solarni sustav je radio 10 godina bez problema, sada je iznenada snizila učinkovitost na polovicu. Što se dogodilo?
Nakon 10 godina rada, mogu se istovremeno pojaviti više znakova trošenja. Najvjerojatnije uzroci: degradirana toplinska tekućina (treba se zamijeniti svakih 4–6 godina), zagušeni topljenje rezervoara (voda kamen), trošena anoda rezervoara, zagušeni filtar na pumpnoj stanici ili smanjenje učinkovitosti apsorbera kolektora (nakon 10–15 godina selektivni premaz može izgubiti 10–15 % početne apsorptivnosti). Preporučujem kompletni servis – zamjenu tekućine, provjeru anode, pregled kolektora i rezervoara stručnjakom. Tako kompletni servis nakon 10 godina se isplati i ekonomski – produži vijek trajanja sustava za dodatne godine.
Zaključak
Solarni sustav je investicija za desetljeća – kao svaki tehnički sustav zahtijeva pažnju i redovito održavanje. Dobra vijest je da se većina kvarova može izbjeći redovitim provjerama (tlak, tekućina, senzori) i učasni uočeni problem košta dio onoga što zanemaren oštećenje. Ako se naiđete na kvar, pristupite sistematski od jednostavnih uzroka prema složenijima – većina problema ima jednostavno rješenje. Ne bojte se sami dijagnosticirati, ali znajte gdje je granica, iza koje je pametnije pozvati stručnjaka.
Za dublje razumijevanje kako cijeli sustav radi od osnova, preporučujemo pogledati i druge teme u Informacijskom centru – npr. Pločasti vs. cijevni solarni kolektori – koji tip se isplati više, Isplati li se solarni sustav i u oblačnoj vremenskoj situaciji ili zimi ili Česta pitanja o solarnim sustavima za zagrijavanje vode. Kompletnu ponudu solarnih sustava i pribora pronađete direktno u kategoriji Solarni sustavi.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - sretni ćemo vam pomoći.