Česta pitanja o pumpama za grijanje i vodu
Često postavljane pitanja o pumpama za grijanje i vodu: kompletni vodič
Tijekom godina rada s tehnikom grijanja stalno se susrećemo s istim pitanjima – od kupaca koji postavljaju pumpu za prvi put, ali i od iskusnih instalatera koji se suočavaju s neobičnim slučajem. Ovaj članak prikuplja najpraktičnije, najčešće i najvažnije pitanja koja se pojavljuju u vezi s pumpama za grijanje i vodu, i odgovara na njih bez nepotrebnog oblaženja. Ovdje ćete pronaći i tehnička objašnjenja, numeričke vrijednosti i stvarne primjere iz prakse s ugovorima.
Ako tražite detaljniju osnovu za neke teme, preporučujemo da pogledate i druge članke u ovom Vježbenom centru: Kako izabrati pravu pumpu za grijanje ili vodu: korak po korak, Snaga i protok pumpe: kako izračunati što vam stvarno treba, ili Cirkulacijska pumpa u usporedbi s crpnom pumpom: razlike, prednosti i kada koristiti koju. Ovdje se fokusiramo upravo na pitanja koja u tim člancima nemaju dovoljno prostora.
Osnovna pitanja o funkcioniranju pumpi
Kako pumpa „zna“ koliko vode treba pumpani?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja – a odgovor ovisi o vrsti pumpe. Starije pumpe s fiksiranim okretima jednostavno rade na konstantnoj snazi, a voda sama pronađe put najmanjeg otpora. To znači da ako su svi ventili na radijatorima otvoreni, protok je maksimalan; ako zatvorite većinu ventila (npr. termostatske glave se zatvore noću), protok pada, ali pumpa i dalje radi istu snagu – samo raste tlak i pada protok. Rezultat je nepotrebna potrošnja energije i ponekad i buka.
Modernije ECM pumpe s elektronički upravljanim motorima i promjenjivim okretima rješavaju to elegantnije. Mjere diferencijalni tlak u sistemu i same podešavaju broj okretanja tako da održe postavljenu vrijednost tlaka ili protoka. Kada se termostatske glave zatvore, pumpa uspava – i štedi energiju. U praksi to znači uštedu od 50–80 % električne energije u odnosu na staru pumpu s fiksiranim okretima, uz isti ili bolji udobnost.
Zašto je važna hidraulička ravnoteža sustava?
Pumpa sama po sebi ne rješava loš hidraulički dizajn. Ako imate kućne radijatore, od kojih su jedni blizu kotla, a drugi daleko, bez hidrauličkog uravnoteženja oni će blizu pregrejati, a dali će biti hladni – iako pumpa radi ispravno. Hidraulička ravnoteža (uravnoteženje) znači podešavanje protoka u pojedinačnim granama tako da svaki radijator dobije toliko topline koliko treba.
U praksi često vidimo ovaj problem kod rekonstrukcija starih kuća, gdje se zamijeni kotao i pumpa, ali se zaboravi na uravnoteženje. Kupac tada misli da pumpa ne radi – a problem je u podešavanju sustava, a ne u samoj pumpi. Detaljnije se tomu posvetili smo u članku Montaža pumpe u sustavu grijanja: postupak i najčešće greške.
Pitanja o izboru pumpe
Koju veličinu pumpe trebam za običnu kuću?
Ovo je pitanje koje dobivamo najčešće. A odgovor nije jednostavan, jer ovisi o više faktora: snaga kotla, duljina cijevi, broj radijatora, njihove dimenzije i vrsta cjevovodnog sustava. Iako to, postoji orijentacijske vrijednosti koje funkcionalno rade u praksi za tipičnu kuću:
- Kuća do 100 m² s snaga kotla 10–15 kW: obično je dovoljna pumpa s protokom 1–1,5 m³/h i transportnom visinom 4–6 m
- Kuća 100–200 m² s snaga 15–25 kW: protok 1,5–2,5 m³/h, transportna visina 5–8 m
- Veće objekte ili složenije sustave s dugim cijevima: potreban je individualni izračun
Te vrijednosti su samo orijentacijske. Pravi izračun uključuje hidraulički otpor svih cijevi, armatura i grijača. Više o izračunu možete pronaći u članku Snaga i protok pumpe: kako izračunati što vam stvarno treba.
Važno upozorenje iz prakse: prevelika pumpa ne znači bolji rezultat. Pumpa s previsokom snagom uzrokuje povećanu buku (šum vode u cijevima), nepotrebnu potrošnju energije, brže trošenje i u nekim slučajevima i probleme s regulacijom. Uvijek je bolje izabrati pumpu „na mjera“ sustavu, a ako je moguće s promjenjivim okretima, koje se same prilagode.
Što znači „trobrzinska“ pumpa i kada je birati?
Trobrzinska pumpa (ili višebrzinska) ima nekoliko fiksiranih stupnjeva okretanja – npr. 1200, 1800 i 2400 okr/min. Operater bira stupanj ručno ili je jedan stalno postavljen. U odnosu na jednobrzinsku pumpu to je napredak, jer možete sustav barem osnovno prilagoditi – npr. u ljetu za podno grijanje koristiti nizak stupanj, a u zimi za punu snagu viši.
U odnosu na moderne ECM pumpe s glatkom regulacijom, ipak su manje učinkovite. Za jednostavne instalacije, gdje nema interes za ulaganje u moderniju tehnologiju, ili kao zamjenska pumpa u starom sustavu, trobrzinske pumpe su i dalje legitimna opcija. U novim instalacijama, posebno kod kondenzacijskih kotlova ili dizalica topline, danas bismo preporučili uvijek ECM pumpu.
Mogu li povezati pumpu za grijanje i na pitku vodu ili korisnu vodu?
Ne. Ovo je značajna pogreška koja se pojavljuje posebno kod ljudi koji pokušavaju uštedjeti kupnjom jedne „univerzalne“ pumpe. Pumpe za grijanje (cirkulacijske pumpe) dizajnirane su za zatvorene sustave s nemrznom smjesom ili čistom vodom, rade na temperaturama 2–110 °C, a njihovi materijali (posebno brtve i unutarnji dijelovi) nisu certificirani za kontakt s pitkom vodom. S druge strane, pumpe za pitku vodu moraju zadovoljiti norme za kontakt s hranom i higijenom – koriste druge materijale, druge brtve.
Osim higijenskih rizika, tu je i praktični problem: cirkulacijska pumpa dizajnirana je za rad u zatvorenom krugu s minimalnim tlakom – ne može pumpati vodu iz bunara ili rezervoara. Za to služe potpuno drugačiji tipovi pumpe (samopojmljive pumpe, potopne pumpe itd.).
Pitanja o montaži
Smjer protoka i orijentacija pumpe – na što obratiti pažnju?
Cirkulacijska pumpa ima jasno određen smjer protoka medija – na tijelu je uvijek označen strelicom. Ta strelica mora odgovarati stvarnom smjeru protoka vode u cjevovodu, inače će pumpa raditi u suprotnom smjeru, što može uzrokovati značajno smanjenje protoka i povećanu buku.
Što se tiče prostorne orijentacije: većina modernih cirkulacijskih pumpi može se montirati u horizontalnoj i vertikalnoj poziciji (s motorom gore, u stranu, ali ne s motorom dolje – vratilo bi bilo opterećeno drugačije, a ulje u ležajima ne bi pravilno mazalo). Uvijek pročitajte upute za određenu pumpu – neki tipovi imaju ograničenja u orijentaciji. Ovo pravilo zanemarujemo na riziko premašnje ležaja.
U praksi smo vidjeli slučajeve gdje je instalater zaboravio provjeriti smjer strelice i pumpa je bila priključena „obrnuto". Kotao se zagrijavao, ali radijatori su ostajali hladni – a kupac je bio uvjeren da je pumpa pokvarena. Nakon okretanja pumpe, problem je odmah riješen.
Jeste li prije pumpe potrebno montirati filtar (schlammabscheider / magnetski filtar)?
Jasno da, a to iz više razloga. Kotlovsko vodik u starijim sustavima sadrži razne nečistoće – mulj, rđu, okside, ponekad i sitne fragmente stare cijevi ili brtve. Te nečistoće oštećuju lopatice rotora pumpe, zamučuju brtvene površine i skraćuju vijek trajanja. Magnetski filtar dodatno hvata magnetske kovinske čestice (npr. rđu s čeličnih radijatora), koje obični mrežni filtar ne hvata.
Filtar se montira prije ulaza u pumpu (na saznom priključku, odnosno prije pumpe u smjeru protoka). Odabir finosti sita ovisi o sustavu – obično se koristi 0,5 mm za cirkulacijske pumpe. Važno je redovito čistiti filtar, inače će sam po sebi uzrokovati pad protoka.
Jeste li potrebno odvazdušiti pumpu prije prvog uključivanja?
Da, a ovu operaciju nije smijete zanemariti. Vazduh u pumpi uzrokuje da rotor „trči u prazno" – ne pronađe medij koji bi pretiskao, a motor se može pregrijati. Većina modernih cirkulacijskih pumpi ima odvazdušnu vijku (obično na stranici ili vrhu motornog dijela). Postupak:
- Napunite sustav vodom i uključite pumpu kratko (5–10 sekundi)
- Izključite pumpu i polako odvijte odvazdušnu vijku – vazduh će izaći
- Vijku ponovno zategnite (ne prejak – je to plastika ili bakreni legura)
- Postupak ponovite 2–3x, dok iz otvora ne izlazi samo čista voda bez mjehurića
- Provjerite da li pumpa izdaje jednoliki tihi zvuk (bez škripanja ili grmljenja)
Detaljniji postupak montaže i pokretanja pronađete u članku Montaža pumpe u sustavu grijanja: postupak i najčešće greške.
Pitanja o radu i potrošnji energije
Koliko električne energije potroši cirkulacijska pumpa?
Ovisi o vrsti pumpe i njezinom podešavanju. Stare pumpe s fiksiranim brojem okretaja (serije „25-40", „25-60" i slično) imaju snagu 40–100 W i rade neprekidno cijelu sezonu grijanja. U izračunu: 100 W × 24 sata × 180 dana (6 mjeseci) = 432 kWh godišnje. Pri cijeni 0,25 €/kWh to je oko 108 € godišnje samo za pumpu.
Moderni ECM pumpi rade pri normalnom opterećenju na 5–20 W. Iako izračunamo prosječnu snagu 15 W × 24 h × 180 dana = 64,8 kWh godišnje = oko 16 € godišnje. Ušteda je stoga stvarno 80–90 € godišnje – što znači da se razlika u cijeni kupnje (obično 30–80 € više za ECM pumpu) vrati za 1–2 godine.
Na duže staze – pri vijeku pumpe 10–15 godina – ušteda na energiji iznosi 800–1350 €. To je jako snažan argument za ECM pumpe, čak i ako kupac ne ide primarno po ekologiji, već po ekonomiji rada.
Smije li pumpa raditi neprekidno ili samo kad se grije?
Ovisi o sustavu i podešavanju regulacije. U sustavima s kotlom i termostatom je standardno da pumpa radi uvijek kad kotao gori (ili kratko prije i poslije gorenja). Kada termostat dostigne traženu temperaturu i kotao se isključi, pumpa bi se trebala i sama zaustaviti – ostavljati je raditi stalno bez kotla nema smisla i povećava potrošnju.
Moderni kotlovi imaju pumpni izlaz koji pumpu upravlja automatski. Ako pumpa radi neprekidno i kad kotao ništa ne radi, problem je ili u podešavanju regulatora, ili u zastoju. U slučaju dizalice topline ili podno grijanja neprekidni rad pumpe može biti namjerni – da se izbjegne stvaranje sedimenta i održi jednoliki temperaturni profil u podu.
Koji tlak bi bio u zatvorenom sustavu grijanja?
Statistički tlak u hladnom stanju bi tipično bio 1–1,5 bar za jednokatni kućni dom i 1,5–2 bar za dvokatni. Tlak ne smije pasti ispod 0,5 bar (opasnost od kavitacije i zraka u sustavu) ni porasti iznad 2,5–3 bar (ovisi o ekspanzijskoj posudi i sigurnosnom ventilu). Pri zagrijavanju sustava tlak prirodno poraste za 0,3–0,8 bar – to je normalan pojav.
Ako tlak stalno pada, voda nekamo izlazi (pogreška u sustavu). Ako pak stalno raste iznad dopuštene vrijednosti, treba provjeriti ekspanzijsku posudu (predtlak membrane) ili sigurnosni ventil. Više o ovim parametrima pronađete u članku Tlak i visina podizanja: što znače ti parametri i zašto su važni.
Pitanja o kvarovima i popravkama
Pumpa zviči ili vibrira – je to problem?
Lagano zvičanje je normalno – to je zvuk motora i protjecanja vode. Problem nastaje kad se buka iznenada promijeni ili kad je buka značajno jača nego obično. Najčešće uzroci povećane buke:
- Vazduh u sistemu: uzrokuje prskanje, puzanje i nepravilne zvukove – rješenje: odvazduhavanje
- Zamućeno rotor: kal ili nečistoće uzrokuju neravnomjeran rad – rješenje: čišćenje ili zamjena rotora
- Previsoka brzina: pumpa radi na višem stepenu nego što je potrebno – rješenje: smanjenje brzine
- Iznošena ležišta: karakterističan škripi ili metalički zvuk – rješenje: zamjena pumpe
- Neprikladna instalacija: vibracije prelaze na cijevi (bez amortizatora) – rješenje: montaža elastičnih spojki
Detaljna rješenja za svaki slučaj pronađite u člancima Bučnost pumpe: zašto zviči ili vibrira i kako to ukloniti i Česte kvarove pumpe za grijanje i vodu: uzroci i rješenja.
Pumpa se okreće, ali voda ne teče – što je krivo?
Ovo je jedan od najčešćih slučajeva servisa. Pumpa daje zvuk, motor se okreće, ali protok je nula ili minimalan. Mogući uzroci:
- Zaključan rotor (kal, naslage) – najčešći uzrok nakon dužeg prestanka rada, npr. u proljeću pri prvom pokretanju
- Vazduh u pumpi – rotor šljapi vazduh, a ne vodu
- Zatvoreni zatvarajući ventil pred ili iza pumpe
- Zamućen filtar pred pumpom
- Kvar motora (zavoj) – motor ne izgleda kao da je pokvaren, ali se ne okreće dovoljno snažno
Prvi korak: provjerite da li su otvoreni svi zatvarajući ventili. Drugi korak: odvazduhajte pumpu. Treći korak: provjerite i očistite filtar. Ako ništa ne pomaže, pokušajte otključati rotor – na većini pumpi je to moguće kroz odvazduhni otvor: ubacite tanki šrafciger i lagano okrenite vratilo.
Pitanja o održavanju i vijeku trajanja
Koliko dugo traje cirkulacijska pumpa?
Pri ispravnoj instalaciji, čistoj vodi u sistemu i redovnom (barem jednom godišnje) pregledu, moderna cirkulacijska pumpa može izdržati 15–20 godina. Starije vrste s trajnim mazanjem i jednostavnom konstrukcijom su radile i 25 godina, ali s druge strane su potrošile puno više električne energije.
Skracuju vijek trajanja: voda s visokom tvrdoćom i visokim sadržajem kalcija (stvara naslage na rotoru i brtvama), prljava voda s sedimentima, neprikladna orijentacija instalacije, previsok ili prenizak pritisak u sistemu i dugotrajna radnja s vazduhom u krugu.
Predlaze vijek trajanja: magnetski filtar, prilagodba pH vode (idealno 7,5–9 za grijanje), redovno odvazduhavanje, godišnji vizualni pregled brtvi i priključaka, i ispravna dimenzija pumpe (pumpa ne smije trajno biti preopterećena).
Treba li pumpu servisirati i kako?
Moderni zatvoreni cirkulacijski pumpi su u suštini bez održavanja – nemaju mehaničku brtvu s uljem, vratilo pliva u samom mediju (vodi). Iako to, preporučujemo minimalno jednom godišnje (na početku grijane sezone):
- Provjerite da li pumpa ispravno pokreće i radi
- Vizualno provjerite brtve i priključke – nijedna vlažnost ni kapljice
- Očistite filtar pred pumpom
- Provjerite pritisak u sistemu i dopunite vodu ako je potrebno
- Pri ECM pumpama provjerite podešavanje – ispravna kriva regulacije
Više o održavanju pronađite u članku Održavanje i servis pumpe: kako predlžiti vijek trajanja i izbjeći kvarove.
Specijalni slučajevi i manje česti pitanja
Smijem li koristiti jednu pumpu za grijanje i za toplu sanitarnu vodu (TSV)?
To nije preporučljivo i u praksi se to ni ne radi. Grijani krug i krug TSV su odvojeni – ili kroz toplotni izmjenjivač, ili kroz spremnik TSV. Svaki krug ima svoju pumpu s vlastitim podešavanjem. Razlog: grijani krug radi na drugim temperaturama i pritiscima, drugom vremenu i intenzitetu rada nego cirkulacijski krug TSV. Cirkulacijska pumpa TSV je dodatno specifikovana za rad s pitkom vodom.
Ako Vaš sistem ima spremnik TSV s cirkulacijom, potreban je poseban mali cirkulacijski pumpa za TSV (obično vrlo mali kapacitet, 5–20 W) i posebna cirkulacijska pumpa za grijani krug. Ova dva kruga se međusobno ne isključuju – obično rade paralelno.
Što učiniti ako pumpa zamrzne?
Pumpe u dobro dizajniranim grijanim sistemima unutar prostorija obično ne zamrznu. Problem nastaje kod pumpi u podrumskim ili poluotvorenim instalacijama, kod sistema u rekreacijskim objektima (kuće, vile) ili kod pumpi u tehničkim prostorijama bez dovoljno grijanja.
Prevencija: dodajte nemrznucu smjesu u sistem (propilenglikol, za kućno grijanje obično 30–40 % koncentracija štiti do -15 do -20 °C). Ili, kod odstajanja objekta, ispraznite sistem. Nikada ne ispraznite sistem s antifrezom u kanalizaciju bez odgovarajuće dozvole – to je ekološki i pravno problematično.
Ako pumpa zamrzne: ne pokušavajte je nasilno pokrenuti. Ostavite sistem da se polako rastopi pri sobnoj temperaturi. Nakon topljenja provjerite brtve i cijeli sistem na moguće pukotine i curenja. Mraz je mogao oštetiti ne samo pumpu, već i cijevi.
Zašto pumpa radi, ali radijatori se ne zagrijavaju jednako?
Pumpa radi svoj posao – pumpanje medijum kroz sistem. Neravnomjerno grijanje radijatora je hidraulički problem, a ne problem pumpe. Tipični uzroci:
- Neravnoteža hidraulike – blizu radijatori imaju preveliki protok, udaljeni premaali
- Zamućene termostatske glave – ne otvaraju se u potpunosti
- Zamućen određeni radijator – naslage unutar
- Nedovoljan kapacitet kotla za veličinu grijane površine
- Vazduh u nekim radijatorima – potrebno odvazduhavanje
Rješenje: hidrauličko uravnoteženje sistema (podešavanje uravnoteženih ventila na svakoj grani), odvazduhavanje svih radijatora, provjera termostatskih glava i ispiranje zamućenih radijatora.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Možete li sami zamijeniti pumpu ili vam je potreban stručnjak?
Zamjena cirkulacijske pumpe je relativno jednostavna operacija koju može obaviti vježbani vlasnik kuće. Treba znati zatvoriti odgovarajuće ventilne, djelomično isprazniti sustav, zamijeniti pumpu i ponovno napuniti i odvazdušiti. Problem može nastati ako su ventili zapečaćeni (ne mogu se zatvoriti) ili ako sustav nema ispravne zatvarne elemente uz pumpu – tada je potrebno isprazniti cijeli sustav. U svakom slučaju, ako niste sigurni, pametno je pozvati instalatera. Loše priključenje ili otključani priključak mogu uzrokovati štete koje premašuju višestruku cijenu pumpe. Postupak korak po korak možete pronaći u članku Pumpe kod rekonstrukcije grijanja: zamjena stare pumpe korak po korak.
Kakav je razlika između pumpe „25-40" i „25-60"?
Ova oznaka je standardizirani format: prvo broj je promjer priključka u mm (25 mm = 1"), drugo broj je maksimalna transportna visina u dm (40 dm = 4 m, 60 dm = 6 m). Pumpe 25-60 mogu stvoriti transportnu visinu do 6 m, što je prikladnije za veće ili šire sustave. Za običan manji kućni sustav obično je dovoljno 25-40 ili 25-60, za veći kućni sustav ili dugačke vodove prikladno je 25-60, a čak i 32-60. Pažnja – ove brojne oznake se odnose na stare modele; moderne ECM pumpe imaju drugačije oznake, a hidrauličke parametre se podešavaju elektronski.
Možete li pustiti pumpu cijeli ljeto bez rada?
Da, ali s jednim oprezom: pri početku grijaće sezone je često da pumpa, koja je stala cijelo ljeto bez pokreta, ima blokirano (zaključano) rotirajuće kolo. Prljavština i naslage mogu ga zalepiti. Stoga preporučujemo da svakih mjesec dana (i tijekom ljeta) pokrenete pumpu 5–10 minuta, da se kolo pomakne i ne zalepi. Neki moderni modeli pumpe imaju ugrađeni „summer mode" – automatski se povremeno pokreću, upravo zbog ovog problema.
Što je cavitacija i kako je prepoznati?
Cavitacija je fizički fenomen pri kojem se u pumpi formiraju mjehurići pare (ne zraka) zbog lokalnog pada tlaka ispod vrijednosti zasićenog tlaka tekućine. Mjehurići se formiraju i odmah implodiraju, čime se stvara karakterističan zvuk sličan šljokanju šljunka u pumpu. Dugoročna cavitacija uzrokuje izraženu eroziju rotirajućeg kola i tijela pumpe. Uzroci: prenizak ulazni tlak, previsoka temperatura medija, zagušen ulazni filtar, ili pumpa radi izvan svoje radne regije. Rješenje uključuje provjeru i povećanje ulaznog tlaka, smanjenje temperature medija na ulazu, ili preispitivanje dimenzije pumpe.
Je li bolje imati jednu jaku pumpu ili više manjih?
Za veće ili složenije sustave (višespratne kuće, sustave s više zona, javne zgrade) pravilni odgovor je više manjih pumpe – svaka za svoju zonu. Takav pristup omogućuje precizniju regulaciju svake zone, jednostavniju održavanje (zamjena jedne pumpe ne zaustavlja cijeli sustav) i višu ukupnu učinkovitost. Za običnu kuću s jednom zonom grijanja jedna dobro dimencionirana pumpa je optimalno rješenje.
Možete li na staru peć (ne kondenzacijsku) priključiti novu ECM pumpu?
U većini slučajeva da. ECM pumpa je hidraulički kompatibilna s standardnim priključcima (1" ili 6/4") i radi u bilo kojem zatvorenom sustavu grijanja. Jedina iznimka može biti električno priključenje: neke stare peći imaju upravljački kontakt za pumpu koji može biti nekompatibilan s ECM pumpom (npr. 0-10V upravljački signal). Uvijek treba provjeriti dokumentaciju peći. Ako peć nema posebno upravljanje, ECM pumpa se jednostavno priključi direktno na mrežu (230 V) i ručno se podešava na odgovarajuću regulačnu krivulju. Rezultat: značajna štednja energije čak i na starom sustavu.
Zaključak: praktični pregled onoga što treba zapamtiti
Pumpe su srce svakog sustava grijanja ili vode – ali kao svako srce, funkcioniraju ispravno samo ako je cijeli cirkulacijski sustav ispravno dizajniran. Na temelju desetljeća iskustva s projektima znamo da je većina problema s pumama povezana s pumom samom, već s njezinim dimenzijama, instalacijom, hidrauličkim uravnoteženjem sustava ili kvalitetom vode u sustavu.
Ulaganje u modernu ECM pumpu se vrati u roku od 1–2 godine na štednji električne energije. Filtar ispred pumpe nije opcionalni dodatak, već nužnost. Odvazdušavanje pri svakoj instalaciji i na početku svake sezone je brzi korak koji spriječi većinu slučajeva servisa. A ako pumpa izdaje neobičan zvuk – ne zanemarite to, to je obično prvi znak prije ozbiljnijeg kvara.
Ako imate specifičnu situaciju koju nismo ovdje obradili, pogledajte dodatne članke u ovom informacijskom centru – npr. Česti kvarovi pumpe za grijanje i vodu: uzroci i rješenja za konkretne slučajeve servisa, ili Kako izabrati pravu pumpu za grijanje ili vodu: korak po korak ako ste na početku i trebate opći pregled prije izbora.
Imate pitanje o ovoj temi?
Nemate li se odlučiti ili rješavate konkretnu situaciju u svojoj kući? Napišite nam - slobodno nas savjetujte.